Svaka nejedinstvenost otvara prostor manipulacijama, a to smo kroz političku praksu već imali priliku osjetiti. Vjerujem da su Hrvati naučili lekciju iz prošlih izbora i da će voditi računa o tome da njihovi predstavnici budu autentični i legitimni.
Bosna i Hercegovina suočava se s nizom izazova koji usporavaju njezin razvoj – od političke krize, blokiranih investicija zbog političkih tumačenja OHR-a i Ustavnog suda do nesuglasica u vezi s ekološkim projektima, obrazovnim politikama i pravima naroda. Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije i čelnik Hrvatskog nacionalnog pomaka BiH Ivan Vukadin poznat je po svojim izravnim i jasnim stajalištima. Protivi se političkom tumačenju “državne imovine” koje blokira projekte koji mogu donijeti ekonomski napredak i zapošljavanje. Osim toga, čvrsto brani pravo Hrvata na ravnopravnost u BiH, poziva na izradu novog Izbornog zakona koji bi omogućio istinsku ravnopravnost naroda i EU integracije. Ali uz jasan uvjet.
Vecernji.ba: Mnoge nevladine organizacije i udruge građana protive se izdavanju koncesija za proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca, istraživanju ruda, kao i izgradnji turističkih naselja u Hercegbosanskoj županiji. Tvrde da takvi projekti ugrožavaju prirodu, lokalne zajednice i interese stanovništva. Kako odgovarate na te tvrdnje i kakav je vaš stav o ovom pitanju?
Ivan Vukadin: Vlada Hercegbosanske županije otvorena je za dijalog sa svim akterima – od investitora do nevladinih organizacija i lokalnih zajednica. Mi uvažavamo zabrinutost dijela civilnog sektora, ali vjerujemo da je potrebno pronaći ravnotežu između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja. Naš cilj nije i nikada neće biti “prodaja” prirodnih resursa, nego njihovo odgovorno i održivo upravljanje u korist naših građana. Većina koncesijskih ugovora potpisana je prije mandata ove Vlade, a mi sada radimo na uspostavi jasnijih pravila. Razvoj energetike, rudarstva ili turizma nije i ne smije biti suprotan zaštiti okoliša. Ti segmenti moraju ići ruku pod ruku. Zato i radimo na novom Zakonu o koncesijama, koji će uvesti više transparentnosti i uključivanja lokalne zajednice. U tijeku je i javna rasprava o nacrtu Zakona o koncesijama u kojoj svi zainteresirani mogu sudjelovati. Uvažavajući sve segmente, nećemo zatvarati vrata projektima koji donose zapošljavanje, nove prihode proračunima, ali isto tako odgovorno upravljamo prirodnim resursima. Održiv razvoj podrazumijeva odgovornost u odlučivanju i jasno usmjerenje prema projektima koji donose napredak našim zajednicama.
Vecernji.ba: Kako komentirate utjecaj tumačenja OHR-a i odluka Ustavnog suda o državnoj imovini na blokadu investicija? Kako razriješiti ovo pitanje da ne trpe gospodarstvo i razvoj?
Ivan Vukadin: Ova situacija jasno pokazuje koliko je BiH opterećena nedefiniranim nadležnostima i političkim pritiscima. OHR i Ustavni sud imaju pravo tumačiti zakone, ali problem nastaje kada se njihova tumačenja protežu izvan zakonskih okvira i pretvaraju u politički instrument. Time se stvara nesigurnost kod investitora i praktički blokira razvoj projekata koji bi donijeli radna mjesta i prihode.
Rješenje vidim u vraćanju odgovornosti domaćim institucijama – državnim, entitetskim i županijskim – da u okviru Ustava BiH same upravljaju svojim resursima. Potrebno je precizno definirati što spada pod državnu, a što pod javnu imovinu, jer trenutačna nejasnoća pogoduje samo onima koji žele status quo i političke ucjene. Mi ćemo uvijek poštovati zakone, ali i braniti pravo Hercegbosanske županije da sama odlučuje o svom razvoju.
Vecernji.ba: Stječe se dojam da se Javno pravobraniteljstvo BiH natječe u obrani imaginarne “državne imovine”, često selektivno reagira i time blokira projekte. Što i koga ono zapravo štiti?
Ivan Vukadin: Pravobraniteljstvo mora štititi državu, ali ne smije se stavljati u službu politike. Ako institucije djeluju selektivno, onda ne štite državu, nego interese određenih skupina. U BiH, nažalost, imamo slučajeve gdje se blokira projekte koji bi donijeli razvoj županijama i općinama, dok se istodobno u nekim drugim dijelovima zemlje takvi projekti provode bez ikakvih prepreka.
To jasno pokazuje da nije riječ o zaštiti imovine, nego o dvostrukim kriterijima. Tražimo jednake zakone za sve, poštivanje nadležnosti županija i pravo lokalne zajednice da raspolaže onim što joj Ustav omogućava.
Vecernji.ba: HDZ BiH vas je optužio da ste “prodali” interese uvođenjem bosanskog jezika u škole u HBŽ-u. Što možete reći o tome?
Ivan Vukadin: Ove optužbe su neutemeljene i politički motivirane. Vlada Hercegbosanske županije poštuje Ustav, zakone i kolektivna prava svih konstitutivnih naroda. Trenutačno se nastava na bosanskom jeziku izvodi samo u općini Glamoč, i to prema modelu koji je uspostavljen još 2005. godine, dakle, davno prije sadašnjeg saziva Vlade. U ostalim školama Hercegbosanske županije nisu ispunjeni formalni uvjeti za izvođenje nastave na bosanskom jeziku, što znači da se populističke tvrdnje o “uvođenju bosanskog jezika” na razini cijele županije jednostavno ne temelje na činjenicama. Bosanski jezik ne treba uvoditi političkim odlukama, nego isključivo na temelju zakonskih kriterija i zahtjeva roditelja, tamo gdje za to postoje svi potrebni uvjeti.
Nema govora o “prodaji interesa”. Hrvatski jezik, hrvatski identitet i hrvatski obrazovni program u našim školama su zaštićeni i ostaju temelj odgojno-obrazovnog sustava u HBŽ-u. Ovdje nije riječ o politici, nego o poštivanju prava svakog djeteta na obrazovanje na vlastitom jeziku u skladu sa zakonima i ustavnim načelima. To pravo jednako vrijedi za sve konstitutivne narode i Vlada ga poštuje bez iznimke.
Vecernji.ba: Što SDA i Islamska zajednica traže u tom kontekstu?
Ivan Vukadin: Njihovi zahtjevi nisu neobični – svaka zajednica želi zaštititi svoj identitet i interese. No, granice su jasne: zakoni ove županije i Ustav Federacije BiH određuju kako se takva prava ostvaruju. Mi smo uvijek spremni razgovarati i pronaći rješenja, ali neće se dopustiti da se preko obrazovnog sustava provode političke ili vjerske agende.
Vecernji.ba: Jeste li još uvijek član HNS-a BiH?
Ivan Vukadin: Jesam i stojim iza ideje HNS-a kao zajedničkog političkog okvira hrvatskog naroda. No, to mora biti stvarno zajedništvo, a ne formalno tijelo koje služi jednoj političkoj stranci. HNS mora biti mjesto dogovora, a ne monologa. Hrvatski nacionalni pomak uvijek će biti otvoren za suradnju u okviru HNS-a, ali uz uzajamno poštovanje i jasnu svijest da hrvatski narod u BiH nije ničije vlasništvo i da su interesi hrvatskog naroda iznad svih stranačkih i osobnih interesa.
Vecernji.ba: Mogu li se očekivati promjene u odnosima unutar HNS-a BiH ususret općim izborima 2026.?
Ivan Vukadin: Mogu. Svaka politička scena se mijenja i to je zdravo. Ali promjene trebaju biti motivirane potrebom da se poboljša položaj hrvatskog naroda, a ne osobnim ambicijama. Ključno je da zadržimo minimum jedinstva oko strateških nacionalnih pitanja – izbor hrvatskog člana Predsjedništva, federalna ravnopravnost i ustavna zaštita naših prava. U svemu ostalom demokracija mora biti dopuštena.
Vecernji.ba: Grupacija nekoliko hrvatskih oporbenjaka najavila je izlazak na izbore. Hoćete li imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH?
Ivan Vukadin: To će biti odluka stranačkih tijela u pravo vrijeme. Ono što mogu reći jest da ćemo podržati kandidata koji ima vjerodostojnost, sposobnost i političku težinu da u Sarajevu zastupa hrvatski narod, a ne stranku.
Ako dođe do fragmentacije hrvatskih glasova, to može biti problem, ali ne treba se bojati demokracije. Hrvati imaju dovoljno političke zrelosti da prepoznaju tko ih iskreno zastupa, a tko to čini iz interesa. Mi vjerujemo da je hrvatski narod dovoljno zreo, odgovoran i razborit da zna prepoznati razliku između različitih političkih opcija, ali i da u ključnim trenucima ostavi postrani međusobne razlike te se ujedini oko zajedničkih ciljeva i interesa. Moj stav, koji sam već iznio unutar stranke i koalicije, jest da je gotovo obveza hrvatskih političkih predstavnika sudjelovati u izborima za Predsjedništvo BiH. Smatram da u tom pogledu među hrvatskim strankama postoji visok stupanj suglasja. Tko će biti kandidat, odlučit ćemo zajednički nakon otvorene i odgovorne rasprave unutar hrvatske koalicije.
Vecernji.ba: Mislite li da podjela unutar hrvatskog političkog bloka može koristiti tzv. probošnjačkim Hrvatima?
Ivan Vukadin: Svaka nejedinstvenost otvara prostor manipulacijama, a to smo kroz političku praksu već imali priliku osjetiti. Vjerujem da su Hrvati naučili lekciju iz prošlih izbora i da će voditi računa o tome da njihovi predstavnici budu autentični i legitimni. Takozvani “probošnjački Hrvati” politička su konstrukcija čiji je cilj razbiti hrvatsku političku volju – i mi to nećemo dopustiti. Naravno, moramo biti oprezni. Preglasavanja smo već doživjeli više puta i zato po ovom pitanju moramo ostati jedinstveni. Ipak, ni to nam, nažalost, ne daje potpuno jamstvo da ćemo imati legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, upravo zbog složenosti političkog sustava u kojem živimo i neprovedbe, odnosno neusklađivanja, toliko obećavanog i iščekivanog Izbornog zakona.
Vecernji.ba: Bakir Izetbegović je izjavio da bi Hrvati, ako im se dopusti biranje vlastitog člana Predsjedništva, birali diplomate i upravljali Oružanim snagama. Kako to komentirate?
Ivan Vukadin: Ta izjava otkriva dublji problem – strah od ravnopravnosti. Hrvati ne traže privilegij, nego jednaka prava. Ako biramo vlastitog člana Predsjedništva, biramo osobu koja će raditi za dobrobit BiH, a ne protiv nje. Niti je Izetbegovićevo da određuje tko će biti hrvatski predstavnik niti da procjenjuje naše sposobnosti. Hrvati su pokazali da mogu voditi državu, diplomaciju i vojsku – ali kao ravnopravan narod, ne kao podređen.
Vecernji.ba: Što ako se ponovno pokuša spriječiti izbor legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva? Treba li tada posegnuti za “planom B ili C”?
Ivan Vukadin: Mi iz Hrvatskog nacionalnog pomaka imamo samo plan A. On je jasan: održiva i suverena Bosna i Hercegovina, ustrojena prema belgijskom modelu federalizma – država triju konstitutivnih naroda i najmanje triju federalnih jedinica.
Iako je to danas tek naš politički program, uvjeren sam da će svi racionalni i dugoročno orijentirani akteri s vremenom shvatiti da je upravo to jedino održivo rješenje koje jamči opstanak države, miran suživot naroda i europsku budućnost BiH.
Svi drugi “planovi” vode u novu eskalaciju napetosti i daljnju destabilizaciju. Zato je krajnje vrijeme da se, umjesto populističkih izjava i jednostranih poteza, ozbiljno posvetimo restrukturiranju države i postavljanju stabilnih temelja na kojima će BiH moći trajno funkcionirati.
U suprotnom, oni koji se danas najglasnije zaklinju u državu BiH, čine sve da i ono malo preostalih temelja uruše.
Vecernji.ba: Iako je europski put BiH ključan, smatrate li da Hrvati trebaju biti “lokomotiva” procesa bez konkretnih koristi?
Ivan Vukadin: Hrvati su uvijek bili nositelji europskih vrijednosti u BiH. Uvijek smo zagovarali reforme, stabilnost i suradnju jer vjerujemo da BiH može uspjeti samo kao država u kojoj se poštuje jednakopravnost svih njezinih naroda. No, nećemo pristati biti lokomotiva koja vuče vlak u kojem se za nas ne ostavlja mjesto. Europski put BiH mora biti zajednički put svih, s jednakim pravima, prilikama i odgovornostima. Hrvatski narod će i dalje biti konstruktivan partner u procesu europskih integracija, ali ne samo formalno. Očekujemo da se europske vrijednosti pretoče u opipljive rezultate – kroz ulaganja, razvojne projekte, pristup fondovima i ravnopravan status u institucijama. Samo federalno uređena država, dogovorena konsenzusom svih konstitutivnih naroda, može osigurati da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica zapadnoeuropske civilizacijske i političke zajednice. Bez nedvosmislenog poštivanja i jamstva hrvatskih nacionalnih prava Hrvati nemaju interesa ni u BiH ni u EU jer stabilnost države mora počivati na ravnopravnosti svih naroda.
Hoće li se to ostvariti? Na nama je da aktivno djelujemo, branimo prava hrvatskog naroda i oblikujemo budućnost države. HNP i hrvatski narod spremni su preuzeti odgovornost i čvrsto raditi na tome da BiH bude funkcionalna, suverena i pravedna država u kojoj svi konstitutivni narodi imaju jednak status i gdje europska perspektiva postaje stvarnost, a ne tek deklaracija. •
