Nakon susreta na vrhu Trumpa i Xija: pozitivno je upravljanje suparništvom, ali izostaje pravo zbližavanje dviju velesila

Američki predsjednik Donald Trump napustio je Peking 15. svibnja nakon dvodnevnog summita s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, koji je pokazao kako rat u Iranu mijenja obrise njihova odnosa i testira mogu li suparnici surađivati ​​u rješavanju globalnih kriza. Sastanak, prvi Trumpov posjet Kini od 2017., izvorno se trebao usredotočiti na trgovinske sporove, tarife i tehnološka ograničenja. Umjesto toga, u središtu pozornosti bili su rat u Iranu i zabrinutost zbog globalnih poremećaja u opskrbi energijom, ali su usuglašeni i određeni trgovinski aranžmani. Prikaz rezultata donosi Radio Slobodna Europa (RFE).

„Razgovarali smo o Iranu. Imamo vrlo sličan stav o tome kako želimo da se to završi“, rekao je Trump novinarima, sjedeći pored Xija. „Ne želimo da imaju nuklearno oružje. Želimo da Hormuški tjesnac ostane otvoren“, rekao je, misleći na poremećaje u brodarstvu u strateškom Hormuškom tjesnacu, prolazu kroz koji se prevozi oko petine svjetskih zaliha nafte.

Summit, koji je kombinirao ceremonijalnu pompu i pažljivu diplomaciju, donio je skromne trgovinske sporazume, kao i pažljivo odmjerene poruke Pekinga i Washingtona o održavanju otvorenih morskih putova kroz Hormuški tjesnac, te obnovljene napore oba čelnika da prikažu svoj odnos kao stabilan i pod kontrolom unatoč rastućem nepovjerenju.

„Samit postavlja ton stabilnosti“

Usred raskošne državne večere i obilaska znamenitosti Pekinga, Trump je Xija nazvao „prijateljem“, dok je kineski lider pozvao na „konstruktivan, stabilan strateški odnos“ koji bi trebao voditi odnose između Pekinga i Washingtona u narednim godinama.

„Samit postavlja ton stabilnosti“, rekao je za Radio Slobodna Europa Keitan Zhang, izvanredni profesor na Sveučilištu George Mason. „Ali ono što slijedi, posebno po pitanju teških pitanja, uvelike će ovisiti o domaćoj politici u objema zemljama i razvoju sukoba poput onih u Iranu i Ukrajini.“

Usprkos pomirljivoj retorici, analitičari kažu da samit zasad nije donio krupan konkretan napredak i da je još jednom pokazao koliko je rivalstvo između dvije zemlje duboko ukorijenjeno.

„Peking se složio da Hormuški tjesnac treba ostati otvoren i da Iran ne bi trebao imati nuklearno oružje. Takve retoričke obveze ne koštaju Kinu mnogo“, rekao je za Radio Slobodna Europa Craig Singleton, viši suradnik Zaklade za obranu demokracija. „Teži test je hoće li Peking izvršiti pritisak na Teheran, ograničiti kineske kupnje iranske nafte ili pomoći Washingtonu da opće formulacije prevede u konkretne rezultate.“

Rat u Iranu u prvom planu

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je 15. svibnja da Peking podupire očuvanje krhkog primirja u vezi s Iranom i ponovno otvaranje morskih putova.

Trump je u intervjuu za Fox News, snimljenom u Pekingu, rekao da je Xi ponudio pomoć u postizanju sporazuma s Teheranom i obećao da ne će isporučivati ​​vojnu opremu toj zemlji. „Ne mislim da Kina želi da Iran ima nuklearno oružje“, rekao je Trump. „I Xi bi želio vidjeti kraj.“

Pitanje dobiva sve veću važnost za obje vlade. Washington želi da Peking iskoristi svoj ekonomski utjecaj na Teheran – Kina ostaje najveći kupac iranske nafte – kako bi pomogao u stabilizaciji regije i ublažio pritisak na energetska tržišta. Peking, s druge strane, nastoji izbjeći dugotrajni sukob koji bi mogao naštetiti globalnom rastu, poremetiti lance opskrbe i produbiti neizvjesnost za već ionako usporeno kinesko gospodarstvo.

