Zaljevske zemlje i dalje izložene iranskim napadima
Vrijeme:6 min, 59 sec
nedjelja, 8. ožujka 2026.
Nastavljaju se zračni napadi SAD-a i Izraela na Iran. Pogođeno je i gori veliko skladište nafte u Teheranu. To je prvi poznati napad na iransku naftnu infrastrukturu. Skladište je u blizini ključne rafinerije nafte, ali iranski izvori navode da postrojenja rafinerije nisu oštećena.
Pogođeno je i drugo skladište nafte u sjeverozapadnom dijelu Teherana, prenose zapadni mediji. Istodobno, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će rat završiti tek kada Iran više ne bude imao funkcionalnu vojsku ili bilo koji preostali dio sadašnjeg vodstva na vlasti.
Pogođen toranj u Kuvajtu, iranske rakete iznad Zapadne obale i Jeruzalema
Iranski projektil pogodio je toranj u Kuvajtu, u kojem se nalaze državni uredi Službe za socijalno osiguranje. Zgradu je potom zahvatio požar.
Izraelski sustav presretanja iranskih raketa djelovao je jutros na nebu iznad Zapadne obale i Jeruzalema.
Izrael je potvrdio da je pokrenuo nove napade diljem Irana, kao i protuudare na Hezbolah u Libanonu.
Kriza na Bliskom istoku uzdrmala svjetske burze
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer su zbog krize na Bliskom istoku snažno porasle cijene nafte, što bi moglo potaknuti rast inflacije i naštetiti gospodarstvima.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna potonuo 3 posto, na 47.501 bod, dok je S&P 500 pao 2 posto, na 6.740 bodova, a Nasdaq 1,2 posto, na 22.387 bodova.
Od samog početka tjedna najveća svjetska burza bila je pod pritiskom jer je napad SAD-a i Izraela prošloga vikenda na Iran izazvao snažan rast cijena nafte.
Polovicom tjedna zaustavljen je pad cijena dionica jer se činilo da su se u srijedu cijene nafte stabilizirale nakon snažnog rasta u prva dva dana tjedna.
No, kako napadi SAD-a i Izraela na Iran nisu popustili, kao ni iransko raketiranje susjednih zemalja, cijene ‘crnog zlata’ u četvrtak su ponovno počele snažno rasti.
Tim više što je Iran objavio da zbog ratnog stanja preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, najvažnijom prometnom točkom u svijetu za globalnu trgovinu naftom, zabranivši tranzit tankerima iz SAD-a i europskih zemalja.
Zbog toga je u cijelom prošlom tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, na 90,90 dolara, što je njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je, pak, prošloga tjedna oko 28 posto, najviše od 2020. godine.
Napad na Iran i politička razjedinjenost EU-a
Otkako je počeo američko-izraelski napad na Iran, europski se kontinent se politički pokazao razjedinjen, uvučen u buran vrtlog događaja na koji nema nikakav stvaran utjecaj.
Svaka država, razumljivo, prati sudbinu svojih građana u regiji, procjenjujući kako i koliko ih treba evakuirati. Istovremeno, vlade prate utjecaj krize na domaće tržište, posebice cijene energije i hrane. Cijene plina u Europi porasle su do razina neviđenih od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Politički, Europa se bori pronaći jedinstveni glas. Velika trojka Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo uspjela je prije nekoliko dana usuglasiti zajedničku izjavu upozoravajući Iran da su spremni poduzeti obrambene mjere kako bi uništili njegovu sposobnost lansiranja raketa i dronova, osim ako Teheran ne prekine svoje neselektivne napade.
Od tada, Britanija se složila s američkim zahtjevom da se dvije britanske vojne baze koriste za obrambene udare na iranske raketne lokacije, iako je Trump neprestano kritizira što nije bila aktivnija. Francuska jača svoj vojni angažman nakon što je iranski napad pogodio francusku bazu u UAE-u, a Njemačka naglašava spremnost svojih vojnika za obrambene mjere, ali ne planira dalje sudjelovanje.
Nijedna od tri zemlje nije dovodila u pitanje legalnost američko-izraelskih udara prema međunarodnom pravu. Isto je izostalo i u objavama Kaje Kallas, šefice vanjske politike EU-a.
Jedan od glavnih motiva europskih lidera je održavanje dobrih odnosa s Trumpom. Oni se nadaju da događaji na Bliskom istoku neće američkom predsjedniku biti nova distrakcija koja će ga spriječiti da se ponovno uključi u rješavanje sukoba u Ukrajini.
Najglasniji protivnik napada na Iran španjolski je premijer Pedro Sanchez koji nema lijepih riječi za iranski režim, ali je i protiv “neopravdane i opasne vojne intervencije izvan međunarodnog prava”.
Trump optužio Iran za napad na djevojačku školu
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je optužio Teheran za napad na djevojačku školu na jugu Irana u kojoj je poginulo više od 160 ljudi.
Prema analizi New York Timesa, škola u Minabu bombardirana je tijekom američkih napada na obližnji vojni objekt kojim upravlja Revolucionarna garda.
