Bivši glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Stoltenberg: NATO je iznevjerio Ukrajinu!

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sada kritizira taj savez zbog nedovoljne potpore Ukrajini tijekom 2023. i 2024., navodeći i  “porazno” raspoloženje u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi – piše Ray Furlong na portalu RSE na temelju nove Stoltenbergove knjige, Na mojoj straži: Vođenje NATO-a u vremenu rata. Istaknuti norveški političar u njoj ističe izazove s kojima se NATO suočavao, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu i unutarnje podjele glede politike naprama Rusiji.

Bivši glavni tajnika NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je Sjevernoatlantski savez (NATO) “iznevjerio Ukrajinu” ne davši joj dovoljnu potporu tijekom 2023. i 2024. godine. On u knjiziopisuje “porazno” raspoloženje u Washingtonu i europskim zemljama, koje nisu ispunile obećanja o isporuci oružja.

Stoltenberg, koji je bio na čelu zapadnog vojnog saveza od listopada 2014. do listopada 2024., iznosi te kritike u svojoj novoj knjizi “Na mojoj straži: Vođenje NATO-a u vremenu rata”, koja izlazi iz tiska 23. listopada.

Knjiga obuhvaća cijeli njegov mandat, uključujući “poraz” NATO-a u Afganistanu g. 2021. i početnu rusku agresiju na Ukrajinu 2014. Također razmatra budućnost saveza nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a g. 2024.

“Ton među saveznicima ponekad je oštar. No stavovi američke administracije o sigurnosnoj politici i saradnji s NATO-om su prepoznatljivi”, piše Jens Stoltenberg, koji je trenutno ministar financija Norveške i bivši predsjednik vlade te nordijske zemlje. „Kina se i dalje smatra najvažnijim izazivačem i strateškim konkurentom Sjedinjenih Američkih Država; zaokret prema indo-pacifičkoj regiji nastavlja se i pojačava se. Zahtjevi da Europa i Kanada više ulažu u obranu nisu ništa novo.”

Stoltenbergova sjećanja na sastanke s visokim zvaničnicima prije i tokom ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine otkrivaju neke od najvažnijih uvida.

Uvod u rat

U svom prikazu događaja koji su prethodili napadu, Stoltenberg opisuje nedostatak iskrenog interesa Rusije za stvarne pregovore, posebno tijekom sastanka u New Yorku u rujnu 2021., kada ga je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov neprestano prekidao, dok je njegova glasnogovornica Marija Zaharova “uzdisala i prevrtala očima” svaki put kad bi Stoltenberg uzeo riječ.

Sredinom listopada 2021., kako piše, jedan NATO-ov obavještajni časnik rekao mu je da Rusija namjerava “izvršiti invaziju”. Stoltenberg vjeruje da je razlog bio strah od “političke prijetnje” koju je značila “demokratska i sve više prozapadno orijentirana Ukrajina”. On također opisuje kako se ruski predsjednik Vladimir Putin promijenio, postajući sve izoliraniji – posebice tijekom pandemije COVID-19.

Njegov prikaz podudara se s onim koji je dala bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u svojim memoarima objavljenima prethodno ove godine, gdje je navela da Putin nije došao na samit G20 2021. jer se bojao zaraze virusom. Ona je napisala i govorila da je ta izolacija možda bila jedan od glavnih razloga za Putinovu odluku da izvrši invaziju.

Usprkos tomu, Stoltenberg piše da su ključne zemlje NATO-a: Francuska i Njemačka odbijale priznati stvarnu prijetnju – isto kao i 2014. kada su ruske trupe zauzele Krim. “Oba slučaja ilustriraju duboke nesuglasice među NATO-zemljama u pogledu Rusije”, piše on. Takva razilaženja u stajalištima ponavljaju se cijelo vrijeme.

Probuđeni ratom: procjenjivalo se da će Kijiv pasti za nekoliko dana

Za Stoltenberga, početak punog rata u Europi – najvećeg od Drugog svjetskog rata – počeo je telefonskim pozivom u 4:25 ujutro. Nedugo zatim, američki ministar odbrane Lloyd Austin izrazio je zabrinutost za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši Stoltenbergu: “Strahujemo za njegov život.” Četiri dana nakon toga Stoltenberg je napokon razgovarao sa Zelenskim, koji je više puta tražio da NATO uvede zonu zabrane letenja. Taj je zahtjev odbijen. “Taj razgovor”, piše Stoltenberg, “bio je bolan”.

On poslije navodi da je u NATO-u postojala “raširena uvjerenost” da će Kijiv pasti u roku od nekoliko dana.

Zemlje NATO-a uvele su široke ekonomske sankcije i počele slati oružje te pružati Ukrajini ekonomsku i humanitarnu pomoć. Milijuni ukrajinskih izbjeglica dobili su utočište u zapadnim zemljama. Po Institutu Kiel, europske su zemlje od siječnja 2022. do kolovoza 2025. Ukrajini pružile 177 milijardi eura pomoći, dok su Sjedinjene Američke Države u tom istom razdoblju pružile 115 milijardi eura.

Unutar toga, Washington je najveći dobavljač vojne pomoći, s oko 64,6 milijardi eura vrijednosti oružja i opreme. Njemačka je druga, sa 17,7 milijardi. Isporuke su uključivale sustave protuzračne odbrane Patriot, tenkove, topništvo, borbene zrakoplove te britanske i francuske krstareće rakete Storm Shadow/SCALP. Međutim, kritičari već dugo tvrde da nije učinjeno dovoljno i da je pomoć često stizala prekasno. Stoltenberg se slaže s tim.

“Pasivni i poraženi”

Prisjećajući se priprema za NATO-ov samit u srpnju 2024. godine, on piše: “Kod naših partnera u Washingtonu postojalo je nešto pasivno i poraženo. Malo su riskirali, nisu preuzimali inicijativu i skrivali su svog predsjednika.” Navodi da je tadašnji predsjednik SAD-a Joe Biden bio obeshrabren donositi odluke zbog brige o tome šta će “onaj drugi” reći, pri čemu se mili na Trumpa.

“Ali nije samo SAD iznevjerio Ukrajinu”, piše Stoltenberg. “EU je obećao da će Ukrajini isporučiti milijun topničkih granata od ožujka 2023. do ožujka 2024., ali je isporučeno manje od polovine.”

Rusija, koju ekonomski podupire Kina, a vojno Sjeverna Koreja, imala je više resursa od Ukrajine u iscrpljujućem ratu, piše Stoltenberg. Ipak, neke su zemlje NATO-a, umjesto da promijene ravnotežu, “nudile samo minimum potpore”.

Prošla je nešto više od godinu dana otkako je Stoltenberg napustio funkciju šefa NATO-a. U veljači je 66-godišnjak preuzeo novu poziciju – ministra financija u rodnoj Norveškoj. Govoreći na Sajmu knjiga u Frankfurtu 17. listopada, rekao je da zemlje NATO-a i dalje pružaju “premalo i presporo”. To, kako je rekao, ima izravnu svezu s planiranim sastankom u Budimpešti između Trumpa i Putina.

“Moramo razgovarati s Rusima. Ali kada razgovarate s Rusima, to mora biti s pozicije snage… oni moraju znati da podupiremo Ukrajince. Što su jači na bojnom polju, to će imati jaču poziciju za pregovaračkim stolom”, dodao je.

Povezano:

Zdravko Gavran: Ukrajinska tragedija

RSE/Hrvatsko nebo