VIDEO TADIĆ: Tuđman je pristao da Jajce pripadne RS, odustao je kada mu je Šušak šapnuo…

utorak, 9. prosinca 2025.

Četrnaestog prosinca će punih 30 godina od potpisivanja sporazuma za mir za Bosnu i Hercegovinu u Parizu. Parafiran je u Daytonu, a tko se protivio, kako se došlo na omjer teritorije entiteta, što znače ta rješenja danas, za Federalnu televiziju govorio je jedan od tvoraca teksta sporazuma Mato Tadić.

Povratak u 1995. godinu i odlazak u Ameriku

„Mene je gospodin Krešimir Zubak, koji je tada bio predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, pozvao i rekao ideš s profesorom Kasimom Trnkom za Sjedinjene Američke Države da pomognete domaćinima u pripremi mirovne konferencije. 15. listopada 1995. godine, profesor Kasim Trnka i ja smo otputovali za Sjedinjene Američke Države i tamo smo s ekipom Amerikanaca od pravnog tima, to je Owen, tu je Holbrook i ostali, počeli raditi i pripremati mirovnu konferenciju koja će početi 1. 11. 1995. godine“, prisjetio se Mato Tadić.

Na polasku, navodi Tadić, Zubak je sugerirao da se vodi računa o tome da “po svaku cijenu u Ustav BiH mora ući Odredba o konstitutivnosti tri naroda u BiH”.

„Vrlo teški pregovori“, ističe Tadić, „svom najvećem neprijatelju ne bih poželio da sudjeluje na takvim razgovorima i pregovorima, gdje vidite da ne ide dobro, a da ne možete ništa učiniti“.

Pregovori su trajali 21 dan i mnogo je situacija koje se mogu prepričavati, a Brčko opisuje kao ‘najtežu situaciju, jer je to koridor koji je značio Srbima povezivanje istočnog i zapadnog dijela’.

Nadalje, dodaje Tadić i Jajce na kojem su Srbi insistirali da bude dio entiteta RS, kako kaže.

„Srbi na zapadu Republike Srpske nemaju ni jednog izvora električne energije. Tamo se nalazi nekoliko hidroelektrana oko Jajca. Bočac 1, 2 i tako dalje. S druge strane, u pogledu na sastav stanovništva, tamo je najmanje bilo Srba. Bošnjaci i Hrvati su bili apsolutna većina oko 80 posto. Ni Bošnjaci, ni Hrvati nisu pristajali da se doda Republici Srpskoj. Na kraju su međunarodni predstavnici rekli: ‘Hajde pokušajte vi bilateralno razgovarati’. Inače, im je to bila praksa. Kada ne ide ovako, predlože da se razgovara nasamo, pa onda oni opet sjednu i oni sudjeluju.

Jednog dana sjeo je Milošević sa svojim timom Milutinović, Krajišnik i tako dalje, ovamo Tuđman, Mate Granić, Šušak i moram reći on je pozvao i nas, bio je gospodin Zubak, Prlić i ja, i razgovor oko Jajca. Tuđman insistira da to pripadne Federaciji, poziva se na bosanske kraljeve, struktura stanovništva i tako dalje. Milošević kaže: „Vi prizivate kraljeve, mi smo svog potjerali, eno ga u Londonu, ne smije ni da dođe u Beograd, a vi bi kraljeve to“.

Smijeh. Poslije toga ponovo uvjeravanja. I na kraju kaže Milošević Tuđmanu: ‘Imam prijedlog’, pita ovaj: ‘Koji?’ – sad ja ne znam konfiguraciju, pa mogu pogriješiti, ali kaže: ‘Lijeva obala nama, desna vama, eto ostat će vam tamo Jajce, ali će njima ostati hidroelektrane’. Kaže Tuđman, može. Šušak se primakne, nešto njemu šapne, ne znam, mi ne čujemo. Kaže Tuđman: ‘Ne može, ne može!’ ‘Sad si rekao da može’. Ne može, pa zašto ne može – ‘Ostade nam Sveti Ivo Podmilačje crkva u Republici Srpskoj. I Tuđman njemu kaže: ‘Znate kako ja imam problem, sad me Hrvati optužuju za Posavinu, za ovo – ma ne dolazi u obzir’. Milošević malo razmišlja i kaže: ‘Imam ti rješenje i za to – prenesemo ga sa lijeve na desnu obalu i riješena stvar’. Eto vidite dokle je to išlo“, opisao je Tadić.

Negodovanja hrvatskih stranaka zbog izbora članova Predsjedništva BiH

S obzirom na negodovanja hrvatskih stranaka zbog izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pogotovo ovog iz reda hrvatskog naroda, gubimo li koncept građanske države ukoliko izgubimo takav način izbora i je to možda greška Dejtona, upitala je novinarka FTV-a, na što je Tadić je kazao:

„Mi smo uočili tada u Daytonu da može doći do ovoga što se dogodilo i kasnije tijekom izbora nakon Dejtona, u nekoliko navrata. I gospodin Zubak i ja smo razgovarali i smatrali smo da bi trebalo nekako precizirati da tri naroda, kako je bilo i zamišljeno, imaju svoja tri predstavnika. A da ovako kako je napisano, da možemo doći u situaciju da doista drugi izaberu ili da ne bude predstavnik tog naroda. A onda smo razgovarali, gospodin Zubak, rahmetli Alija Izetbegović, predsjednik i bio je profesor Trnka i ja, na tu temu. I tada je Izetbegović rekao da mu ne pada na pamet da Bošnjaci biraju hrvatskog člana predsjedništva. Mislim da se ne bi narušio taj koncept građanske države, jer mi moramo kombinirati, i tako je BiH i sastavljena od kombinacije i građanskog elementa i etničkog elementa, koji treba zajamčiti ova tri naroda. I tako je ona opstajala i prije i ja se nadam da će i u buduće opstajati“, zaključio je Tadić.

VSTV i ključna promjena

Promjene u VSTV-u su neophodne, ali je to proces, naglašava Tadić.

„Ja bih ga reorganizirao tako da bih prvo razdvojio Sudsko i Tužiteljsko vijeće – posebne nadležnosti Sudskog, posebno Tužiteljskog vijeća. Mogli bi imati plenarnu sjednicu, gdje bih točno propisao što su nadležnosti plenarne sjednice, a što su vijeća. Ne bih stavio ni isti omjer članova. Na jednog tužitelja je pet sudaca. Jako bih pooštrio kriterije za izbor članova VSTV-a, ograničio mandat i ne bih dopuštao ponavljanje mandata. Imaju ogromno tajništvo, koje se bavi svim i svačim. Dakle, trebalo bi dosta toga izmijeniti. Međutim, to je proces i ja smatram da treba donijeti novi zakon, a onda treba ispravljati neke greške“, smatra Tadić.

hms.ba / Hrvatsko nebo