„U interesu je Kine da se situacija na Bliskom istoku smiri“, rekao je za Radio Slobodna Europa Dali Yang, profesor kineske politike na Sveučilištu u Chicagu. „Strateški sam prilično siguran da gotovo postoji dogovor o Iranu, manje-više, iako je Kina jasno izrazila protivljenje ratu.“

„Kineska strana je rekla da nije za militarizaciju Hormuškog tjesnaca, niti za uvođenje sustava naplate vozarine za prolazak, i to je ujedno i naš stav“, rekao je Rubio za NBC News 14. svibnja.

Trump je više puta naglasio da Sjedinjenim Državama nije potrebna pomoć Kine u rješavanju sukoba s Iranom, dok je američki državni tajnik Marco Rubio odbacio tvrdnje da Washington traži pomoć Pekinga.

„Nije tražio ništa“, rekao je Rubio. „Ne treba nam njihova pomoć.“

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je u intervjuu za Bloomberg TV 15. svibnja da Sjedinjene Države vjeruju da Kina pokazuje „veliki pragmatizam“ u vezi s odnosom s Iranom te da je uvjeren da će Peking učiniti sve što može kako bi ograničio materijalnu potporu Teheranu.

Trgovinski napredak (Kina kupuje najmanje 200 zrakoplova Boeing), ali rivalstvo ostaje

Trgovinska i ekonomska pitanja ostala su u središtu samita, iako su ih geopolitičke teme sve više zasjenjivale.

Greer je rekao da Washington očekuje da će Peking kupovati američke poljoprivredne proizvode u vrijednosti od desetaka milijardi dolara svake godine tijekom sljedeće tri godine. Trump je također u intervjuu za Fox News rekao da je Xi pristao naručiti 200 Boeingovih zrakoplova.

Kineske carinske vlasti također su obnovile izvozne dozvole za stotine američkih proizvođača govedine, nakon što su mnoge dozvole istekle tijekom carinskih sporova prošle godine.

Dvije vlade dodatno raspravljaju o prijedlogu „Trgovinskog odbora“ vrijednom 30 milijardi dolara, koji bi obuhvatio neosjetljivu robu, rekao je Greer.

Trump je također otputovao u Peking s delegacijom vodećih poslovnih ljudi, uključujući izvršnog direktora Tesle Elona Muska, izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora Applea Tima Cooka, naglasivši kontinuiranu važnost gospodarskih veza unatoč godinama rastućih napetosti.

Međutim, analitičari kažu da je summit u konačnici potvrdio da odnose sve više definira upravljanje suparništvom, a ne zbližavanje.

Tajvan ostaje prijepornom točkom i mogućim ratištem

Xi je tijekom razgovora upozorio Trumpa da bi samoupravni otok mogao postati izvor „sukoba, pa čak i otvorenog sukoba“ ako se situacija ne riješi pažljivo, dok je Peking nastavio vršiti pritisak na Washington da ograniči prodaju oružja i političku podršku Taipeiju.

Istodobno, sporovi glede kontrole izvoza, umjetne inteligencije, rijetkih zemnih minerala i vojnog utjecaja diljem Azije ostaju uglavnom neriješeni.

„Trump dobiva skroman poticaj koji može pružiti domaćoj javnosti. Xi postavlja temelje za stabilnost koja je Pekingu potrebna, a istodobno čuva utjecaj koji je izgradio“, rekao je Singleton. „Obje strane pokušavaju održati zamah bez promjene osnovnih uvjeta suparništva.“

Naslovnica: Trump i Xi u Pekingu pred Trumpov odlazak 15.s vibnja 2026. (foto: Xinhua)

RFE/Hrvatsko nebo