dr. Mile Lasić, predsjednik Arbitražnog suda BiH Arbitraža je najbolji način za učinkovito rješavanje gospodarskih sporova u BiH

petak, 17.listopada 2025

Novi “Sarajevski pravilnici” ubrzavaju arbitražni postupak, omogućujući brže rješavanje sporova i manji trošak za bh. kompanije u domaćem i međunarodnom okružju

Arbitraža je specifičan način rješavanja sporova u kojem treća, nepristrana osoba, arbitar, donosi obvezujuću odluku koju stranke moraju poštivati. Ovaj postupak nudi brojne prednosti poput bržeg, jeftinijeg i učinkovitijeg rješavanja gospodarskih sporova, dok poslovni partneri mogu nastaviti svoju suradnju unatoč nesuglasicama. Prof. dr. sc. Mile Lasić, predsjednik Arbitražnog suda BiH, razjasnio je ključne aspekte arbitraže, uključujući njezin proces, prednosti i novitete u novom Pravilniku o postupku pred Arbitražnim sudom pri VTK BiH.

Večernji list: Po čemu se arbitraža razlikuje od redovitog sudskog postupka?

– Arbitraža označava način rješavanja sporova u kojemu treća, nepristrana osoba od povjerenja stranaka, arbitar, ima ovlast odlučiti o sporu svojom odlukom/presudom. Odluku o sporu koju arbitar ili arbitri donesu stranke se obvezuju poštivati i ispuniti (kao i sudsku odluku). Zato je arbitraža poseban (specifičan) oblik suđenja, a arbitar ili arbitri koji tako odlučuju nazivaju se arbitražnim sudom. Arbitražni sud (izbrani sud) nedržavno je tijelo sastavljeno od jednoga arbitra ili više njih kojemu/kojima stranke sporazumno povjeravaju rješavanje njihova spora. Arbitražni sud svoju ovlast za suđenje o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati (arbitrabilnost) crpi iz suglasne volje stranaka u sporu, tj. iz arbitražnoga sporazuma (ugovora), odnosno arbitražne klauzule iz nekoga ugovora. Stoga je pravni temelj arbitražnoga sudovanja arbitražni sporazum, odnosno arbitražna klauzula. Drugim riječima, nema arbitražnoga sudovanja bez arbitražnoga sporazuma. Stranke koje žele da se njihov spor s međunarodnim obilježjem (elementom) ili spor bez međunarodnoga obilježja riješi arbitražom trebaju se o tome sporazumjeti. Država, odnosno njezina pravosudna tijela (sudovi), pruža potporu arbitražama i jamči istu pravnu snagu njihovim odlukama kao pravomoćnim odlukama državnih sudova. Tako pobjednička stranka iz arbitražnoga spora može od mjerodavnoga državnog suda neposredno tražiti prisilnu ovrhu arbitražne odluke, bez parnice pred državnim sudom. Razlikuje se od redovitog sudskog postupka jer je arbitraža nedržavni način rješavanja trgovačkih (gospodarskih) sporova, koji se inače mogu rješavati na: sudski, arbitražni i alternativni (miran) način kroz ADR postupke, od kojih je najvažniji mirenje. Arbitražni postupak je u pravilu brži, jeftiniji, učinkovitiji i pravedniji način rješavanja trgovačkih sporova, pri čemu poslovni partneri zadržavaju i nastavljaju dobru poslovnu suradnju.

Večernji list: Koje su glavne prednosti arbitraže?

– Arbitraža strankama osigurava određene prednosti poput tajnosti raspravljanja, prihvatljivu sredinu i pomirljiv ton pri raspravljanju, jednostavnost procesnih forma i brzinu i relativnu jeftinoću postupka. Arbitri su osobe od povjerenja stranaka i stručnjaci za područje u kojemu sude. Njihova nevezanost uz sustav državnoga prava omogućuje im naći pravično rješenje čak i onda kada ih stranke izričito ne ovlašćuju za to (kriterij pravičnosti). Tako arbitražno sudovanje pokazuje društvenu solidarnost među strankama koje su protivnici u sporu, pravo i pravičnost, međusobnu privrženost u trenucima poslovnoga sukoba, spremnost stranaka na prihvat rješenja koja nisu maksimalno ostvarenje njihovih zahtjeva. Pred arbitre se izlazi s nadom da se neće sve izgubiti, ali i sa spremnošću da se sve, na što bi se imalo pravo, neće ni dobiti. Slično je i kod redovitog sudskog postupka/parnice gdje vrijedi maksima (načelo, pravilo): “Bolje je mršava nagodba nego debela parnica”, čime se promovira spremnost na dogovor/ kompromis u rješavanju spora.

