Zdravko Gavran: Američko-izraelski napad na Iran – skori završetak sukoba ili eskalacija?
Vrijeme:10 min, 5 sec
Američki i izraelski zračni i raketni napadi na Iran, započeti jutros pod nazivom „Lavlja rika“, nastavljeni su i večeras. Kao glavni cilj navođeno je „obezglavljivanje“ Irana: likvidacija ili uklanjanje ajatolaha Hameneija i određenog broja visoko rangiranih dužnosnika. Ali ne nužno i promjenu režima. Poziva se pritom „iranski narod“ da ustane i svrgne sadašnju vlast. Napad su planirali Amerikanci zajedno s Izraelcima tjednima i mjesecima, odredivši unaprijed i datum. Predviđeno je da intenzivno traje pet do sedam dana. Već danas ubijeni su neki zapovjednici, navodno i Ajatolah, i nanesena je znatna šteta zapovjednim središtima, naoružanju i industriji balističkih projektila. No večeras je predsjednik Trump ponudio Iranu mogućnost skraćivanja roka na dva-tri dana u zamjenu za veću kooperativnost u nastavku pregovora. Koliko god sve izgledalo „ludo“, možda rat ipak ne će eskalirati, nego će ovo biti repriza, samo mnogo žešća, prošlogodišnjih (ograničenih) napada. Iran nije, za sada, svom snagom udario na američke ciljeve ni na ciljeve u Izraelu – kao ni lani – iz čega se može zaključiti da i on nastoji izbjeći totalni sukob… Naravno, rat i dalje može eskalirati. Zapovjednik Iranske revolucionarne garde Ebrahim Džabari izjavio je večeras da uskoro slijedi upotreba dosad neviđenog naoružanja, prenijela je iranska državna televizija. Neki nagađaju da je riječ o „prljavoj bombi“, koja bi bila ispaljena na Izrael.
Prije točno dva tjedna ovdje smo upozorili na vjerojatni predstojeći američki napad na Iran te iznijeli razloge za nj, zatim bliskoistično te globalni geopolitički kontekst te određena (uvjetovana) predviđanja.
Jutros je američko-izraelski zračni i raketni napad, nazvao „Ričući lav“, započeo, a Iran je uzvratio šaljući određeni broj balističkih raketa i dronova na Izrael, arapske države u kojima se nalaze američke baze ili koje daju logističku potporu američkim snagama te na američku flotu. Ti napadi polučili su uglavnom samo medijski učinak. O tomu čime je Iran prijašnjih dana najviše pokušavao ustrašiti Bijelu kuću, simulirajući i potapanje nosača zrakoplova, američki vojni vrh i obavještajne stožere – mogli smo danas putem medija doznati najmanje od svega ostaloga. Aljazeera je od rijetkih medija koji su među prvima objavili da je napadnuta i američka flota desetcima dronova i raketa, ali da su napadi uglavnom odbijeni, da nije bilo ljudskih žrtava te da je zabilježena samo manja šteta. Službenu informaciju dalo je u međuvremenu Središnje zapovjedništvo SAD-a (za taj dio svijeta). Ono je priopćilo da su se njegove snage u subotu “uspješno obranile od stotina iranskih raketa i napada dronovima”. Dodalo je da nema izvještaja o američkim žrtvama ili ozljedama povezanima s borbama i da je šteta na američkim instalacijama u regiji “minimalna” i da “nije utjecala na operacije”.
Znači li to da Iran svojim raketama (među kojima su navodno i hipersonične) i dronovima ne može nauditi američkoj floti, ili da to nije još ozbiljno ni pokušao, to još ne znamo.
Više medijskih nego vojnih učinaka iranskih protuudara
Općenito rečeno, za sada se premalo zna o učincima američko-izraelskih zračno-raketnih udara te o učincima iranskih protuudara, no ovi potonji vrlo su skromnih razmjera. Mediji uglavnom ’vrte’ iste informacije o pogođenim lokalitetima u Teheranu, napose predsjedničkoj palači i stožernim središtima vlade, Iranske revolucionarne garde i obavještajnih središta te o ponekom pogođenom cilju u susjednim državama kao što su Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar. Velika većina zapadnih medija odnosno medija na engleskom jeziku izrazito se kritički odnosi spram američkoj vojnoj kampanji, koja je razmjerno žestoka, i koja će se još neko vrijeme nastaviti. Mainstream-mediji kao da navijaju da Trump ne ostvari postavljene ciljeve, te objavljuju razne tvrdnje i analize u kojima se nastoji dokazati da je taj napad promašen, štetan i besmislen. Ujedno iznose brojne procjene po kojima se njime ne će postići postavljeni glavni ciljevi, uz opetovanje pitanja: Koji su zapravo razlozi da se Trump uopće odlučio napasti Iran, i koji su uopće (ostvarivi) ciljevi tog napada?
Retorika Trumpa i njegovih najbližih suradnika svodi se na to da ovim napadima namjeravaju uništiti iranski nuklearni program i postrojenja za proizvodnju balističkih raketa, pri čemu se nastoji neutralizirati postojeće arsenale, lansirne rampe i vojne punktove, uglavnom u zapadnom Iranu, dakle u onim dijelovima te zemlje koji su bliži Arapskom moru, Perzijskom zaljevu, to jest arapskim zemljama i Izraelu. Kao trenutno glavni politički cilj i američki i izraelski vođe ističu kako žele da dođe do promjene iranskog vrha, te pozivaju nezadovoljne brutalnom iranskom teokratskom vlašću da sada ustanu i promijene vlast. No čini se da SAD ne inzistira na ukidanju teokracije i uspostavi svjetovne demokratske republike, kakvom je Iran, bar na papiru, bio i prije prevratne Islamske revolucije 1977. – 1979.
„Obezglavljivanje“
„Obezglavljivanje“ Irana, dakle fizičko uništenje najviše državnog (i vjerskog) poglavara, ajatolaha Hameneija, možda predsjednika Pezeškiana, istaknutih članova vlade, a napose vodstva Iranske revolucionarne garde. Navodno je danas u napadima poginulo više iranskih zapovjednika, a sve je više naznaka, izjavio je izraelski premijer Netanyahu, da je poginuo i ajatolah Hamenei.
Američko-izraelski operativni plan, tvrde dobro informirani američki mediji pozivajući se na visoko rangiranog američkog dužnosnika, predviđa masovnu kampanju bombardiranja u trajanju od pet do sedam dana. No Trump je sada rekao Axiosu da bi se taj vremenski okvir mogao skratiti. Ključnom promjenom moglo bi se smatrati ne bude li više vrhovnog vođe Alija Hameneija, kojeg je Izrael imao za cilj te ga nastojao u ovim bombardiranjima ubiti, njega i neke druge visoke dužnosnike.
Trump je danas razgovarao s Netanyahuom, s kojima je i dalje „na istoj valnoj dužini“, te je razgovarao i s čelnicima S. Arabije, Katra, Ujedinjenih Arapskih Emirata te s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. To rekla je tajnica za medije Bijele kuće Karoline Leavitt.
Tko je sve danas ubijen
U međuvremenu, Iranska revolucionarna garda proglasila je Hormuški tjesnac zatvorenim za promet brodova – što ima velike gospodarsko-političke reperkusija. Kroz taj tjesnac prevozi se inače 20 posto ukupne svjetske nafte morskim putem. Kroza nj plove i brodovi s ukapljenim plinom, s naftnim derivatima i brojni drugi trgovački brodovi. A Trump je u jednoj od svojih izjava pozvao danas Iransku revolucionarnu gardu, udarnu pesnicu iranskog režima i prema unutra i prema van, da „položi oružje“.
U izraelskim napadima na Teheran ubijen je iranski vrhovni vođa Ali Hamenei te nekoliko drugih visokih iranskih dužnosnika, obaviješteni su izraelski dužnosnici u subotu navečer, objavio je The Jerusalem Post. Isti list donio je i ove interne informcije kojima raspolaže izraelska vlada:
Vjeruje se da su u izraelskim napadima poginuli i iranski ministar obrane Amir Nasirzadeh te zapovjednik Revolucionarne garde Mohammed Pakpour. Prethodno je danas ubijeno u ciljanim napadima nekoliko visoko rangiranih zapovjednika Korpusa čuvara islamske revolucije („Islamska revolucionarna garda“; IRGC) i političkih dužnosnika islamskoga režima u Iranu.
Medij Iran International izvijestio je pak, navodi izraelski list, da su u napadima ubijena četiri visoka zapovjednika iranske obavještajne službe: Javad Pourhossein, šef obavještajne jedinice za inozemstvo; Mohammad-Reza Bajestani, šef sigurnosnog odjela; Ali Kheirandish, šef protuterorističkog odjela; i Saeed Ehya Hamidi, savjetnik za rat s Izraelom. Osim toga, Reuters je izvijestio da su najmanje tri pripadnika iranske paravojne postrojbe Basij, povezane s IRGC-om, poginula u izraelsko-američkim napadima. Član Gradskog vijeća Teherana rekao je, povrh toga, da su Hameneijev zet i nevjesta ubijeni u napadima.
Nešto nakon 16 sati, Izraelska vojska (IDF) priopćila je da je završio širokopojasni udar na strateški obrambeni sustav iranskog režima, ističući da je uspješno pogodila napredni sustav protuzračne obrane. „Jedan od napada bio je usmjeren prema naprednom sustavu protuzračne obrane SA-65 koji se nalazi u području Kermanšah u zapadnom Iranu“, priopćio je IDF. Riječ je o naprednom sustava srednjeg dometa (oko 24-75 km) koji služi za presretanje zrakoplova i krstarećih raketa. IDF je večeras priopćio da izvodi još jedan prelet s ciljem napada na lansere projektila diljem Irana kako bi osujetio buduće prijetnje Izraelu raketiranjem. Nastavljeni su večeras i američki napadi.
Trump iznio „izlaznu strategiju“
I dok mnogi očekuju daljnju eskalaciju, koje i dalje nema, uz moguće uzvratne udare i napadnutih arapskih država, te dok se nitko još ne usudi prognozirati učinke i domašaj vojnih udara na Iran, za koje je objavljeno da ih američka i izraelska vojska namjeravaju nastaviti danima, večeras je predsjednik Trump odškrinuo vrata mogućem prekidu rata i nastavljaju pregovora. Prethodno je nastavak pregovora ponudio, u zamjenu za prestanak američkih napada, iranski minirat vanjskih poslova Abas Aragči.
U izjavi za medijsku platformu Axios Trum je rekao da ima nekoliko „izlaznih strategija“ iz ove operacije nazvane Epic Fury (Epski bijes/žestina)
„Ja mogu ići [s ovom operacijom] dugo [ići] i preuzeti cijelu stvar, ili ju završiti za dva ili tri dana i reći Irancima: ’Vidimo se opet za nekoliko godina ako počnete obnavljati [vaš nuklearni i raketni program]“, rekao je Trump u petominutnom telefonskom intervjuu iz rezidencije Mar-a-Lago na Floridi. „U svakom slučaju, trebat će im [Irancima] nekoliko godina da se oporave od ovog napada“, procijenio je učinke dosadašnjih raketiranja i bombardiranja.
