Zoran Krešić: Kompromis se u BiH smatra izdajom, ustavne i izborne reforme su ključne

nedjelja, 10. svibnja 2026.

Voditelj Izaslanstva EU-a u BiH i posebni predstavnik EU-a u BiH Luigi Soreca ističe da EU od BiH ne traži laboratorijska rješenja, već ova zemlja mora ispuniti očekivanja. Političari moraju dati odgovore zašto EU zakoni nisu prve točke sjednica!

Kada je Luigi Soreca stigao u Bosnu i Hercegovinu kao voditelj Izaslanstva Europske unije i posebni predstavnik EU-a, europski put BiH još je imao dozu opreznog optimizma. Više od godinu i pol dana kasnije taj optimizam suočen je s mnogo tvrđom političkom stvarnošću: blokiranim institucijama, neispunjenim obvezama, zastojima u reformama i sve vidljivijim protueuropskim narativima. U razgovoru za naš list diplomat Soreca govori o tome zašto BiH još nije iskoristila prilike koje joj nudi Plan rasta, koliko su ozbiljne posljedice političkih blokada, može li se nakon izbora očekivati reset europske agende te zašto se članstvo u EU, unatoč svim zastojima, i dalje smatra realnim i strateški najvažnijim ciljem zemlje.

Vecernji.ba: Veleposlaniče Soreca, kada smo prvi put razgovarali neposredno nakon vašeg dolaska u BiH, djelovali ste vrlo optimistično. Danas, nakon novih zastoja, blokada i neispunjenih obveza, jeste li još uvijek optimist kada je riječ o europskom putu BiH?

Luigi Soreca: To je pitanje koje mi se u posljednje vrijeme često postavlja. Jesam li i dalje dugoročno optimističan u pogledu članstva BiH u EU? Svakako! Približavamo se 9. svibnja – Danu Europe, kada je 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman najavio plan za ujedinjenje Europe u miru i većem blagostanju. Svi Europljani – uključujući i građane Bosne i Hercegovine – imaju koristi od suradnje diljem našeg kontinenta. Ta jednostavna činjenica znači da ćemo biti ujedinjeni. Naposljetku.

Hoće li Bosni i Hercegovini trebati nešto dulje da se pridruži EU nego što sam se nadao kada sam stigao? Moguće. Ova zemlja može prilično brzo napredovati kada postoje politička volja i povjerenje među političkim akterima. Trenutačno toga nedostaje. Prošlo je više od dvije godine otkako je Europsko vijeće dalo zeleno svjetlo Bosni i Hercegovini za početak pristupnih pregovora, uz određene uvjete. Ti uvjeti još uvijek nisu ispunjeni.

Ipak, većina u ovoj zemlji, u oba entiteta i Distriktu Brčko, želi članstvo u EU. Susrećem ljude iz mnogih različitih područja života. Susrećem poduzetnike koji znaju da je veći pristup europskom jedinstvenom tržištu ključan za njihovo poslovanje i raduju se tome da BiH postane dio jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). Zatim studente koji planiraju studirati u Europi kroz program Erasmus+, istraživače koji imaju koristi od programa Obzor Europa. Umjetnike koji primaju potporu kroz program Kreativna Europa. Članstvo u EU ostaje zajednička težnja.

Vecernji.ba: S obzirom na ove blokade i kada biste davali procjenu, iako pred vama ne vidim kristalnu kuglu, kada bi BiH mogla ući u EU?

Luigi Soreca: Odgovor na ovo pitanje je jednostavan – BiH će ući u EU kada ispuni kriterije za članstvo. Čini se da neki građani BiH vjeruju kako EU ne želi Bosnu i Hercegovinu. To jednostavno nije točno. Dopustite mi da ponovim kako bismo bili vrlo sretni da se Bosna i Hercegovina pridruži EU. To je zasigurno u interesu BiH, ali je i u našem interesu.