Večernji list: Možete li nam ukratko objasniti kako teče jedan arbitražni postupak?

– Arbitražni postupak po arbitražnim pravilima je jednostavniji postupak uz poštivanje temeljnih načela arbitražnog sudovanja: načela ravnopravnosti stranaka, tzv. načela jednakog oružja; načela kontradiktornosti (raspravnosti) i načela povjerljivosti (nejavnosti). Stranke cijelo vrijeme upravljaju tj. raspolažu postupkom, a arbitri upravljaju njegovim sadržajem i rokovima koji nisu strogi – mogu se mijenjati, osim onih zakonskih. Arbitražni postupak je jednostupanjski postupak, stranke nemaju pravo žalbe, a redoviti pravni lijek je tužba redovitom sudu za poništaj arbitražne odluke/presude, ali samo iz precizno navedenih i ograničenih razloga.

Večernji list: Početkom ove godine usvojen je Pravilnik o postupku pred Arbitražnim sudom pri VTK BiH (Sarajevska pravila). Možete li nam objasniti koje su ključne novine koje ovaj pravilnik donosi i kakve konkretne koristi imaju bh. kompanije?

– Da. Novi Pravilnik o postupku pred Arbitražnim sudom pri VTK BiH (Sarajevska pravila) usvojen je i objavljen u Službenom glasniku BiH, broj 26/25, od 6. svibnja 2025., a u primjeni je od 14. svibnja 2025. na sporove koji su nastali od tog dana. Na ranije sporove/postupke primjenjuje se Pravilnik o organizaciji i radu Arbitražnog suda VTK BiH iz 2003. (Službeni gl. BiH, br. 39/03 i 4/23). Prva novost je što je materija ranijeg pravilnika sada uređena s dva nova, a to su: Pravilnik o postupku pred Arbitražnim sudom pri VTK BiH (Sarajevska pravila) i Pravilnik o organizaciji i radu Arbitražnog suda VTK BiH, tzv. organizacijski pravilnik koji ima samo 20 članaka, a koji uređuje: ustroj Arbitražnog suda, njegovo rukovođenje (predsjednik, Predsjedništvo), Tajništvo koje obavlja stručne i administrativne poslove, liste arbitara, tarifu troškova, računovodstvene poslove, sporazume s drugim arbitražnim sudovima/centrima i dr. Tako ove odredbe više ne opterećuju Pravilnik o postupku (Sarajevska pravila), koji bi trebao poslužiti dulje razdoblje. Ključne novosti koje donosi novi Pravilnik o postupku (Sarajevska pravila) su:

– novi Pravilnik o postupku ima 80 članaka, dok je raniji pravilnik (s organizacijskim dijelom) imao 59 članaka, tako da novi pravilnik ima dvostruko više pravila (stavaka 260) od ranijeg (130)

– nove odredbe su: pravila o elektroničkoj komunikaciji (čl. 14. – 15.); pravila o privremenim mjerama (čl. 44. – 47.); a posebno pravila o ubrzanom arbitražnom postupku (čl. 68. – 77.); kojih do sada nije bilo, a koja prate suvremenu arbitražnu praksu. Proširene su i dopunjene odredbe o nadležnosti Arbitražnog suda; pokretanju arbitražnog postupka; podnošenju i dostavi pismena; mirenju; izboru arbitra pojedinca/arbitražnog vijeća; arbitražnom postupku; donošenju odluke; troškovima arbitraže; sukladno modernim arbitražnim standardima u svijetu (UNCITRAL-ova Arbitražna pravila iz 2013.; Bečka pravila iz 2018., Arbitražna pravila Međunarodne trgovačke komore (ICC-a) od 1. 1. 2021. i dr.). Te novosti se odnose na: spajanje i razdvajanje postupaka; suparničare; ovlaštenika za imenovanje; umješača; roka za okončanje postupka (sporovi male vrijednosti šest mjeseci, ostali u pravilu do jedne godine, a iznimno složeni arbitražni postupci nešto dulje od jedne godine); a u odredbama o donošenju odluke sada se precizno navodi kada se donose rješenje, zaključak i presuda.

Također, nove odredbe su i: spajanje i razdvajanje postupaka; suparničari; ovlaštenik za imenovanje; elektronička komunikacija; umješač te sporovi do 100.000 KM koje sada rješava arbitar pojedinac u ubrzanom arbitražnom postupku, ako stranke nisu što drukčije ugovorile. Također, novi pravilnik znatno ubrzava arbitražni postupak u njegovoj početnoj fazi.

Večernji list: Što su koristi ovoga postupka?

– Konkretne koristi koje imaju bh. kompanije su mogućnost arbitražnog (i mirnog) rješavanja trgovačkih sporova u BiH pred Sarajevskom arbitražom, koji mogu biti sa i bez međunarodnog obilježja (elementa) i uz primjenu modernih arbitražnih instituta. Naši gospodarstvenici više ne trebaju ugovarati i ići u arbitražne centre inozemstvu (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Austrija, Švicarska, Francuska, Italija, Engleska, Švedska i dr.), a što je povezano i s teškoćama u izboru arbitara, odvjetničkih timova, jezika postupka, izboru mjerodavnog prava te troškovima arbitražnog postupka i sl. Usvojene su i dvije liste arbitara za domaće i međunarodne trgovačke sporove, na kojima su prvi put ugledni arbitražni stručnjaci i dužnosnici arbitraža iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, a planira se (kroz sporazume o suradnji) proširenje lista arbitara i arbitrima iz Crne Gore i Makedonije i dr. Obje liste su objavljene u Službenom glasniku BiH i kao i na

(https://komorabih.ba/wp-content/uploads/2025/09/2025-9-9-Lista-arbitara-1.pdf; https://komorabih.ba/wp-content/uploads/2025/09/2025-9-9-Lista-arbitara-2.pdf)

Tako strani poslovni partneri, izborom svog arbitra od povjerenja, mogu izabrati Sarajevsku arbitražu za rješavanje sporova iz svojih ugovora. Uostalom, liste arbitara Sarajevske arbitraže su otvorene liste (čl. 25.), što daje mogućnost i slobodu strankama u izboru svog arbitra od povjerenja koji nije na listi Sarajevske arbitraže.

Večernji list: Kako je došlo do novih Sarajevskih arbitražnih pravila koja su u primjeni od 14. svibnja 2025.?

– Na konstituirajućoj sjednici tročlanog rotirajućeg Predsjedništva Arbitražnog suda održanoj 10. svibnja 2023. u Sarajevu (akademik, prof. dr. sc. Vitomir Popović, 1. 5. 2023. – 31. 8. 2024.; prof. dr. sc. Mile Lasić, 1. 9. 2024. – 31. 12. 2025.; prof. dr. sc. Abedin Bikić, 1. 1. 2026. – 30. 4. 2027.) dogovoreno je da prof. dr. sc. Mile Lasić, prvi zamjenik predsjednika Arbitražnog suda, uradi tekst nacrta pravilnika, dostavi ga Predsjedništvu na usuglašavanje, koje će ga usuglasiti i poslati mjerodavnima na usvajanje, što je i urađeno. Uz Pravilnik o postupku donesen je i drugi Pravilnik o organizaciji i radu (tzv. organizacijski) te nova odluka o utvrđivanju tarife troškova arbitraže, a uskoro se očekuje usvajanje i objava lista arbitara, prvi put na temelju javnog natječaja. Svi ti akti (objavljeni u Službenom glasniku BiH) povećat će učinkovitost u radu Arbitražnog suda.

Večernji list: Koje sporove može rješavati Arbitražni sud pri VTK BiH?

– Arbitražni sud pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (Sarajevska arbitraža) samostalan je sud za arbitražno rješavanje sporova koji ispunjavaju sljedeće uvjete: da se radi o trgovačkom sporu u kojem stranke mogu slobodno raspolagati (disponirati) predmetom spora, zatim da za tu vrstu spora nije predviđena isključiva nadležnost redovitog (državnog) suda, kao i da su se stranke sporazumjele o nadležnosti arbitraže. U navedenim sporovima arbitraža može, na zahtjev jedne ili obiju stranaka, posredovati radi mirenja. Arbitražni sud pri VTK BiH može rješavati trgovačke (gospodarske) sporove sa i bez međunarodnog obilježja (elementa), što znači da Sarajevska arbitraža može biti domaća i međunarodna trgovačka arbitraža. Koji su to trgovački sporovi? Bh. zakonodavac je rekao da su to “sporovi o kojima stranke mogu slobodno raspolagati”. Dakle, sve ono što gospodarski subjekti (fizičke i pravne osobe, domaće i strane) mogu uglaviti u svoj ugovor, može biti i predmet arbitraže (arbitrabilnost).

Večernji list: Može li rješavati sporove u kojima je inozemni subjekt jedna od strana u sporu?

– Može. Danas u svijetu prevladavaju međunarodne trgovačke arbitraže koje rješavaju arbitražne sporove s međunarodnim obilježjem.

Večernji list: Koliko su domaći gospodarstvenici upoznati s radom Arbitražnog suda i koliko često traže njegovo postupanje u rješavanju sporova?

– Nedovoljno. Zašto? U bivšoj državi mogućnost međunarodne trgovačke arbitraže nije ni postojala dok je domaća arbitraža bila nerazvijena. U BiH arbitraža se razvija tek od 2003. godine, što je kratko razdoblje da je prihvati šira gospodarska javnost.

Večernji list: Koje su to najčešće vrste sporova koje Sud rješava?

– To su uglavnom sporovi iz ugovora o izgradnji kapitalnih infrastrukturnih objekata, prometne infrastrukture, cesta, autocesta, elektroenergetskih objekata (hidro, termo, vjetro, solarne elektrane), ugovora o distribuciji robe, medicinske usluge, odvjetničke usluge i sl. To su i sporovi iz ugovora o izgradnji objekata koji se financiraju iz međunarodnih financijskih sredstava (krediti, potpore) i za koje je u pravilu potreban javni (domaći ili međunarodni) natječaj, na kojima prolaze projekti, a čiji ugovori imaju standardnu arbitražnu klauzulu, za rješenje sporova iz tih ugovora.

Večernji list: Koji su najveći izazovi u radu Suda?

– Promocija Sarajevske arbitraže u zemlji i inozemstvu, povećanje broja sporova/predmeta, opremanje sudnice prostorno i informatički, dodatna edukacija arbitara s lista, održavanje stručnih seminara (Sarajevo i drugi gradovi u BiH) za gospodarstvenike i njihove uprave o arbitražnom (i mirnom) rješavanju sporova, povećanje broja stručnog osoblja Tajništva arbitraže i dr.

Večernji list: Što bi nadležni mogli uraditi kako bi se poboljšao rad Suda?

– Nadležni u VTK BiH (Komora) trebaju izdvojiti više sredstava i osigurati jedan broj stručnog osoblja za unaprjeđenje rada Arbitraže, kako je navedeno ispred. Parlamentarna skupština BiH treba donijeti, prvi put, Zakon o arbitraži po ugledu na Uncitralov Model zakon o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1985. Imaju ga i sve zemlje u okružju s kojima BiH ima značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Država mora više ulagati u promociju stranih ulaganja u BiH, zaključivati međunarodne arbitražne konvencije (dvostrane i višestrane), reformirati procesno zakonodavstvo i sudstvo, čime se u BiH stvara povoljna investicijska klima za strana ulaganja, a time i za razvitak arbitraže.

Večernji list: Koriste li mala i srednja poduzeća arbitražu u praksi ili je to češća praksa među velikim korporacijama?

– Za sada arbitražu više koriste veća poduzeća/korporacije jer se one, rekli smo, javljaju na međunarodnim natječajima kod izgradnje velikih infrastrukturnih objekata na kojima se zaključuju ugovori o građenju s velikim (javnim) gospodarskim subjektima u BiH (javnim poduzećima). Kada država i njezini subjekti zaključuju investicijske ugovore sa stranim ulagačima, onda su ti ugovori rezervirani alternativno za Washingtonsku arbitražu (ICSID) i arbitražu po Uncitralovim arbitražnima pravilima na nekom od svjetskih arbitražnih centara, što ovisi o izboru stranog investitora.

Večernji list: Koliko je arbitraža pristupačna u smislu troškova i trajanja postupka?

– Rekli smo, arbitraža je brži, jeftiniji i jednostavniji postupak. U pravilu, najveći broj predmeta treba se riješiti u godinu dana. Troškovi su još manji ako je riječ o domaćoj arbitraži. Iza arbitraže, u pravilu, nastavlja se dobra poslovna suradnja između subjekata. U suprotnom postupci na državnom redovitom sudu mogu trajati deset, dvadeset i više godina jer se zahtijeva prvostupanjski postupak, postupak po žalbi, postupak revizije, postupak pred Ustavnim sudom i prava je sreća ako se i to riješi u jednom ciklusu, a nakon Ustavnog suda BiH moguć je i postupak pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Zna se dogoditi da Sud iz Strasbourga predmet vrati na ponovno odlučivanje nacionalnim državnim sudovima. Naravno da tada više ne možemo govoriti o nastavku dobre poslovne suradnje, a često i o postojanju samog gospodarskog subjekta.

Večernji list: Koje su najčešće pogreške koje gospodarski subjekti čine prilikom ugovaranja arbitraže?

– Domaći gospodarski subjekti, u prevelikoj brizi za dobrim poslovnim ugovorima i investicijama, ne gledaju kakvu arbitražnu klauzulu potpisuju. Sve ide dobro dok ne dođe do spora, kada se sazna s kakvim izazovima se susreću. Obično je strani gospodarski subjekt u prednosti jer poznaje pravo (mjerodavno materijalno i procesno/postupovno) i sud/arbitražu za rješavanje sporova te je u ugovor uglavio za sebe povoljnu arbitražnu klauzulu.

Večernji list: Biste li preporučili arbitražu kao primarni način rješavanja gospodarskih sporova?

– Svakako. Arbitražom se bavim cijeli svoj znanstveni i radni vijek. Arbitraža je dio moje doktorske disertacije, autor sam skripte Arbitražno pravo (2011.), udžbenika Arbitražno pravo (2013.) i više od 20 znanstvenih radova samo iz područja arbitraže, predajem obvezni predmet Arbitražno pravo na diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, arbitar sam na domaćim i međunarodnim arbitražama, organizator sam i voditelj međunarodnih konferencija, savjetovanja i predavač seminara iz područja arbitraže, tako da nemam drugo nego gospodarskim subjektima toplo preporučiti arbitražu kao najbolji način rješavanja gospodarskih sporova. Razlog tomu više je što u Federaciji BiH ne postoje specijalizirani trgovački sudovi.

Večernji list: Kako se odvjetnici i pravni savjetnici mogu najbolje pripremiti za arbitražni postupak?

– Kroz edukacije, seminare, savjetovanja, programe obuke u koje bi bili uključeni i odvjetnici, kao i nabavom arbitražne literature (domaće i strane). Isto tako, uvrštavanjem jednog broja istaknutih odvjetnika, koji se bave arbitražom, na liste arbitara Sarajevske arbitraže.

Večernji list: Koji biste savjet dali kompanijama koje ulaze u poslovne međunarodne ugovorne odnose u vezi s izborom klauzule o rješavanju sporova?

– Općenito, upoznati se o prednostima arbitražnog rješavanja sporova. Informirati se na stranicama Arbitražnog suda pri VTK BiH o preporučenoj standardnoj arbitražnoj klauzuli koju mogu preuzeti i ugraditi u svoje poslovne ugovore. Isto tako, to mogu učiniti i s drugim arbitražnim centrima, ako to zahtijeva sporazum s drugom stranom. Moja preporuka je primarno izbor Sarajevske arbitraže, a ako to mora biti arbitraža treće neutralne zemlje, neka to bude arbitraža neke zemlje u susjedstvu zbog troškova postupka, jezika i mjesta arbitraže, mjerodavnog prava (materijalnog i procesnog), prikupljanja dokaza i dr.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo