Vojna intervencija Premijer Grenlanda: Nismo se osjećali ugroženima od Rusije ili Kine, samo od Amerike
utorak, 17. veljače 2026.
Američke pretenzije na Grenland nisu se nimalo promijenile, iako se retorika Washingtona posljednjih tjedana stišala, a vojna intervencija se više ne spominje. Danska premijerka Mette Frederiksen potvrdila je to na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji prošlog vikenda.
Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen naglasili su u Münchenu da je pritisak kojem su izloženi stanovnici najvećeg svjetskog otoka neprihvatljiv. Na pitanje želi li američki predsjednik Donald Trump i dalje okupirati Grenland, Frederiksen je odgovorio: “Nažalost, mislim da je želja ista.”
“Sastanak je bio konstruktivan”
U Münchenu su se Frederiksen i Nielsen sastali s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. U kratkoj objavi o Xuu, danski premijer nazvao je sastanak konstruktivnim, ukazujući na to da američka strana ne odustaje od svojih ideja i da danska strana ne popušta.
Nešto konkretniji bio je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, koji je za dansku javnu radioteleviziju DR rekao da su se dvije strane složile da se budućnost Grenlanda mora riješiti diplomatskim putem, da su pregovori u tijeku i da ne postoji fiksni rok za njihov završetak.
Prema ministrovim riječima, Amerikancima je jasno naznačeno da se svako rješenje mora donijeti uz poštovanje danskog suvereniteta i prava Grenlanda na samoodređenje. I Løkke Rasmussen potvrdio je da nema promjene u američkom stavu, odnosno da Trump i dalje očekuje američki suverenitet nad Grenlandom.
Grenlandski premijer upozorava na opasan presedan
Jens-Frederik Nielsen je prije dva dana izjavio da je neprihvatljivo zadirati u teritorije drugih zemalja: “Ako počnemo prihvaćati taj način razmišljanja, otvaramo vrata svijetu u kojem velike sile dijele utjecaj među sobom bez poštovanja prema malim narodima i njihovom pravu na samoodređenje. To nije svjetski poredak koji želimo.”
Suprotno američkim tvrdnjama, Nielsen je otvoreno istaknuo da su SAD te koje stvaraju nesigurnost na Grenlandu: “Iz naše perspektive, godinama smo živjeli u niskoj napetosti. Nismo se osjećali ugroženima od Rusije ili Kine. Mnogi Grenlanđani prvi put su istinski osjetili nesigurnost kada je saveznik izvršio pritisak na našu zemlju, što je stvorilo sumnje u našu budućnost.”
Trump bi mogao rasplamsati sukob u srpnju
Iako je u početku tako zvučalo, Europa i SAD nisu se zbližili na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, a od temelja NATO-a nije ostalo mnogo, zaključila je Claudia Major, njemačka stručnjakinja za transatlantske odnose i dugogodišnja savjetnica niza europskih i američkih političara.
Major je za DR rekao da se neslaganje između Europe i Amerike retorički stišalo, ali da ništa bitno nije riješeno te da Trump samo čeka novu priliku da ponovno rasplamsa sukob: “Europljani se nadaju da je najgore prošlo, ali svjesni su da nema jamstava. Postoji strah da će Trump ponovno istaknuti svoje pretenzije uoči 250. obljetnice SAD-a u srpnju.”
Major smatra da su preliminarni zaključci s početka grenlandske krize prilično različiti u Europi i u SAD-u: “U Europi se to smatralo prelaskom crvene linije – temeljnog pitanja povjerenja. Moj je dojam da Amerikanci misle drugačije. Mnogi američki dužnosnici ne razumiju u potpunosti koliko je snažna bila reakcija u Europi.”
Kralj Frederik posjećuje Grenland
Istovremeno, Danska već mjesecima pokušava pokazati svoj interes i suverenitet nad Grenlandom. Za dva dana u Nuuk dolazi danski kralj Frederik, danski dužnosnici, ministri i vojni zapovjednici gotovo neprestano iskrcavaju se u glavnom gradu Grenlanda, a prošli tjedan na ovaj arktički otok stigao je i poznati američki glumac danskog podrijetla Viggo Mortensen.
Filmski Aragorn nije htio odgovoriti na pitanje zašto je došao na Grenland, ali se sastao s premijerom Nielsenom, a u siječnju je danskom digitalnom tjedniku Sjællandske Nyheder rekao da Danska “ne bi trebala predati ni četvorni centimetar Grenlanda SAD-u”.
Dnevnik.ba / Hrvatsko nebo
