U HAZU-ovoj Knjižnici predstavljena knjiga „Akademik Kuzma Kovačić“

U srijedu 9. studenoga predstavljena je u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti knjiga „Akademik Kuzma Kovačić“ koju potpisuje kiparev kolega akademik Josip Pečarić.

„Kuzma Kovačić nije samo veliki hrvatski umjetnik, on je i veliki hrvatski domoljub. Ova knjiga je mali doprinos da Kuzmu Kovačića prikaže i u tom svjetlu“, zapisao je u uvodu knjizi akademik Pečarić. U njoj su mjesto, među ostalim, našli istaknuti razgovori s akademikom Kovačićem te njegovi govori i drugi tekstovi koji svjedoče o umjetničkom, ali i o društvenom radu i javnim istupima toga istaknutoga suvremenoga hrvatskoga kipara.

Akademik Neidhardt: Sinergija znanstvenika i umjetnika

Na predstavljanju je sve nazočne uvodno pozdravio predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt, domaćin predstavljanja, koji je podsjetio na neke istaknute radove akademika Kovačića (Oltar hrvatske domovine na Madvedgradu, spomenici prvomu hrvatskomu predsjedniku dr. Franji Tuđmanu u Zagrebu, Škabrnji i Slavonskom Brodu, Draženu Petroviću, papi Ivanu Pavlu II., Antunu Mihanoviću i dr., zatim kovanice kuna i lipa, vratnice i oltar hvarske katedrale, oltarni reljef Vječne proslave u crkvi Svete Mati Slobode u Zagrebu, reljef Slava hrvatskih mučenika u crkvi u Udbini…) kojima je obilježio javni prostor, uspješno spojivši tradiciju i suvremenost, a HAZU je to prepoznao i u 2020. godini izabrao ga za svojega redovitoga člana.

„Rijedak je primjer da jedan akademik piše knjigu o drugom akademiku, pogotovo znanstvenik o umjetniku“, osvrnuo se predsjednik HAZU-a na knjigu akademika Pečarića o akademiku Kovačiću, no ocijenio je to kao sretnu okolnost sinergije znanstvenika i umjetnika, koja i jest u temeljima HAZU-a, ali i izvrstan primjer zajedništva kojega treba biti.

„Upravo zahvaljujući toj sinergiji i komplementarnosti znanosti i umjetnosti HAZU opravdava svoje ime i profilirala se kao institucija od najvišega ugleda i povjerenja, koja radom svojih članova te znanstvenih i umjetničkih jedinica obogaćuje intelektualni i duhovni život Hrvatske, ali i Europe i svijeta.“

Hrvoje Hitrec: Kontemplativno kiparstvo

Na predstavljanju je potom govorio književnik Hrvoje Hitrec koji se osvrnuo na Kovačićev umjetnički rad, posebno istaknuvši velebna djela Oltar hrvatske domovine na Medvedgradu i kovanice kuna i lipa kao snažne simbole hrvatskoga suvereniteta.

Stvaralaštvu akademika Kovačića pripisao je sintagmu kontemplativnoga kiparstva, izdvojivši ga tako u prvom redu kao čovjeka duha i snažne imaginacije koja se očituje u njegovim djelima, ali naglasivši kako on kao kipar nipošto nije izoliran, nego je uronjen u hrvatsku društvenu i političku zbilju, o čemu svjedoči i novoobjavljena knjiga akademika Pečarića.

Milan Bešlić: Učvršćenost obaju intelektualaca u domoljublju i nacionalnim vrijednostima

Likovni kritičar Milan Bešlić također se dotaknuo zanimljive činjenice u kojoj jedan akademik (J. Pečarić) piše knjigu o drugom akademiku (K. Kovačiću). Objasnio je to učvršćenošću obaju intelektualaca u istim vrijednostima: u domoljublju i nacionalnim vrjednotama hrvatskoga naroda, čemu su oni – autorski i autoritetom – dali glas u svojim javnim istupima, a to je nešto što bi se trebalo i češće čuti i s drugih mjesta.

Akademik Pečarić: Kovačić u nizu istaknutih Hrvata domoljuba

Akademik Josip Pečarić govorio je o nastanku knjige o akademiku Kovačiću, koju ubraja u svoj niz od gotovo 150 knjiga o istaknutim Hrvatima domoljubima. Ovoga puta ne u ulozi znanstvenika i matematičara svjetskoga glasa, nego u ulozi publicista, akademik Pečarić prionuo je radu oko uređivanja knjige o kolegi akademiku, umjetniku čijim se djelima divi i suradniku u domoljubnom radu i vrijednim inicijativama.

Akademik Kovačić: Umjesto Oltara hrvatske domovine hladni zidovi babilonski, a umjesto hrvatskih kovanica žetoni iz kockarnica

Akademik Kuzma Kovačić zahvalio je akademiku Pečariću na knjizi, predsjedniku HAZU-a na uvodnim riječima, svojoj „kući“ HAZU-u na samom predstavljanju, predstavljačima H. Hitrecu i M. Bešliću i svima nazočnima, a posebno se osvrnuo na – u govorima već spominjana i u knjizi opisana – dva svoja djela: Oltar hrvatske domovine na Medvedgradu i hrvatske kovanice kuna i lipa.

Rekao je kako je glede današnje situacije s tim djelima riječ o dvjema nesrećama koje ga posebno pogađaju i žaloste, i kao umjetnika i kao hrvatskoga čovjeka, jer su to simboli državnosti i suvereniteta kojih se odričemo i koje ukidamo pa ćemo umjesto Oltara hrvatske domovine imati hladne zidove babilonske, a umjesto hrvatskih kovanica hladne strane kovanice kao žetone iz kockarnica.

Spomenuo je i kako mu se spotiče što o tome i drugim temama javno govori jer to, navodno, nije poziv umjetnika, nego on mora svoj svjetonazor svjedočiti umjetničkim radom, no on smatra kako umjetnik mora svjedočiti i svojim djelom, ali i riječju, s tim što o istinitosti umjetničkoga svjedočenja u prvom redu sude drugi, a o istinitosti ljudskoga svjedočenja sudi prvo onaj koji govori.

HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo