Zašto se sarajevskim “demografima” priviđa egzodus Hrvata?

četvrtak, 8. siječnja 2026.

Sjećate li se kad je jedan od prosvjednika ispred zgrade OHR-a u Sarajevu negdje u jesen 2022. ljutito u kamaru izgovorio: “Što hoće više ti Hrvati, ima ih taman za dva vagona”. Od tada do danas omiljena tema bošnjačkih političara i medija je kako se broj Hrvata stalno smanjuje, uz hinjenu zabrinutost zbog “egzodusa” najmalobrojnijeg naroda.

Progon 170.000 Hrvata s područja pod kontrolom tzv. Armije RBiH ne spominju, ali zato broj od 153.000 protjeranih Hrvata iz Republike Srpske povećaju na 200.000. To im se uklapa u tezu kako su za “nestanak” Hrvata u BiH krivi Čović i Dodik.

Dok jedni tvrde kako je broj Hrvata spao na 12 posto, drugi procjenjuju da nas je tek 10 posto, dok oni iz radikalno unitarističkih bošnjačkih političkih i medijskih krugova iznose “realne procjene” o tek 7 posto Hrvata u BiH. Tako urednik jednog sarajevskog portala zna da nas “zanoći manje od 230. 000 u Bosni i Hercegovini”. Frontmen jednog sarajevskog benda Davor zvani Sejo, po kojem je Komšić predstavnik građana, kaže da je Hrvata više bilo pod Turcima nego danas. Nije se doimao kao da mu je žao zbog toga, ali je zato urednicima ta izjava bila toliko draga da su je stavili u naslov teksta.

U cijeloj priči primjetna je jedna zakonomjernost. Što je kroatofobija “sarajevskih demografa” veća to je u njihovim glavama broj Hrvata manji. Doduše, još nas je prema njihovim “objektivnim ocjenama” više od dva vagona.

Zanimljivo je kako ovi anal-itičari demografskih kretanja nikada ne govore o egzodusu pripadnika svog naroda, “građana” niti o statističkoj činjenici da kantoni u kojima je njihov narod, “građani” većinski desetljećima bilježe negativan prirodni priraštaj.

Sarajevski “demografski eksperti” vjeruju kako i to malo Hrvata što je ostalo u BiH, živi u zapadnoj Hercegovini, gdje oni nikad nisu bili, preciznije u Širokom Brijegu. Sumnjamo da znaju kako su Hrvati većinsko stanovništvo u FBiH u 23 grada i općine, od Orašja do Neuma, koje čine polovicu teritorija ovog entiteta. Da ne spominjemo ostala područja u kojima su drugi po brojnosti narod u Federaciji.

U jednom su, ipak, u pravu- egzodus Hrvata se događa, ali u, za njih, neželjenom smjeru- iz Njemačke, Austrije i drugih zemalja, u svoju rodnu Hercegovinu i Bosnu. Takvih primjera je bezbroj. Oni koji ne vjeruju neka odu u hercegovačke gradove i općine i vide intenzivnu izgradnju stambenih zgrada, otvaranje novih vrtića, brojne uspješne privatne tvrtke. Ilustracije radi u novogodišnjoj noći prva rođena beba u SKB Mostar bila je djevojčica Ana čiji su se roditelji vratili iz Zagreba u Posušje. I nisu jedini.

I dok se mlade hrvatske obitelji vraćaju u svoj zavičaj, zahvaljujući i snažnom gospodarskom rastu i činjenici da u zapadnoj Hercegovini, danas tko god želi raditi može relativno brzo naći posao, istovremeno se događa demografska revitalizacija.

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar tijekom 2025. godine nastavljen je trend velikog broja porođaja, s približno 1.960 rođene djece. Time je zadržan visoka razina iz rekordne 2024. godine, kada je rođeno 1.979 beba, što je znatno više u odnosu na ranije godine.

Ovaj trend rezultat je pozitivnog prirodnog priraštaja u Zapadnohercegovačkoj županiji, kao i u nekoliko općina Hercegovačko-neretvanske županije koje gravitiraju porodilištu SKB Mostar. Broj novorođene djece značajno raste od 2022. godine,

Zapadnohercegovačka županija jedina je u Federaciji Bosne i Hercegovine koja godinama bilježi pozitivan prirodni priraštaj. Županijske vlasti isplaćuju mjesečne naknade za treće i svako naredno dijete u iznosu od 500 KM do djetetove sedme godine života, osiguravaju porodiljske naknade za nezaposlene majke, besplatne udžbenike, subvencionirani prijevoz učenika te jednokratne novčane potpore za opremanje djeteta. Ove mjere doprinijele su povratku mladih obitelji i stabilnom natalitetu.

Unitariste ovakve vijesti ne raduju. Ne uklapaju im se u koncept pretvaranja Hrvata od konstitutivnog naroda u nacionalnu manjinu. Na njihovu žalost. Zato se ne čudite nastavku paradoksalnog trenda prema kojem će se u unitarističkom narativu broj Hrvata i dalje smanjivati dok će u stvarnosti rasti.

Piše: Milan Šutalo

hms.ba / Hrvatsko nebo