Iz te izjave analitičari su zaključili da je unatoč današnjim valovima žestokih napada Trump još uvijek otvoren za diplomatsko rješenje, pa i nakon što su američko-iranski nuklearni pregovori propali u Ženevi u petak. Sada ispada da bi ova kratkotrajna vojna operacija popraćena novim ultimatumima donijela dramatično drukčiji ishod od promjene režima, koju su i sam Trump i Netanyahu i mnogi drugi dužnosnici dosad navodi kao cilj.
Razlozi Trumpove popustljivosti
Razlozi moguće Trumpove popustljivosti nalaze se u tome što se on suočava s domaćim pritiskom, kako iz svoje baze MAGA, tako i iz samog Kongresa. Pritisci imaju za cilj ’natjerati’ ga da izbjegne prerastanje ove kratkotrajne u dugotrajnu vojnu intervenciju ili uvlačenje sve dublje i dublje SAD-a u novi rat na Bliskom istoku.
Trump je unaprijed najavljivao „ograničen“ napad.
On je danas naveo dva glavna razloga za pokretanje ovih vojnih udara – prvi je neuspjeh pregovora koje su vodili njegovi izaslanici, Steve Witkoff i Jared Kushner. „Iranci su se približili [našim zahtijevanjima] pa se povukli. Iz toga sam shvatio da oni zapravo ne žele dogovor“, rekao je. Kao drugi razlog naveo je ponašanje Irana u posljednjih nekoliko desetljeća: dok je pisao svoj govor u petak u kojem je najavio napad, zatražio je od svog tima da prikupi podatke o svim napadima povezanima s Iranom diljem svijeta u posljednjih 25 godina. „Vidio sam da su svaki mjesec učinili nešto loše, što digli u zrak ili ubili koga“, rekao je on za Axios.
Nekoliko puta ponovio je da je njegova odluka o pokretanju „Operacije Ponoćni čekić“ – koja je lani uništila ili znatno oštetila tri iranska nuklearna postrojenja – omogućila provedbu ove sadašnje operacije. Iran bi do sada možda već razvio nuklearno oružje da nisam napao nuklearna postrojenja u lipnju, dodao je.
Skori završetak sukoba ili eskalacija?
Američki i izraelski zračni i raketni napadi na Iran, započeti jutros pod nazivom „Lavlja rika“, nastavljeni su i večeras. Kao glavni cilj navođeno je „obezglavljivanje“ Irana: likvidacija ili uklanjanje ajatolaha Hameneija i određenog broja visoko rangiranih dužnosnika. Ali ne nužno i promjenu režima. Poziva se pritom „iranski narod“ da ustane i svrgne sadašnju vlast. Napad su planirali Amerikanci zajedno s Izraelcima tjednima i mjesecima, odredivši unaprijed i datum. Predviđeno je da intenzivno traje pet do sedam dana. Već danas ubijeni su neki zapovjednici, navodno i Ajatolah, i nanesena je znatna šteta zapovjednim središtima, naoružanju i industriji balističkih projektila. No večeras je predsjednik Trump ponudio Iranu mogućnost skraćivanja roka na dva-tri dana u zamjenu za veću kooperativnost u nastavku pregovora. Koliko god sve izgledalo „ludo“, možda rat ipak ne će eskalirati, nego će ovo biti repriza, samo mnogo žešća, prošlogodišnjih (ograničenih) napada. Iran nije, za sada, svom snagom udario na američke ciljeve ni na ciljeve u Izraelu – kao ni lani – iz čega se može zaključiti da i on nastoji izbjeći totalni sukob… Naravno, rat i dalje može eskalirati. Zapovjednik Iranske revolucionarne garde Ebrahim Džabari izjavio je večeras da uskoro slijedi upotreba dosad neviđenog naoružanja, prenijela je iranska državna televizija. Neki nagađaju da je riječ o „prljavoj bombi“, koja bi bila ispaljena na Izrael.
Naslovnica: Danas razoreni kompleks zgrada iranskoga vrhovnog vođe Hamenija u Teheranu
Zdravko Gavran/Hrvatsko nebo
