Galić: Potrebno uskladiti zakone BiH i Hrvatske o služenju vojnog roka za dvojne državljane
Vrijeme:1 min, 55 sec
ponedjeljak, 3.studenoga 2025
Nakon što je u Republici Hrvatskoj stupio na snagu novi Zakon o obrani kojim se ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje i obvezni vojni rok, otvoreno je pitanje odnosi li se ta obveza i na stanovnike Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo, dakle bosanskohercegovačko i hrvatsko.
Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić pojašnjava da se time stvara pravna kolizija između zakona BiH i Hrvatske, jer se radi o istim osobama – državljanima obje države.
–Izmjenama i dopunama Zakona o obrani te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS Republike Hrvatske uvodi se temeljno vojno osposobljavanje i obvezan vojni rok za državljane Republike Hrvatske.
Zakon o obrani BiH, članak 51., govori o zabrani angažiranja državljana BiH da služe vojni rok i obučavaju se u svojstvu novaka u oružanim snagama drugih država.
Ovdje se radi o koliziji zakona dviju država, gdje se govori o istim ljudima, te će biti potrebno iste uskladiti na način da se s Republikom Hrvatskom zauzme zajednički stav i uzme u obzir Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Republike Hrvatske, potpisan 29. 03. 2007. godine.
U članku 5. Ugovora jasno je navedeno:
„Dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj strani u kojoj ima prebivalište”, napisao je Galić u objavi na platformi X.
Podsjetimo, nakon što je Australija upozorila svoje državljane s dvojnim državljanstvom da bi mogli biti pozvani na služenje vojnog roka u Hrvatskoj, iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) za tportal su pojasnili da su svi državljani Republike Hrvatske vojni obveznici, neovisno o tome gdje žive.
Prema hrvatskom zakonu, novačka obveza nastaje u godini kada državljanin RH navrši 18 godina i traje do 30. godine života. U MORH-u su također istaknuli da osobe s dvojnim državljanstvom mogu biti oslobođene obveznog vojnog roka ako su tu obvezu već ispunile u drugoj državi.
Ipak, Galić naglašava da se u slučaju građana BiH s hrvatskim državljanstvom ne može zaobići međudržavni ugovor iz 2007. godine, kojim je jasno propisano da se vojna obveza izvršava u zemlji prebivališta.
Ugovor o dvojnom državljanstvu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su 2007. godine potpisali tadašnji hrvatski ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin te tadašnji ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, a na koji se Galić referira pročitajte u nastavku.
rtv-hb.com / Hrvatsko nebo
