Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora među deset najgorih u Europi po Globalnom indeksu organiziranog kriminala

Srbija je na području tzv. Zapadnog Balkana (BiH, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo) najgore rangirana zemlja po Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2025. godinu. Nalazi se na četvrtom mjestu od 44 analiziranih europskih zemalja. Samo su Rusija, Ukrajina i Italija bile lošije rangirane. Prikaz stanja korupcije i organiziranog kriminala – koji obuhvaća i krijumčarenje ljudi i droge, ilegalnu trgovinu oružjem te ulogu državnih tijela i službenih politika – donosi Radio Slobodna Evropa (RFE).

Godišnja izvješća o Indeksu organiziranog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sjedištem u Ženevi.

Po ovogodišnjem izvješću za g. 2025., Bosna i Hercegovina (BiH) na šestom je mjestu, dok je Crna Gora na 10. Podatci za Kosovo nisu objavljeni.

Globalni indeks organiziranog kriminala procjenjuje razinu kriminala i otpornost na organizirani kriminal u 193 zemlje diljem svijeta.

Izvršni direktor GI-TOC-a Mark Shaw istaknuo je da organizirani kriminal “potkopava demokraciju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i sigurnost”.

„Globalni indeks organiziranog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: to je ogledalo koje odražava ono što se događa unutar zemalja i međunarodnog sustava”, rekao je.

‘U Srbiji ključni državni akteri’

U Srbiji “državni akteri igraju ključnu ulogu u krajoliku organiziranog kriminala”, ocijenili su autori izvješća, ističući da političke elite navodno utječu na ključna kriminalna tržišta.

Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i ilegalne financijske transakcije i štiti kriminalne poslove te da su “visoki državni dužnosnici povezani s ozloglašenim osobama iz svijeta organiziranog kriminala”.

“Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu”, napominje se.

Također, po izvješću, Srbija je sastavni dio rute krijumčarenja heroina u Zapadnu Europu, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnoj trgovini kokainom.

U izvješću se također ističe da je ta zemlja “domaćin nekoliko mafijaških skupina” – koje, unatoč uhićenjima ključnih članova, i dalje dominiraju raznim segmentima europske trgovine drogom.

„Navijačke skupine nogometnih klubova također su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku krijumčarskim operacijama i sudjelujući u paravojnim aktivnostima”, dodaju.

Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.

Srbija ključna u trgovini oružjem koje potječe iz ratova u bivšoj Jugoslaviji i s trećih strana

Srbija je, kažu, tranzitna zemlja u toj trgovini, s oružjem koje potječe iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine – prolazeći kroz Srbiju prema zapadnoj Europi.

“Kriminalne mreže s Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju tu trgovinu, dok su korumpirani državni dužnosnici navodno umiješani u ilegalne pošiljke oružja.”

Dodaje se da je u posljednjih nekoliko godina došlo do “povećanja krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa”.

Autori Globalnog indeksa također se bave ulogom Srbije u trgovini ljudima.

„Izvješća pokazuju da su pojedinci u vladi i policiji uključeni u prisilni rad, trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost”, navodi se.

Rastuće sveze s Rusijom, Kinom i zaljevskim državama, financijski kriminal, politički pritisci, zastrašivanja političkih protivnika…

Također se spominju rastuće sveze s Rusijom, Kinom i zaljevskim državama, što “izaziva zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata”. To, ističe se, potiče sumnje u korupciju.

Financijski kriminal u Srbiji duboko je ukorijenjen, ocjenjuje se, dodajući da su “često umiješani visoki državni dužnosnici”.

Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izvješću, duboko je isprepleten s organiziranim kriminalom – “velik broj tvrtki posluje pod utjecajem visokopozicioniranih političkih dužnosnika”, zbog čega “dobivaju povlašteni tretman u natječajima i investicijama, često služeći kao posrednici za protok ilegalnog novca”.

S druge strane, napominju, tvrtke koje nisu povezane s političkim krugovima trpe stalni pritisak i inspekcije.

Također ističu da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima znatan utjecaj na javne institucije, medije i izborni proces, što pridonosi sumnjama u demokratsko upravljanje.

Globalni indeks organiziranog kriminala za 2025. godinu također navodi da se organizirane kriminalne skupine u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipuliranje izbornim procesima.

Politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a sigurnosne službe koriste se u političke svrhe u Srbiji

Uz to, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, dok javnost, s druge strane, ima nisku razinu povjerenja u demokratske institucije.

U tom kontekstu, također se zaključuje da “široko rasprostranjeni prosvjedi odražavaju nezadovoljstvo upravom”.

Globalni indeks također se bavi korištenjem sigurnosnih službi u političke svrhe u Srbiji.

Takva upotreba, “uz izvješća o vezama između policijskih službenika i organiziranih kriminalnih skupina”, dodatno je, kažu, “smanjila povjerenje javnosti”.

„Iako je Srbija osnovala agencije za borbu protiv korupcije i uvela mjere za poboljšanje odgovornosti, njihova učinkovitost narušena je slabom provedbom, nedostatkom resursa i institucionalne neovisnosti”, jedan je od zaključaka.

Također se napominje da slučajevi korupcije i organiziranog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda.

Korupcija je prisutna na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini

Kada je riječ o otpornosti na kriminal, BiH je među najlošije rangiranim zemljama – na 42. mjestu.

Državni akteri uključeni u kriminal igraju ključnu ulogu u omogućavanju organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini, navodi se u izvješću.

„Korupcija je prisutna na svim razinama vlasti, a visokopozicionirani dužnosnici povezani su s trgovinom drogom, financijskim kriminalom i ilegalnim iskorištavanjem prirodnih resursa.”

Podsjećaju da su nekim od vodećih političkih osoba uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i potkopavanju državnih institucija.

Autori izvješća također ističu da su neki policajci uhićeni zbog izravne umiješanosti u krijumčarske operacije, dok su političari koristili svoj utjecaj kako bi zaštitili kriminalne mreže.

Trgovina ljudima ističe se kao poseban problem. Autori izvješća napominju da su žene i djevojčice izložene seksualnom iskorištavanju, dok su romska djeca često žrtve prisilnog prosjačenja, trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i kućnog ropstva.

Krijumčarenje migranata duboko ukorijenjeno

Također dodaju da je krijumčarenje migranata duboko ukorijenjeno, da BiH predstavlja ključnu tranzitnu točku duž balkanske migrantske rute te da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem.

„To tržište usko je povezano s krijumčarenjem oružja, a izvješća ukazuju na to da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenima u krijumčarske mreže”, napominje se.

Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do povećanja trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, unatoč regulatornim ograničenjima, navodno dospijeva u zone sukoba.

Također napominju da zemlja funkcionira kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namijenjen zapadnoeuropskom tržištu.

Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Albanije, Turske, S. Arabije i zapadnoazijskih zemalja snažno aktivne u BiH

U izvješću se također procjenjuje da strani akteri imaju značajan utjecaj na organizirani kriminal u zemlji, iskorištavajući slabu graničnu kontrolu i podijeljeni politički sustav.

“Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažnu prisutnost, surađujući s lokalnim akterima u trgovini drogom i oružjem.”

Osim toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne financijske sheme, dok skupine koje podržava Rusija koriste političku bliskost bosanskog entiteta Republike Srpske s Moskvom kako bi ojačale svoj utjecaj.

Naglašava se da je financijski kriminal raširen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne tvrtke služe kao posrednici u pranju novca i financijskim prijevarama te da tvrtke u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašten položaj u postupcima javne nabave.

Ilegalna sječa šuma također se ističe kao raširen problem, u koji su, kako navode, često uključene političke elite i lokalni dužnosnici.

Dodaju da se ilegalna eksploatacija ugljena i drva provodi i uz podršku političkih osoba koje izdaju lažne dozvole u zamjenu za mito.

Zaključuje se da se BiH suočava s stalnim izazovima u području političke uprave, posebno u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, te da podijeljeni politički krajolik zemlje, posebno secesionistička politika RS-a i njezino odbijanje poštivanja državnih institucija, dodatno kompliciraju upravljanje.

U izvješću o globalnom indeksu organiziranog kriminala također se navodi da se pravosudni sustav u Bosni i Hercegovini suočava s neučinkovitošću, političkim uplitanjem i neujednačenom primjenom zakona, što otežava učinkovito procesuiranje organiziranog kriminala i korupcije.

Smatraju da je praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana posebno problematična.

Kavački i Škaljarski klan imaju ključni utjecaj na kriminalni krajolik Crne Gore: kontroliraju 30 posto kokaina koji u Europu stiže iz Južne Amerike

Kada je riječ o razini otpornosti na kriminal, Crna Gora se nalazi na vrlo niskom, 37. mjestu.

Izvješće ističe da u Crnoj Gori postoje dvije dominantne mafijaške skupine – klanovi Kavački i Škaljarski, koje imaju znatan utjecaj na kriminalni krajolik zemlje.

Napominju da se njihovo poslovanje proteže diljem Crne Gore, ali i na druge zemlje.

„Unatoč pojačanim policijskim naporima, uključujući uhićenja ključnih članova, te skupine i dalje kontroliraju kriminalna tržišta novačenjem članova, čak i u zatvorima”, navodi se u izvješću.

Glavni izvori prihoda klanova jesu trgovina kokainom i pranje novca, a Europol procjenjuje da kontroliraju najmanje 30 posto kokaina koji u Europu stiže iz Južne Amerike, navodi se.

Klanovi, dodaje se, održavaju snažne veze s kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne točke za krijumčarenje kokaina.

„Osim toga, bave se iznudom i reketarstvom, koristeći nasilje i zastrašivanje kako bi održali svoje kriminalne aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i povećanja broja ubojstava između klanova”, navodi se u izvješću, uz napomenu da je Crna Gora među zemljama s najvećim brojem incidenata s vatrenim oružjem u regiji.

Autori izvješća također ističu da su procurile šifrirane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i utjecaj na pravosuđe i policiju.

“Akteri povezani s državom održavaju duboke veze s organiziranim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti putem korupcije i regulatornih slabosti.”

Dodaju da su visoki dužnosnici bili umiješani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duhanom i ilegalnu sječu šuma.

„Iako se provode istrage i uhićenja, stalno sudjelovanje državnih dužnosnika slabi učinkovitost agencija za provođenje zakona”, zaključuju, ukazujući na dokaze o miješanju kriminalnih skupina u izbore u Crnoj Gori.

Također napominju da privatni sektor u Crnoj Gori omogućuje rad organiziranog kriminala, posebno kroz trgovinu nekretninama i financijske kriminalne aktivnosti.

Financijski kriminal duboko ukorijenjen u Crnoj Gori, uz ekonomski i klasični kriminal i političku korupciju

Osim toga, naglašava se da je financijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i karakteriziran lošim upravljanjem javnim sredstvima, nepravilnostima u financiranju političkih aktivnosti i korupcijom velikih razmjera.

„Nepravilnosti u korištenju sredstvima EU-a i prijevare u procesima privatizacije dodatno ističu osustavljene slabosti u financijskom sektoru.”

Izvješće također pokazuje da je trgovina ljudima i dalje problem u Crnoj Gori.

Posljednjih godina zabilježen je značajan porast broja ruskih državljana među žrtvama, navedeno je.

Osim toga, romska djeca su često prisiljena na prosjačenje i ilegalne brakove, dok vlasti takve slučajeve često tretiraju kao “kulturnu praksu”.

Crna Gora – ključna granično-tranzitna točka za razne ilegalne aktivnosti

Zaključak je da je granična sigurnost izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna točka za razne ilegalne aktivnosti.

Autori izvješća napominju da unatoč obvezama u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, političke podjele i nestabilnost i dalje ometaju učinkovito upravljanje i provedbu zakonodavnih reformi.

Također ističu da oslobađajuće presude poznatih osoba u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost oko neovisnosti pravosuđa i kvalitete istraga.

RFE/Hrvatsko nebo