Međutim, jedini način na koji Unija od 27 država članica može funkcionirati – a planiramo uskoro primiti još država članica – jest da postoje pravila koja svi pristaju poštovati. Nažalost, demokratske institucije Bosne i Hercegovine ne funkcioniraju na razini na kojoj trebaju biti da bi ova zemlja bila država članica EU-a. Vladavina prava je slaba. Korupcija i dalje nagriza potencijal ove zemlje. Ekološke standarde treba poboljšati.

Ali napredak je moguć. Pogledajte Crnu Goru. Prije dva tjedna EU je započeo postupak izrade pristupnog ugovora za Crnu Goru i realno je očekivati da će se ta zemlja pridružiti u sljedeće dvije godine. To je zato što je Crna Gora ostvarila golem napredak u usvajanju i provedbi reformi, uključujući kroz Reformsku agendu te zemlje u okviru Plana rasta. Nažalost, Bosna i Hercegovina ne koristi iste prilike te je stoga daleko iza, kako u provedbi Reformske agende tako i u širem procesu pristupanja EU.

Vecernji.ba: Zašto se, po Vašem mišljenju, u pitanjima kao što su VSTV ili Sud Bosne i Hercegovine pokazalo da nema dovoljno političke volje za konkretan rezultat?

Luigi Soreca: Mnogo je razloga. Jedan od glavnih je nedostatak povjerenja i suradnje među različitim strankama. Politički sustav Bosne i Hercegovine izgrađen je na načelu konsenzusa. Da bi sustav funkcionirao, potrebno je sjesti za pregovarački stol i kroz dijalog i kompromis pronaći obostrano korisna rješenja. Sposobnost pronalaženja zajedničkog jezika među političkim akterima narušena je od početka 2025. godine i bojim se da će se to nastaviti do izbora. Ta disfunkcionalnost utječe čak i na neosporne odluke, kod kojih nema racionalnog političkog razloga za zastoj. Uzmimo za primjer dva sporazuma koja su nužna kako bi se osigurala pravna osnova za isplatu sredstava u okviru Plana rasta – Sporazum o zajmu i Sporazum o instrumentu. To su standardni, jednostavni sporazumi koje su svi ostali partneri na zapadnom Balkanu potpisali i ratificirali. Bez njih se u okviru Plana rasta ne može isplatiti ni jedan euro. Bosna i Hercegovina ima pravo primiti 68 milijuna eura predfinanciranja nakon odobrenja Reformske agende prošle godine. Kašnjenje u ratifikaciji sporazuma ima svoju cijenu. Slična je priča i sa 140 milijuna eura bespovratnih sredstava IPA-e koja još čekaju ratifikaciju. Neobjašnjivo je da se mora vršiti pritisak na političke aktere da prihvate ulaganja koja će koristiti građanima!

Kada je riječ konkretno o Zakonu o VSTV-u i Zakonu o sudovima, kašnjenja su više od samog pitanja složene strukture upravljanja Bosne i Hercegovine. Reforma pravosudnog sustava među najsloženijim je reformama u svakoj zemlji. No, jačanje vladavine prava ključno je za unaprjeđenje prava i pravne zaštite građana te za poboljšanje učinkovitosti cijelog pravosudnog sustava.

Vecernji.ba: U tom slučaju, koliko su problematični birokrati EU-a koji inzistiraju na gotovo “laboratorijskim rješenjima” umjesto na konkretnom rezultatu koji u ovom trenutku može proći kroz institucije?

Luigi Soreca: EU ne traži “laboratorijska rješenja”. Tražimo da se BiH, kao zemlja koja želi pristupiti EU, uskladi s europskim standardima. Ne može biti članstva u EU bez ispunjavanja europskih standarda. To je osnovno pravilo.

Vecernji.ba: Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je blokiran, za što se optužuju HDZ i SNSD. Koliki je problem činjenica da se, primjerice, određene teme za koje ne postoji stvarna potpora nameću prije europskih?

Luigi Soreca: Blokada Doma naroda jedan je od najjasnijih signala da institucije na državnoj razini ne funkcioniraju kako bi trebale. Vidimo kako se sjednica za sjednicom otkazuje ili kako se najvažnije točke skidaju s dnevnog reda. Takav razvoj događaja nije samo političko ili institucionalno pitanje, nego su to postupci koji imaju konkretne posljedice za građane Bosne i Hercegovine. Članstvo u EU najbolje je jamstvo stabilnosti i prosperiteta za BiH. Izabrani predstavnici duguju svojim biračima odgovor na pitanje zašto pitanja povezana s europskim putem nisu prva točka svakog dnevnog reda.

Vecernji.ba: Uoči izbora 2022. godine EU i SAD posredovali su u izbornoj reformi. Na nju pozivaju i neke europske institucije. Je li realno očekivati ponavljanje scenarija posredovanja ili stvari prepuštate domaćim akterima? Presude ESLJP-a i očekivanja Hrvata da im brojniji Bošnjaci neće birati političke predstavnike?!

Luigi Soreca: Ustavna i izborna reforma ključne su za Bosnu i Hercegovinu. Ključne su za funkcioniranje zemlje i za napredak na putu prema EU. Spomenuo sam da nedostatak povjerenja djeluje kao velika prepreka za ovu zemlju. Kako bi se povjerenje ojačalo, bit će potrebno pronaći načine za rješavanje legitimnih zabrinutosti svih građana u Bosni i Hercegovini. Jedan od razloga zbog kojih smo toliko zainteresirani za formalno otvaranje pristupnih pregovora jest taj što to pruža strukturiran okvir za rješavanje dugotrajnih izazova uz potporu stručnjaka Europske komisije. To bi bio najbolji oblik olakšavanja bilo kakvog održivog sporazuma.

Vecernji.ba: Međutim, svaki sporazum zahtijevat će duh dijaloga i kompromisa. Može li se pronaći potrebna politička volja kada se kompromis prečesto smatra sinonimom za izdaju?

Luigi Soreca: Uvijek ćemo ostati odani prijatelji i partneri ovoj zemlji u nastojanju da se pronađu uzajamno prihvatljiva rješenja. Izborne i ustavne reforme, međutim, moraju biti u vlasništvu građana i političkih predstavnika ove zemlje kako bi dugoročno bile održive.

Vecernji.ba: S obzirom na to da je ovo izborna godina, očekujete li da bi nakon izbora moglo doći do resetiranja u pogledu odnosa s institucijama i europskog puta?

Luigi Soreca: Ova zemlja zadržava sposobnost da iznenadi. Reformska agenda usvojena je prošle godine suprotno mnogim predviđanjima. Stoga se ne može isključiti mogućnost da vidimo određene korake i prije izbora. U najmanju ruku, usvajanje Sporazuma o zajmu i Sporazuma o instrumentu kako bi se osigurala pravna osnova za isplate u okviru Plana rasta, kao i podnošenje zahtjeva za pristupanje SEPA-i. Moguće je, ako se pronađe politička volja, i više od toga. Međutim, trenutačne disfunkcionalnosti u Domu naroda, sa zakonima skinutima s dnevnog reda i razbijenom koalicijom na državnoj razini, ne daju mnogo razloga za veliki optimizam. Politički akteri sada su usredotočeni na kampanju, na druge prioritete, a, nažalost, ne na agendu EU-a.

Stoga je vjerojatno da se svaki istinski reset sa suštinskom reformom može dogoditi tek nakon izbora. Novi mandati donose nove odgovornosti i priliku za obnovu povjerenja među političkim snagama te za vraćanje agende EU-a u središte.

Vecernji.ba: Program pomoći povezan s Reformskom agendom se ne koristi. Koga smatrate krivcem za to?

Luigi Soreca: Dopustite mi da vam iznesem brojke, jer brojke govore same za sebe. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja zapadnog Balkana koja još nije primila ni jedan euro u okviru Plana rasta. Prošle godine već je izgubljeno 108 milijuna eura. Do kraja godine mogla bi biti izgubljena još 373 milijuna eura. To je prijeko potreban novac koji bi mogao biti usmjeren u škole, autoceste, vjetroelektrane, digitalnu infrastrukturu i mnoga druga pozitivna ulaganja.

Svi politički akteri snose dio krivnje. Sustav utemeljen na konsenzusu zahtijeva iskrene napore svih strana kako bi se pronašla rješenja. Učestalost blokada također znači da je lako izbjeći političku odgovornost jer se uvijek može pronaći netko drugi koga se može okriviti.

Ipak, jasno je i da su neke političke snage učinile protueuropske narative ključnim dijelom svojih poruka. Računica do koje su, čini se, došle jest da na predstojećim izborima imaju manje izgubiti blokiranjem ulaganja EU-a i europskog puta.

Protueuropske narative trebalo bi podvrgnuti većem preispitivanju, uključujući i na predstojećim izborima. Nadam se da građani neće zaboraviti da je ponuda EU-a BiH takva da će dokazivo poboljšati njihove živote. Svakoj zemlji koja je pristupila EU životni standard se poboljšao. Europski put pružit će okvir Bosni i Hercegovini da se odmakne od statusa primateljice donatorske pomoći i počne ostvarivati svoj znatan potencijal.

Vecernji.ba: Je li Europska unija možda pogriješila time što je ljestvicu reformi za agendu postavila visoko, budući da nije moguće ispuniti preduvjete ni za manje zahtjevne procese?

Luigi Soreca: Reformska agenda popis je koraka koji su odobrile vlasti Bosne i Hercegovine u okviru obveza zemlje iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te ključnih prioriteta za napredak na putu prema EU i integraciju u europsko jedinstveno tržište. Plan rasta ima izričit cilj pružiti mnoge koristi pristupanja EU prije samog članstva.

Druge zemlje u regiji rade prema istim parametrima. One već troše sredstva. Europska komisija prilagodila je rokove i pokazala fleksibilnost prema Bosni i Hercegovini. No sada se približavamo trenutku u kojem fleksibilnost više neće biti moguća. Prošlo je previše vremena. Rokovi se moraju poštovati.

Također je oduvijek bilo jasno da je Instrument za reforme i rast u okviru Plana rasta instrument utemeljen na rezultatima. Ulaganje je moguće samo ispunjavanjem reformskih koraka. Ono što je potrebno jest politička volja da se ti koraci ispune.

Vecernji.ba: U BiH sve više jačaju narativi da Europska unija stalno traži nove uvjete, da članstvo nije realno i da se zemlja zapravo nikada neće približiti EU. Koliko ste zabrinuti zbog tog rastućeg negativnog raspoloženja prema EU i članstvu u njemu?

Luigi Soreca: Naravno, zabrinut sam kada domaći političari, kao i strani akteri, šire dezinformacije o EU.

Činjenice su jasne. Očekivanja od BiH jasno su i transparentno navedena, uključujući u godišnjim izvješćima o zemlji. Druge zemlje ostvaruju nevjerojatan napredak prema ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU-u. Pogledajte Crnu Goru i Albaniju, ali i Moldaviju. Bilo bi nam drago kada bi BiH ostvarivala isti napredak.

Članstvo u EU imalo je transformacijski učinak na sve zemlje koje su pristupile. Poljska bilježi impresivne stope rasta, a predviđa se da će njezin BDP po stanovniku u sljedećem desetljeću prestići zemlje poput Japana, Novog Zelanda ili Ujedinjenog Kraljevstva. U Rumunjskoj su prihodi kućanstava u proteklih 20 godina porasli gotovo dva i pol puta. Očekivano trajanje života povećalo se za 10 godina. A dohodak po stanovniku, prilagođen paritetu kupovne moći, porastao je s manje od 30 posto prosjeka EU-a na gotovo 80 posto.

Vrijedi napomenuti da je dohodak po stanovniku u BiH trenutačno oko trećine prosjeka EU-a – odnosno sličan onome gdje je Rumunjska bila prije pristupanja EU. Uspjeh Rumunjske mogao bi biti i uspjeh BiH kada bi politički akteri bili spremni iskoristiti tu priliku.

Vecernji.ba: Posljednjih dana zabilježene su velike gužve pri ulasku u zemlje EU-a ili izlasku iz njih prema Balkanu. Bi li rješenje moglo biti suspendiranje protokola ulaska/izlaska, kao što najavljuju neke zemlje?

Luigi Soreca: Važno je razumjeti zašto je uveden sustav ulaska/izlaska (EES). Riječ je o naprednom tehnološkom sustavu koji će osigurati pouzdanije podatke o prelascima granice i zamijeniti ručno pečatiranje putovnica elektroničkom registracijom, uz uporabu biometrijske provjere, odnosno slike lica i otisaka prstiju, kako bi se osigurala točna identifikacija i spriječile prijevare.

Smatra se jednim od najnaprednijih sustava upravljanja granicama u svijetu, koji čini jedan od temelja sigurnosne arhitekture EU-a te pruža nove alate za borbu protiv prijevara s dokumentima i identitetom, borbu protiv trgovine ljudima i drugih različitih vrsta prekograničnog kriminala. U prvih šest mjeseci rada više od 700 osoba pronađeno je na popisima osoba za kojima se traga kao prijetnje sigurnosnog rizika.

Istodobno je važno priznati da tijekom početne faze provedbe, osobito u razdobljima pojačanih putovanja, kao što je razdoblje oko Praznika rada 1. svibnja, može doći do kašnjenja na graničnim prijelazima. Kako se broj prvih registracija bude s vremenom smanjivao, prelasci granice bit će brži i protočniji zahvaljujući skraćivanju vremena obrade, što će operaterima pomoći da lakše upravljaju protokom putnika i smanje gužve na terminalima.

Uzimajući u obzir sve te okolnosti, državama članicama EU-a — koje su pojedinačno odgovorne za provedbu EES-a na svojim granicama — dana je fleksibilnost tijekom šestomjesečnog razdoblja od 1. travnja da u potpunosti ili djelomično suspendiraju sustav u slučajevima prekomjernog vremena čekanja ili operativnih ograničenja. Takvu odluku mogu donijeti samo nadležna nacionalna tijela, na temelju svoje procjene lokalnih uvjeta, uključujući opseg prometa i operativne kapacitete na graničnom prijelazu.

Postoje i koraci koje bi vlasti BiH trebale poduzeti kako bi smanjile gužve na granicama. U Gradišci postoji novoizgrađeni, višemilijunski granični prijelaz spreman za uporabu, koji se, nažalost, ne može koristiti zbog trenutačnog zastoja u vezi s izmjenama pravilnika u UNO-u. Rješavanje toga trebalo bi biti prioritet.

Najodrživije dugoročno rješenje leži u napretku Bosne i Hercegovine na putu europskih integracija. Trenutačno je potreban veći politički angažman kako bi se unaprijedile nužne reforme za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, uključujući, primjerice, uspostavu sveobuhvatnog nacionalnog sustava upravljanja Schengenom i schengenskog akcijskog plana.

Vecernji.ba: Možda za kraj jedno pomalo sarkastično pitanje: bi li Europska unija trebala zamoliti američku administraciju da “pomogne” EU i političarima u BiH da ispune europske uvjete s obzirom na to da se pokazalo kako se neke odluke — poput onih o Južnoj plinskoj interkonekciji — mogu brzo donijeti kada postoji dovoljno snažan vanjski pritisak?

Luigi Soreca: Sjedinjene Američke Države i Europska unija od završetka rata zajedno rade u korist građana Bosne i Hercegovine. Ali SAD ne nastoji da Bosna i Hercegovina postane američka savezna država. Mi radimo na tome da Bosna i Hercegovina postane država članica EU-a. Jedan energetski projekt vrlo je drukčija stvar od usklađivanja s cjelokupnim zakonodavstvom i standardima u različitim područjima, od pravosuđa do energetike, od javne uprave do konkurentnosti.

Uvijek ćemo zagovarati da vlasti BiH poduzmu korake prema članstvu u EU. Međutim, cijelo načelo na kojem je EU izgrađen jest to da je riječ o uniji suverenih zemalja čiji su izabrani predstavnici slobodno odlučili ući u EU, prenijeti određene nadležnosti na razinu EU i dijeliti donošenje odluka u mnogim područjima. Članstvo u EU zahtijeva djelovanje izabranih predstavnika. Ono se ne može nametnuti izvana.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo