ZAJEDNIČKA MREŽA Europa kreće u obračun s Rusima jednim dosad nezamislivim potezom: Cure detalji ‘tajne operacije’
Vrijeme:2 min, 49 sec
nedjelja, 26.listopada 2025
Naglo zaustavljanje razmjene obavještajnih podataka između Washingtona i Kijeva izazvalo je zabrinutost u Europi
Europske obavještajne agencije, suočene sa sve većom ruskom agresijom i smanjenim povjerenjem u transatlantske saveznike, ubrzano grade zajedničku obavještajnu mrežu, što se do nedavno smatralo gotovo nezamislivim. Ovaj pomak, potaknut geopolitičkim preokretima, uključujući prekid dijeljenja obavještajnih podataka između SAD-a i Ukrajine u ožujku 2025., označava novu eru suradnje unutar Europske unije. Prema izvorima iz sedam obavještajnih i sigurnosnih dužnosnika s kojima je razgovarao POLITICO, europske prijestolnice sve više šalju svoje obavještajne časnike u Bruxelles, a interna obavještajna jedinica EU-a, poznata kao INTCEN, počela je izravno informirati visoke dužnosnike poput predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i šefice vanjske politike Kaje Kallas. “Trumpova administracija, htjela to ili ne, dala je Europi poticaj za ujedinjenje obavještajnih kapaciteta”, ironično je primijetio jedan zapadni obavještajni dužnosnik, uz zahtjev za anonimnošću.
Naglo zaustavljanje razmjene obavještajnih podataka između Washingtona i Kijeva izazvalo je zabrinutost u Europi. Nizozemska obavještajna služba objavila je da je ograničila dijeljenje informacija s američkim kolegama zbog političkog uplitanja i zabrinutosti za ljudska prava. “Postoji osjećaj da bi SAD u nadolazećim mjesecima mogle biti manje predane dijeljenju obavještajnih podataka, kako unutar NATO-a, tako i općenito”, izjavio je Antonio Missiroli, bivši visoki dužnosnik NATO-a. Ovaj prekid povjerenja potaknuo je Europu na preispitivanje svojih obavještajnih praksi. Dok neke zemlje, poput Francuske, Njemačke i Nizozemske, traže bližu suradnju unutar manjih, pouzdanih skupina, druge se bore s desetljećima starim nepovjerenjem. Primjerice, nedavna otkrića o mađarskim obavještajnim dužnosnicima koji su, prerušeni u diplomate, pokušali infiltrirati institucije EU-a, pokazuju koliko je povjerenje unutar bloka krhko.
Tradicionalno, europske obavještajne službe komunicirale su putem Kluba de Berne, neformalne mreže osnovane prije pola stoljeća. No, ova platforma, koja uključuje zemlje poput Švicarske i Norveške, ali ne i sve članice EU-a, ograničena je zbog nedostatka formalne strukture i strogih nacionalnih pravila o dijeljenju podataka. “Klub de Berne je koristan, ali nije dovoljan za današnje izazove”, rekao je Philip Davies, direktor Brunel Centra za obavještajne studije u Londonu. U međuvremenu, INTCEN, zajedno s vojnim Ravnateljstvom za obavještajne poslove EU-a, čini Jedinstveni kapacitet za analizu obavještajnih podataka (SIAC), koji izrađuje zajedničke procjene za donositelje odluka. U rujnu 2024., bivši šef SOA-e Daniel Markić preuzeo je vodstvo INTCEN-a s ciljem jačanja razmjene informacija i izravnog pristupa liderima EU-a. Bivši finski predsjednik Sauli Niinistö prošle je godine, u izvješću naručenom od strane Ursule von der Leyen, predložio osnivanje obavještajne agencije po uzoru na CIA-u, koja bi koordinirala strateške i operativne potrebe EU-a. Iako ideja dobiva zamah, suočava se s preprekama – od različitih nacionalnih prioriteta do zabrinutosti da bi prevelika autonomija mogla dodatno narušiti odnose sa SAD-om. “Povjerenje je ključno. Bez njega, suradnja je ograničena”, rekao je Niinistö u intervjuu za POLITICO, dodajući da je punopravna obavještajna agencija EU-a još uvijek daleka budućnost. Ipak, Bruxelles polako gradi svoju obavještajnu zajednicu. Većina stalnih predstavništava zemalja članica sada ima obavještajne časnike, a belgijske sigurnosne službe aktivno prate špijunske aktivnosti oko institucija EU-a.
Neke zemlje, poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, predvode inicijative poput Koalicije voljnih, koja je proširila dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom nakon američkog povlačenja. Nizozemska razmatra dublju suradnju s Poljskom, nordijskim zemljama i drugima, uključujući dijeljenje sirovih podataka. No, s 27 članica EU-a i različitim interesima, izgradnja potpunog povjerenja ostaje izazov.
Autor:Maša Ilotić Šuvalić
večernji.ba / Hrvatsko nebo