Međunarodni mediji do sada nisu pronašli dokaze da se škola koristila za vojne potrebe.
Trump je novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da Sjedinjene Države nisu odgovorne za taj napad.
– Po mom mišljenju, na temelju onoga što sam vidio, to je učinio Iran.
Libanonske vlasti: Četiri osobe poginule u napadu na hotel u Bejrutu
Najmanje su četiri osobe poginule i deset ih je ranjeno u udaru izraelskog projektila u hotel Ramada u središtu Bejruta, priopćilo je libanonsko ministarstvo zdravstva rano u nedjelju.
U hotelu su bile smještene raseljene osobe koje su bježale od rata u južnom Libanonu i južnim predgrađima Bejruta.
Libanon je uvučen u sve širi američko-izraelski rat s Iranom nakon što je militantna skupina Hezbolah, koju podržava Iran, ispalila rakete i dronove na Izrael. Izrael je odgovorio teškim napadima diljem južnog i istočnog Libanona i blizu Bejruta.
Ovo je, međutim, prvi projektil koji je pogodio samo središte libanonske prijestolnice.
Trump dočekao poginule vojnike
Američki predsjednik Donald Trump sudjelovao je u subotu u zračnoj bazi Dover u Delawareu na kratkoj ceremoniji povratka posmrtnih ostatka šestorice američkih vojnika poginulih u ratu s Iranom.
Noseći bijelu kapu s natpisom “SAD”, predsjednik je salutirao dok su prolazili lijesovi prekriveni američkom zastavom.
Ovaj vrlo decentan obred, tijekom kojeg se posmrtni ostaci jedan po jedan istovaruju iz vojnog transportnog zrakoplova i utovaruju u pogrebno vozilo pod budnim okom prisutnih dužnosnika, koji ostaju nepomični i tihi, pomno je orkestriran.
Trump poručio Starmeru: Ne trebate nam više
Američki predsjednik Donald Trump ponovo je u subotu kritizirao britanskog premijera Keira Starmera zbog izostanka potpore američkim napadima na Iran.
– Ujedinjeno Kraljevstvo, naš nekoć velik saveznik, možda i najveći od svih, napokon ozbiljno razmišlja o slanju dva nosača zrakoplova na Bliski istok, napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.
To je u redu, premijeru. Ali više nam ne trebaju. I to ćemo zapamtiti, napisao je.
Zaljevske zemlje i dalje izložene iranskim napadima
Zaljevske države u subotu su potresli novi iranski napadi raketama i dronovima, u kojima je poginuo pakistanski radnik u Dubaiju, javljaju novinske agencije.
Osim Ujedinjenih Arapskih Emirata, zemlje koja je najviše bila metom iranske osvetničke kampanje, napadi su zabilježeni u Kataru, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Bahreinu.
U Dubaiju, financijskom i turističkom središtu Emirata, krhotine presretnutog projektila pale su na vozilo i usmrtile pakistanskog vozača, priopćile su vlasti.
Druge krhotine oštetile su pročelje tornja u popularnoj četvrti Marina, ali nitko nije ozlijeđen, prema vlastima. Svjedok je rekao za AFP da je vidio dim koji dolazi iz tornja nakon što su novinari AFP-a čuli glasne eksplozije.
Ministarstvo obrane Emirata izvijestilo je o dva odvojena napada raketama i dronovima iz Irana u subotu navečer, nakon što je zemlja ranije tijekom dana bila metom 16 balističkih raketa i 121 drona.
Predsjednik Emirata Šeikh Mohamed bin Zajed u subotu je u rijetkom televizijskom obraćanju priznao da je zemlja u “ratnom stanju”, ali da će iz toga izaći “jača”.
U Manami, glavnom gradu Bahreina, novinari su u subotu navečer čuli eksplozije, dok su vlasti izvijestile o jednoj osobi ozlijeđenoj šrapnelima raketa.
Bahrein je tvrdio da je od početka “brutalne iranske agresije” presreo 92 rakete i 151 dron.
U susjednom Kataru, u Dohi, gdje su se također čule glasne eksplozije, vlasti su rekle da su presrele dva raketna napada.
Kuvajt je priopćio da je u subotu od zore do večeri presreo sedam dronova, izvijestivši o “samo materijalnoj šteti od krhotina”.
Saudijsko ministarstvo obrane objavilo je da je balistički projektil koji je ciljao zračnu bazu Princ Sultan, u kojoj je smješteno američko vojno osoblje, pao “u nenaseljeno područje”.
Ranije je objavljeno da su saudijske snage uništile tri balistička projektila koji su se kretali prema bazi i 17 dronova iznad naftnog polja Šajbah na jugoistoku. Još 14 dronova zasutavljeno je u nedjelju rano ujutro.
Jordan je, pak, optužio Iran da izravno cilja strateške instalacije u kraljevstvu, lansiravši 119 projektila i dronova od američko-izraelskih napada 28. veljače.
Neki napadi na zemlje Perzijskog zaljeva usmjereni su na civilnu infrastrukturu, iako Iran tvrdi da cilja samo američke interese ili baze.
vijesti.hr / Hrvatsko nebo
