SIGURNOSNA JAMSTVA ZA UKRAJINU: EU vodi, SAD podupire obavještajno
Vrijeme:2 min, 5 sec
utorak, 6. siječnja 2026.
Europske zemlje danas bi trebale iskazati spremnost na pravno obvezujuće sigurnosne garancije Ukrajini, a SAD na ključnu ulogu u njihovoj provedbi te na intervenciju u slučaju novog napada, stoji u nacrtu zajedničke deklaracije sa sastanka ‘koalicije voljnih’ u Parizu.
‘Koalicija voljnih’, neformalna skupina tako nazvana zbog iskazane spremnosti njezinih članica da jamče sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, danas se sastala u Elizejskoj palači pod domaćinstvom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Na sastanku sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, a SAD u Parizu predstavljaju Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.
Nacrt deklaracije koalicije i SAD-a pokazuje da će europski čelnici proglasiti kako su spremni pružiti pravno obvezujuća sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage potpomognute američkim sredstvima.
– Vjerujem da bismo svi željeli mnogo konkretnije odluke, a ne samo deklaracije. No za to je, naravno, potrebna dobra volja, uključujući i onu od agresora. Za sada iz Rusije nema nikakvih signala. Cilj je pariškog sastanka dodatno učvrstiti i uskladiti europska i američka stajališta jer samo uz takav pritisak postoji šansa da Rusija ozbiljno prihvati prekid vatre, a zatim i mir, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
U nacrtu se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se obrani ključna za osiguranje budućnosti ukrajinske i kolektivne euroatlantske sigurnosti, a da su članovi koalicije i SAD spremni igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu u sigurnosnim garancijama.
U dokumentu se predviđa pokretanje dugoročnog i pouzdanog mehanizma praćenja provedbe primirja kojim će predsjedati SAD uz međunarodno sudjelovanje.
Koalicija je uz podršku SAD-a dogovorila nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao prve linije obrane i odvraćanja.
To će, između ostalog, uključivati pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u financiranju njezinih oružanih snaga te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju
Mirovne snage u Ukrajini trebale bi biti predvođene Europljanima, a SAD će doprinijeti obavještajnim podacima i logistikom, pa i oružanim snagama u slučaju napada.
Europski čelnici, među njima i premijer Plenković, okupili su se u francuskoj prijestolnici u tjednu nakon što su Sjedinjene Države vojnom intervencijom u Venezueli uhvatile njezinog čelnika Nicolasa Madura. Nakon te akcije ponovno se aktualiziralo i pitanje američkog posezanja za Grenlandom, autonomnim otokom koji je dio Danske.
U vrijeme dok su čelnici još stizali u Elizejsku palaču Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim priopćenjem su poručile da Grenland pripada njegovim stanovnicima te samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj sudbini. /Hina/
hms.ba / Hrvatsko nebo
