Venezuela: Kancelar Merz ne želi razljutiti Trumpa

Vrijeme:4 min, 28 sec

 

Oprezno, samo oprezno i ​​paziti da se ne uznemiri Donalda Trumpa. Tako njemačka vlada reagira na američko uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura.

Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Kathrin Deschauer i glasnogovornik vlade Sebastian Hille u ponedjeljak ujutro na konferenciji za novinare u Berlinu odgovarali su na pitanja o Venezueli gotovo 40 minuta. Suština većine pitanja bila je: zašto kancelar Friedrich Merz i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (obojica CDU) nisu opisali američku vojnu akciju prošle subote kao ono što mnogi stručnjaci smatraju da je ona bila – kršenje međunarodnog prava?

U subotu su američki vojnici uhitili venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura u dramatičnoj operaciji u glavnom gradu Caracasu i prebacili ga u Sjedinjene Države.

Vlada izbjegava optužbe za kršenje međunarodnog prava

Neposredno prije početka konferencije za novinare u Berlinu, Deschauer i Hille nekoliko su minuta šaptali – vjerojatno kako bi se dogovorili o jedinstvenoj liniji komunikacije. Rezultat: Hille je pročitao izjavu u kojoj je u početku oštro kritizirao Madura: “Posljednjih godina Maduro je doveo svoju zemlju u tešku situaciju.” Njegovo predsjedništvo temeljilo se na lažiranim izborima, što je jedan od razloga zašto Njemačka nikada nije priznala Madura, naglasio je. Vladao je diktatorski, a zemlja je osiromašila, rekao je glasnogovornik vlade te dodao: “Kancelar je naglasio: svi, uključujući SAD, moraju poštivati ​​međunarodno pravo. To se izričito odnosi na državni suverenitet i teritorijalni integritet.” Izbor riječi kojim je pažljivo izbjegavao izričito optuživati ​​SAD za kršenje međunarodnog prava.

Tijekom proteklog vikenda, Njemačka je također doprinijela formuliranju europskog odgovora i procjene uhićenja Madura od strane američke vlade. Rezultat je bila deklaracija objavljena u nedjelju koju je potpisalo 26 država članica EU-a, ali ne i Mađarska. U deklaraciji, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas poziva na pridržavanje međunarodnog prava. Poštivanje volje venezuelanskog naroda ostaje jedini način da Venezuela obnovi demokraciju, naglasila je. Europska unija je više puta izjavila da Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika, priopćeno je.

Kancelar Friedrich Merz (CDU)  izbjegavao je zauzimanje jasnog stava tijekom vikenda. U subotu je izjavio: “Pravna klasifikacija američke intervencije je složena. Uzimamo si vremena da to napravimo.” Merz je naglasio da se načela međunarodnog prava moraju primjenjivati ​​u odnosima između država: “Sada se ne smije dopustiti da u Venezueli nastane politička nestabilnost. Bitno je osigurati uredan prijelaz na vladu legitimiziranu izborima.”

Vicekancelar Klingbeil: “Nema opravdanja za nepoštivanje međunarodnog prava”

Brojni njemački oporbeni političari ocijenili su Merzove izjave kao preslabe. Vojni napad koji je doveo do Madurovog hvatanja i konačnog prebacivanja u New York opisali su kao jasno kršenje međunarodnog prava. Primjerice, Katharina Dröge, šefica Kluba parlamentarnih zastupnica i zastupnika Zelenih u Bundestagu, rekla je tijekom vikenda: “Američka intervencija je nezakonita prema međunarodnom pravu. Što sprječava kancelara da to jasno kaže?” Nastavila je: “Skrivati se u ovoj situaciji je fatalna strategija, gospodine Merz.”

U ponedjeljak ujutro, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul osjetio se primoranim ponovno stati u obranu kancelara. Govoreći na radiju Deutschlandfunk prije putovanja u Litvu, Wadephul je rekao: “Maduro je predvodio jedan nepravedan režim, osam milijuna ljudi napustilo je zemlju. Postoje politički zatvorenici.”

Nadalje, Ujedinjeni narodi opisali su stanje ljudskih prava u Venezueli kao vrlo kritično, a protiv Venezuele se vodi postupak pred Međunarodnim kaznenim sudom, dodao je šef diplomacije. Maduro također nije legitimno izabrani predsjednik te zemlje, kazao je Wadephul: “Sve se to mora uzeti u obzir.” Geopolitički interesi SAD-a također su odigrali ulogu u napadu, napomenuo je.

Reakcija vicekancelara i ministra financija Larsa Klingbeila (SPD) bila je nešto jasnija tijekom vikenda: “Događaji u Venezueli su vrlo zabrinjavajući”, izričito je izjavio Klingbeil u svom svojstvu čelnika SPD-a: “Venezuelski vođa Maduro vodio je autoritarni režim koji se držao vlasti nasiljem i ugnjetavanjem. Međutim, to ne može opravdati nepoštivanje međunarodnog prava.” Njegov kolega Adis Ahmetović smatra da je američka operacija bila „ilegalna”.

No, čak i unutar kancelarovog CDU-a postoje velike razlike u ocjeni američke akcije. Vanjskopolitički stručnjak CDU-a Jürgen Hardt je napad nazvao „signalom nade za Venezuelu”, a njegov stranaöki kolega Roderich Kiesewetter osudio je postupke SAD-a nazvavši tu operaciju „pučom”. Kritike na račun SAD-a stižu i iz redova Ljevice (Die Linke) i BSW-a. AfD-ovac Markus Fronhmeier smatra pak kako „iz njemačkog ugla gledanja nije relevantno” je li napad u Venezueli bio kršenje međunarodnog prava ili ne.

SAD je potreban Europi u sukobu u Ukrajini

Zašto Merz i Wadephul to ne govore tako jasno trenutno je predmet nagađanja u političkom Berlinu. U utorak se, primjerice, Merz u Parizu sastaje s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i drugim šefovima država i vlada EU-a, bit će prisutni i predstavnici Ukrajine i SAD-a. Kao i često u prošlosti, sastanak će se usredotočiti na šanse za mir u Ukrajini, za što bi američka sigurnosna jamstva bila ključna.

Je li to razlog zašto se Njemačka ne želi sukobiti s Trumpom po pitanju Venezuele? Armin Laschet (CDU), predsjednik Odbora za vanjske poslove Bundestaga, ovako je formulirao svoj odgovor na to pitanje: “Vanjska politika je komplicirana. Mora se uzeti u obzir stvarnost svijeta”, upozorio je na javnom servisu RBB-u. “Bi li bilo mudro da Europljani sada odluče jednostrano optužiti američkog predsjednika Donalda Trumpa?” upitao je Laschet. Rezultat bi vjerojatno bio gubitak utjecaja EU-a u politici prema Ukrajini, dodao je političar CDU-a.

Ne dolijevati ulje na vatru, najprije treba postići najbolji mogući ishod u vezi Ukrajine – čini se da je to trenutna strategija njemačke vlade u vezi sa SAD-om i Venezuelom.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo