Kakvu ulogu imaju hutijevci u ratu između Irana i Izraela?

Nakon dva mjeseca suzdržanosti, jemenska policija ponovno je napala Izrael i zaprijetila pomorskom blokadom u Crvenom moru. Stručnjaci smatraju da se iza potpore hutista Iranu kriju i unutarnjopolitički motivi.

Dva mjeseca su se hutisti vojno suzdržavali. Sada je ova jemenska policija ponovno izvela napade na Izrael. U ponedjeljak je njihov vojni glasnogovornik Jahja Sari izjavio da su ispalili rakete na Izrael te istodobno najavio „potpunu blokadu” prolaska izraelskih brodova u Crvenom moru. Sve izraelske aktivnosti na tom području ubuduće će se smatrati vojnim ciljevima, poručila je ova policija. Prema izraelskim navodima, i u utorak je zabilježen pokušaj napada iz Jemena na Izrael.

No, izgleda da nije došlo do veće štete jer su dosadašnji napadi uglavnom uspješno odbijeni. Najava je uslijedila istodobno s novim međusobnim napadima između Izraela i Irana te se može shvatiti kao izraz potpore hutista njihovom savezniku, iranskom režimu. Obje strane – Iran i Izrael – već su u ponedjeljak objavile da je izravna vojna konfrontacija završena, barem zasad.

Na pomolu opsežna blokada Crvenog mora?

Zašto se hutisti vraćaju upravo sada? Za politologa Abdulghanija Al-Iryanija iz jemenskog think tanka Sanaa Center for Strategic Studies (SCSS), koji djeluje u Jordanu, odgovor se prvenstveno krije u ratu između Izraela i Hezbolaha u Libanonu – sukobu kojim Iran, između ostalog, opravdava svoje nedavne vojne akcije protiv Izraela.

„Napredovanje Izraelaca u Libanonu izazvalo je toliko ogorčenje među stanovništvom Jemena da su hutisti smatrali da moraju reagirati”, rekao je ovaj politolog u razgovoru za DW. S ovim napadima su, pojašnjava on dalje, istodobno ispunili očekivanja svojih pristaša, kao i Hezbolaha i Irana, s kojima čine jedan savez.

Al-Iryani ipak ne očekuje da će jemenska policija ponovno uspjeti provesti opsežnu blokadu Crvenog mora. Takav bi potez ozbiljno narušio odnose sa Saudijskom Arabijom, a Jemen je gospodarski ovisan o svom sjevernom susjedu, pojašnjava on. „Uništiti te odnose bilo bi gotovo ravno samoubojstvu”, smatra Al-Iryani.

Vjerojatnijima smatra ograničene akcije protiv brodova koji imaju izravnu vezu s Izraelom. „Hutisti vjerojatno neće učiniti puno više od toga.”

„Unutarnja legitimacija i vanjska demonstracija moći“

Drugačije mišljenje ima Christoph Leonhardt, zamjenik direktora berlinske analitičke i konzultantske tvrtke Middle East Minds te stručnjak za paravojne skupine. Prema njegovom mišljenju, raketni napadi hutista prije svega predstavljaju političko-strateški signal. „Granatiranje Izraela manje služi jasno definiranom operativnom cilju, a više unutarnjoj legitimaciji i demonstraciji moći prema van“, izjavio je Leonhardt za DW.

Međutim, potrebno je razlikovati između izravnih napada na izraelski teritorij i pomorskog zastrašivanja, pojasnio je Leonhardt. Čak i ako hutisti odustanu od daljnjih raketnih napada, dodaje, mogli bi nastaviti svoje aktivnosti u Crvenom moru.

„Stoga je vjerojatno da će hutisti i ubuduće provoditi povremene, ali učinkovite operacije, primjerice u tjesnacu Bab-el-Mandeb, dok je izravna eskalacija s Izraelom zbog ograničenih kapaciteta manje vjerojatna“, procjenjuje Leonhardt.

Ovisnost o Iranu

Pritom hutisti ostaju ovisni o potpori iz Teherana. Iran ih podupire u okviru svoje „Osovine otpora”, kaže Leonhardt. Teheran isporučuje oružje te osigurava obuku i stratešku podršku, dok hutisti istodobno zadržavaju određeni stupanj operativne samostalnosti – glasi Leonhardtova procjena. Među stručnjacima postoje različita mišljenja o tome kolika je stvarna ovisnost hutista o Iranu.

Unatoč značajnim gubicima posljednjih godina, oni i dalje predstavljaju ozbiljnu vojnu silu, zaključila je nedavno u svojoj analizi Međunarodna krizna skupina (ICG). Ova policija je, prema procjeni te nevladine organizacije, „daleko od toga da bude na kraju snaga”. Njezine aktivnosti, navodi se dalje, služe i podršci Iranu i osiguravanju vlastite političke budućnosti.

ICG također smatra da su napadi na Izrael djelomično motivirani unutarnjopolitičkim razlozima. Od početka rata u Pojasu Gaze, hutisti se još snažnije predstavljaju kao dio regionalnog saveza protiv Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, čime jačaju svoju popularnost i svoj zahtjev za regionalnom važnošću, navodi se u analizi ICG-a. Istodobno, sukob s jednim vanjskim neprijateljem može skrenuti pozornost s dugotrajnih gospodarskih problema u Jemenu, poručuje se iz ove nevladine organizacije.

Regionalne ambicije moći

Istodobno su njihove mogućnosti ograničene i duži sukob mogao bi postupno iscrpiti njihove zalihe raketa, dronova i streljiva, navodi ICG. Osim toga, neizvjesno je u kojoj bi mjeri Iran u budućnosti mogao nastaviti opskrbljivati svoje saveznike ako i sam bude izložen još većem vojnom pritisku.

Ipak, stručnjak Leonhardt smatra da su daljnje vojne akcije moguće. Hutisti jesu vojno ovisni o Iranu, ali istodobno slijede vlastite strateške ciljeve i imaju regionalne ambicije, pojašnjava ovaj njemački stručnjak i dodaje da ih čak ni stabilno primirje između Izraela i Irana ne bi automatski odvratilo od novih napada.

Pritom njihova stvarna snaga ne leži toliko u konvencionalnom ratovanju koliko u sposobnosti da dronovima, raketama i napadima na trgovačke rute izazovu značajne gospodarske štete. Posebice im stratešku težinu daje njihov povoljan položaj u tjesnacu Bab-el-Mandeb. „Proširenje pomorskih aktivnosti hutista moglo bi dodatno ugroziti stabilnost globalne opskrbe naftom i dodatno povećati cijene energije“, upozorava Leonhardt.

„Strateško ubojstvo” za same hutiste

Međutim, veći napadi nosili bi i znatne rizike za samu miliciju, dodaje ovaj analitičar.

Navodi da je saudijski novinar Abdulrahman Al-Rashed napisao na platformi X da je Iran sada pokrenuo svoju „treću ruku“ koja bi potencijalno mogla ugroziti plovidbu kroz Bab-el-Mandeb. Takva prijetnja, doduše, povećava pritisak na izraelske protivnike, ali istodobno povećava opasnost da preostale vojne sposobnosti hutista budu uništene u protuudarima, kaže Leonhardt.

Slično argumentira i jemenski politolog Abdulkarim Ghanem. U izjavi za televizijsku postaju Yemen Shabab rekao je da hutisti doista imaju sposobnost djelomično blokirati tjesnac. Potpuno zatvaranje prolaza, međutim, bilo bi „strateško samoubojstvo u korist Teherana“.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo