Trump i Xi – veliki ulozi na sastanku u Južnoj Koreji
SAD i Kina očekuju sastanak na kojem su visoki ulozi – Donald Trump i Xi Jinping će se rukovati u četvrtak, samo nekoliko tjedana nakon njihovog otvorenog sukoba u sve žešćem trgovinskom ratu.
Uoči sastanka na marginama samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC), zakazanog za četvrtak (30.10.), predstavnici obje strane izjavili su da su postigli okvirni dogovor koji uključuje niže američke carine na kineski uvoz i kinesko odgađanje ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala.
Američki predsjednik Donald Trump je ovog mjeseca šokirao tržišta najavom carina od 100 posto na kineski uvoz, nakon što je Kina objavila da će ograničiti izvoz rijetkih zemnih metala koji su ključni za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda.
Mogućnost da se čelnici dva najveća svjetska gospodarstva vrate za pregovarački stol dovela je do rasta na burzama diljem svijeta.
Iako detalji okvirnog dogovora nisu objavljeni, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je u nedjelju za američke medije da će sporazum vjerojatno uključivati „neku vrstu odgađanja“ kineskih ograničenja na izvoz rijetkih zemnih metala, kao i obvezu Kine da kupi „značajne količine“ američke soje.
Bessent je također rekao da je Trumpova prijetnja stopostotnim carinama „učinkovito povučena“. „Čini se da obje strane čine određene ustupke, što je ulilo više optimizma vanjskim promatračima, posebno investitorima“, rekao je za DW Dennis Weng, izvanredni profesor političkih znanosti na Državnom sveučilištu Sam Houston.
No on je dodao kako je malo vjerojatno da će primirje koje se nazire promijeniti „osnovnu dinamiku strateškog rivalstva“ između Pekinga i Washingtona na duži rok. „Svi znaju da konkurencija traje, ali nitko ne želi da to iznenada izazove ekonomski kolaps”, rekao je Weng, dodajući da je cilj obje zemlje ublažavanje učinka sve većih napetosti u odnosima.
Kina ima više utjecaja pod Trumpom 2.0
Sastanak u Južnoj Koreji bit će Trumpov prvi susret licem u lice s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom tijekom njegova drugog mandata. Dvojica čelnika razgovarala su telefonom najmanje tri puta ove godine, posljednji put u rujnu.
Trump je svoj mandat započeo uvođenjem sveobuhvatnih carina diljem svijeta, ali je Kina uspjela iskoristiti svoju golemu ekonomsku snagu da uzvrati. To je uključivalo obustavu kupovine američke soje iz tekuće žetve, što je američke poljoprivrednike stajalo milijarde dolara.
Kada je Peking početkom mjeseca zaprijetio ograničenjem izvoza rijetkih zemnih metala, to je doživljeno kao velika eskalacija, budući da na Kinu otpada oko 70 posto svjetske proizvodnje, a pod njezinom je kontrolom više od 90 posto kapaciteta prerade.
Sve to izgleda kao već viđeno, jer se Trump posljednji put osobno sastao s Xijem 2019. godine, tijekom prvog trgovinskog rata s Kinom. Međutim, čini se da Peking ovaj put nije spreman na popuštanje.
„Xi Jinping se sada osjeća mnogo sigurnije. Vjerojatno je spreman zauzeti čvršći stav“, rekao je Ja Ian Chong, izvanredni profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru.
I profesor Weng je istaknuo da je „Peking vrlo detaljno proučio Trumpa“ kako bi izračunao svoj sljedeći potez, pri čemu su određeni ustupci unaprijed strateški pripremljeni kao pregovarački aduti. „Zapravo, Kina je prestala kupovati soju odmah nakon što je Trump stupio na dužnost u siječnju, što pokazuje da je cijela priča sa sojom bila planirana unaprijed”, rekao je.
Hoće li Xi izvršiti pritisak na Trumpa zbog Tajvana?
Osim trgovinskih sporova, očekuje se da će tema susreta Trumpa i Xija biti i geopolitičke napetosti oko Tajvana — Peking ga smatra dijelom svog teritorija i ne isključuje uporabu sile za postizanje „ponovnog ujedinjenja“.
SAD, iako nema formalne diplomatske odnose s Tajvanom, ostaje glavni sigurnosni partner otoka te dobavljač vojne opreme i naoružanja. Uoči sastanka pojavila se zabrinutost zbog mogućih promjena u američkoj potpori Tajvanu.
List Wall Street Journal je u rujnu izvijestio kako Xi ponovno vrši pritisak na Trumpovu administraciju da službeno izjavi kako se „protivi neovisnosti Tajvana“. „Vrlo je vjerojatno da će on dati izjave o Tajvanu koje Peking smatra bezopasnima ili barem neprovokativnima — Trump obično ide tim putem“, rekao je analitičar Weng.
Unatoč zabrinutosti, američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u subotu da Trumpova administracija neće odustati od dugogodišnje američke potpore Tajvanu tijekom pregovora o trgovinskom sporazumu s Kinom.
Tajvanski ministar vanjskih poslova Lin Chia-lung rekao je u utorak kako ne vjeruje da će Trump okrenuti leđa Tajvanu. Ipak, Weng je za DW napomenuo da je Rubijeva izjava i dalje nejasna, jer je američki pristup Tajvanu „uvijek bio prilično fleksibilan, s širokim spektrom opcija“.
Ova politika SAD-a poznata je kao „strateška dvosmislenost”.
Svaka promjena dugogodišnjeg američkog stava — koji se službeno formulira kao „nepodržavanje neovisnosti Tajvana“ — predstavljala bi veliku diplomatsku pobjedu za Peking i ostavila otok u ranjivom položaju.
Analitičar Chong smatra malo vjerojatnim da će doći do značajne promjene u američkoj retorici o Tajvanu, s obzirom na strateški položaj otoka u indo-pacifičkoj regiji, jer bi takva promjena „također značila velik zaokret u cijeloj regiji.“
Što slijedi u odnosima dviju zemalja?
Trump je u srijedu stigao u Južnu Koreju, ali će otputovati već sljedećeg dana, preskačući glavni dio dnevnog reda samita APEC.
Navodno je u razgovoru s grupom direktora rekao da vjeruje kako će SAD „postići dogovor“ s Kinom i da će to biti „dobar dogovor za obje strane”. Trump je ranije izjavio da planira posjetiti Kinu početkom sljedeće godine, bez navođenja točnog datuma.
Weng očekuje da će razdoblje od predstojećih razgovora do Trumpova posjeta Kini biti vrijeme relativnog smirivanja napetosti između dviju strana.
Iako prema Chongu susret dvojice čelnika pruža priliku za razmjenu signala, on upozorava da „ono što se događa nakon sastanka nije ništa manje važno”.
„Treba imati na umu da su i SAD i Kina prilično spremni i sposobni odustati od bilo kojeg dogovora koji postignu”, upozorio je Ja Ian Chong.
