RFE: Ulazi li Bosna i Hercegovina u mrežu investicija, projekata, dugova i političkog utjecaja službenog Pekinga?

Pitanje ulazi li Bosna i Hercegovina u mrežu dugova i političkog utjecaja službenog Pekinga postavlja se nakon što je Kina predstavila novi petogodišnji plan, obećavajući Bosni i Hercegovini „win-win” [tako da obje strane budu na dobitku] partnerstvo i investicijske mogućnosti – od infrastrukture i energetike, preko poljoprivrede, do visokih tehnologija, poput umjetne inteligencije. Dok službeni Peking kaže da je “držati korak s Kinom isto što i držati korak s prigodama”, analitičari pozivaju na “oprez”, piše Milorad Milojević u članku  glasila Radio Slobodna Europa (RFE). Analitičari ukazuju, nastavlja člankopisac, na prethodne obrasce suradnje obilježene tajnim sporazumima, nedostatkom transparentnosti, ekološkim rizicima i sve vidljivijim političkim utjecajem Kine na unutarnje poslove BiH.

„Kineski pristup je uvijek strateški i dugoročan”, kaže Pippa Gallop iz međunarodne mreže Bankwatch, koja, između ostaloga, prati energetske projekte s kineskim sudjelovanjem na zapadnom Balkanu. Vijest, po njezinu mišljenju, upućuje na “neobično” kinesko miješanje u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Kao primjer ističe obraćanje kineskog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a u studenomu ove godine, tijekom kojega je govorio protiv visokog predstavnika u BiH, dovodeći u pitanje donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u kontekstu “podizanja napetosti” u zemlji.

Dvije i pol milijarda dolara kineskih zajmova Bosni i Hercegovini od 2010. do 2022.

Također navodi da Kina u zemljama poput Bosne i Hercegovine “ne samo ulaže u infrastrukturne projekte, već i polako gradi utjecaj putem kredita, mreža tvrtki i kulturnih inicijativa”. To potkrepljuju i podatci Agencije za promicanje stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini (FIPA BiH), u kojima se navodi da je od 2010. do 2022. Bosna i Hercegovina od kineskih kreditora posudila više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoelektrana.

Što Kina nudi Bosni i Hercegovini u narednih pet godina?

O „novim mogućnostima suradnje” u okviru novog kineskog petogodišnjeg plana raspravljao je otpravnik poslova kineskog veleposlanstva Wang Guofei u kolumni objavljenoj sredinom studenoga. Istaknuo je da je Kina “najveći trgovinski partner BiH u Aziji” te da novi petogodišnji plan Kine “otvara nove mogućnosti” za ekonomske veze između Kine i BiH. “Spremni smo na win-win saradnju između Kine i BiH kako bismo stvorili bolju budućnost za narod i građane obje zemlje”, poručio je taj kineski diplomat.

Uz gospodarske projekte, on najavljuje i rast kulturnih i turističkih veza. “Kineski građani sve će više putovati u inozemstvo, a kulturološki bogata i slikovita Bosna i Hercegovina sve je više atraktivna Kinezima”, stoji u kolumni.

Kinesko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini nije odgovorilo na pitanje Radija Slobodna Europa (RSE) o tome koji će projekti biti u žarištu kineskih ulaganja u sljedećih pet godina. Nisu dali objašnjenje zašto su neki projekti kineskih tvrtki u BiH zaštićeni tajnim ugovorima, niti podupiru li takve netransparentne poslovne prakse u BIH.

Vlastima u BiH (ne) odgovara transparentnost kineskih projekata

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH upozorava da „institucije godinama odbijaju objaviti ključne informacije o financiranju i ugovornim uvjetima, što opravdano izaziva sumnje u korupciju”. Kako navodi, „mnoge informacije, uključujući kamatne stope i uvjete otplate, nikada nisu bile javno dostupne”. Kao ilustraciju navodi izgradnju autoceste Banja Luka – Prijedor, gdje je TI BiH dobio pet sudskih sporova protiv nadležnog ministarstva u bh. entitetu Republika Srpska, no, unatoč presudama, i dalje odbija dati uvid u financijski model.

Ugovor o izgradnji te autoceste potpisan je još g. 2018. s tvrtkom China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd iz Shandong Hi-Speed ​​​​Group Co., Ltd, koja je u tu svrhu registrirala podružnicu u Banjoj Luci. Vrijednost projekta u to vrijeme iznosila je oko 297 milijuna eura za cestu dugu 40 kilometara. Sedam godina poslije toga, nijedan kilometar autoceste nije dovršen, a odobreno je dodatno povećanje cijene radova od oko 80 milijuna eura, uz obrazloženje da su “građevinski materijali poskupjeli”.

Ugovor je i dalje tajan.

Ožegović dodaje da vlasti u BiH imaju zakonsko pravo i obvezu objavljivati ​​informacije od javnog značaja, bez obzira na položaj privatnog ili stranog investitora.

Vlasti u Bosni i Hercegovini ‘bez odgovora’ o nedostatku transparentnosti kineskih projekata

Radio Slobodna Europa nije dobio odgovore od Vijeća ministara BiH ni od vlada obaju bh. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, na pitanja o navodima o nedostatku transparentnosti u poslovanju s kineskim tvrtkama u BiH. K tomu, vlasti nisu dale informacije o potencijalnim projektima s Kinom u sljedećih pet godina.

Jedini djelomičan odgovor stigao je od Vlade Republike Srpske, u kojoj se navodi da entitet ima “dobru suradnju” s Kinom u raznim područjima te da su “otvoreni” za moguće nove projekte sa “svim potencijalnim investitorima”. „Kineske državne tvrtke trenutno rade na važnim projektima u Republici Srpskoj, kao što su izgradnja hidroelektrana Bistrica i Dabar te autoceste Banja Luka – Prijedor. Također, u suradnji s kineskim partnerima nedavno je izgrađena bolnica u Doboju, a planirani su radovi na izgradnji dionice autoceste Beograd – Banja Luka, s posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko”, navodi se u odgovoru Vlade RS-a.

BiH mora izbjeći ‘zamku netransparentnih kineskih projekata’

Kina jača svoj ekonomski i politički utjecaj na Zapadnom Balkanu, a Bosna i Hercegovina dio je tog procesa, upozorava Marko Banović s RFE/RL-a, analitičar Centra za digitalnu forenziku (DFC) iz Podgorice. „Najveći rizici za BiH su netransparentni ugovori, slaba kontrola i ekološke posljedice koje prate velike infrastrukturne projekte”, ističe Banović. Dodaje da će fokus Kine u nadolazećim godinama, osim na infrastrukturi, biti i na informacijskim tehnologijama, 5G mrežama i umjetnoj inteligenciji, uz jačanje kulturnog utjecaja kroz obrazovne programe.

Banović također ističe primjer Srbije, gdje su kineska ulaganja donijela ekonomske koristi, ali i ozbiljno onečišćenje, kršenje prava radnika i pad demokratskih standarda. „Bosna i Hercegovina mora izbjegavati obrasce koji vode k ovisnosti o kineskom kapitalu i slabljenju institucija, jer bi to dugoročno ugrozilo europske integracije”, zaključuje Banović.

Upozorenja iz SAD-a i EU-a

Na saslušanju u američkom Kongresu 2. prosinca, predsjednik Pododbora za Europu, Keith Self, upozorio je da se Kina “koristi ekonomskim sporazumima diljem [ove] regije kako bi održala svoj zlonamjerni aparat i iskorištavala korupciju na Zapadnom Balkanu”.

I Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), u svom izvješću objavljenom sredinom studenoga, svrstava Bosnu i Hercegovinu među “zemlje najizloženije kineskom utjecaju na Zapadnom Balkanu”, upozoravajući da EU još uvijek nema jasnu politiku prema angažmanu kandidata s Kinom. Ističe se da se Peking sve više učvršćuje u ekonomskim, industrijskim i institucionalnim sektorima [te] regije, te da se bivši predsjednik bosanskog entiteta Republika Srpska (RS), Milorad Dodik, koristi vezama s Rusijom i Kinom kako bi “osigurao politički opstanak i odbio međunarodni pritisak”.

RFE/Hrvatsko nebo