Planet Soft: Osporit ćemo odluku SIP-a zbog nepravilnosti u novim izbornim tehnologijama

ponedjeljak, 6. travnja 2026.

U žalbi, koja sadrži ukupno 19 točaka, kako navodi Milinković, upozorava se na niz nepravilnosti, uključujući i to da je ugovor dodijeljen ponuđaču koji u trenutku predaje ponuda nije bio evidentiran kao konzorcij

Jedan od vodećih ljudi kompanije Planet Soft, Aleksandar Milinković, potvrdio je da je podnesena žalba na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine kojom je za uvođenje novih izbornih tehnologija odabrana drugorangirana ponuda, i to ona koja je skuplja za čak 17 milijuna konvertibilnih maraka. Riječ je o iznosu koji, prema procjenama, odgovara vrijednosti izgradnje približno petnaest dječjih vrtića, što dodatno pojačava interes javnosti za cijeli postupak i otvara pitanje nove korupcijske afere, koja se za sada uspješno potiskuje. Milinković u intervjuu jasno navodi razloge zbog kojih je njegova kompanija odlučila osporiti odluku Izbornog povjerenstva. Kako ističe, njihova ponuda bila je ne samo značajno povoljnija već je predviđala i kraći rok isporuke za 49 dana, što je, prema njegovim riječima, moglo omogućiti implementaciju novih tehnologija već za izbore 2026. godine. – Takav zahtjev ugovorno tijelo ima pravo uputiti samo kada vašu ponudu ocijeni ispravnom po svim drugim osnovama – navodi Milinković govoreći o zahtjevu za objašnjenje “neprirodno niske cijene” koji im je ranije upućen.

Izostavljeni zahtjev

Posebno problematičnim ocjenjuje činjenicu da je taj zahtjev, kako tvrdi, kasnije izostavljen iz službene dokumentacije postupka. Prema njegovim riječima, riječ je o ključnom koraku u evaluaciji ponuda koji je, umjesto da bude završen u skladu sa zakonom, praktički “nestao” iz procesa, što dodatno dovodi u pitanje transparentnost cijelog postupka.

U žalbi koja sadrži ukupno 19 točaka, kako navodi Milinković, upozorava se na niz nepravilnosti, uključujući i to da je ugovor dodijeljen ponuđaču koji u trenutku predaje ponuda nije bio evidentiran kao konzorcij. – U zapisniku nije postojala ta skupina ponuđača, nego samostalan ponuđač Smartmatic d. o. o. Sarajevo – ističe Milinković. Također tvrdi da su referencije koje je dostavio odabrani ponuđač manjkave i da ne ispunjavaju sve uvjete definirane natječajnom dokumentacijom. Dodatno navodi da određeni ključni segmenti iskustva, poput tiskanja i pakiranja glasačkih listića, nisu dokazani u skladu sa zahtjevima, kao i da su pojedini dokumenti dopunjavani naknadno, što, prema njegovim riječima, nije dopušteno Zakonom o javnim nabavama. U tom kontekstu posebno ističe nejednak tretman ponuđača tijekom evaluacije. – Sve što je nama osporeno prihvaćeno je kao ispravno, iako još lošije, kod ponuđača Smartmatic – navodi Milinković. Kao dodatni problem naglašava pitanje vlasništva nad izvornim kodom softvera. Prema njegovim riječima, odabrani ponuđač nije ponudio prijenos vlasništva nad kodom, već samo upravljanje lokaliziranom verzijom, što, kako upozorava, može imati ozbiljne posljedice na kontrolu i transparentnost izbornog procesa. – Predaja koda tj. vlasništvo nad izvornim kodom standardna je procedura diljem svijeta – ističe. Milinković također tvrdi da ponuđeni sustav ne odgovara u potpunosti potrebama izbornog sustava u Bosni i Hercegovini. Kako navodi, riječ je o rješenju koje, prema njegovim tvrdnjama, ne podržava proporcionalni izborni model, što dodatno dovodi u pitanje njegovu primjenjivost u domaćem kontekstu. Ova odluka dolazi nakon višemjesečnih upozorenja i medijskih napisa o mogućim nepravilnostima u postupku javne nabave. Večernji list je mjesecima pisao o sumnjama da se natječaj za izborne tehnologije vodi uz favoriziranje određenog ponuđača, a u javnosti su se pojavile i informacije da je jedna renomirana francuska kompanija odlučila odustati od sudjelovanja upravo zbog, kako se navodilo, netransparentnih uvjeta i neizvjesnosti postupka.

Dodatnu težinu cijeloj priči daje i međunarodni kontekst kompanije Smartmatic, koja se u više zemalja našla u središtu kontroverzi. Najozbiljniji slučaj odnosi se na Sjedinjene Američke Države, gdje su tužitelji iznijeli optužbe povezane s navodnim podmićivanjem filipinskog izbornog dužnosnika radi dobivanja poslova na Filipinima, što kompanija negira. Osim toga, u Europi se Smartmatic spominjao u kontekstu istrage u Velikoj Britaniji, dok su u Belgiji službena izvješća bilježila tehničke i proceduralne incidente vezane uz njegov izborni sustav, uz preporuke za dodatne sigurnosne i auditne mehanizme. U Nizozemskoj se kompanija, prije svega, spominjala u kontekstu svoje vlasničke strukture i mreže holdinga.

Prijepori oko tehnologija

Sličan obrazac kontroverzi vidljiv je i u drugim dijelovima svijeta. U Aziji su Filipini godinama bili poprište sporova oko izbornih tehnologija, uključujući tehničke incidente i sudske postupke, dok su u Africi, prema dostupnim izvješćima, zabilježeni sporovi oko pouzdanosti tehnologije, natječaja i transparentnosti procesa u državama poput Kenije, Malavija i Sijera Leonea. U tim slučajevima riječ je o političkim i tehničkim prijeporima, zahtjevima za auditima i međunarodnim primjedbama, a ne nužno o pravomoćno utvrđenim koruptivnim radnjama. U konačnici, slučaj u Bosni i Hercegovini otvara šire pitanje povjerenja u procese javnih nabava i uvođenja izbornih tehnologija. Sve je izglednije da bi upravo način na koji je vođen ovaj postupak – uključujući sporne odluke, navode o pogodovanju i zaobilaženju procedura od Središnjeg izbornog povjerenstva i tijela koja su prethodno sudjelovala u pripremi natječaja – mogao dovesti do odgode uvođenja skenera i biometrijske identifikacije birača. Umjesto modernizacije već na općim izborima 2026. godine, Bosna i Hercegovina bi tako mogla ponovno glasovati putem papirnatih listića i ručno brojiti glasove, dok bi primjena novih tehnologija, prema sve realnijim procjenama, mogla biti pomaknuta tek na lokalne izbore 2028. godine.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo