Gaza: koliko je realistično razoružanje Hamasa?

Mnoge države žele razoružati palestinski Hamas. No to će vjerojatno biti teško iz više razloga. Također postoji prijepor oko toga tko bi ubuduće trebao preuzeti odgovornost za sigurnost u Pojasu Gaze.

Što očekuje Hamas? Prema planu američkog predsjednika Donalda Trumpa, ta bi teroristička skupina u palestinskom Pojasu Gaze trebala biti potpuno razoružana. No to se još nije dogodilo. Prema izvješćima izraelskih medija, uključujući Jerusalem Post, islamistička militantna organizacija trenutno je u oružanim sukobima s rivalskim skupinama.

U tim je sukobima, navodno, poginulo najmanje 32 ljudi. Na društvenim mrežama kruže videosnimke za koje se tvrdi da prikazuju Hamas kako pogubljuje ili muči navodne suradnike s Izraelom. Ova je skupina odavno je proglašena terorističkom organizacijom u Njemačkoj, Europskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i još nekoliko zemalja.

Hoće li razoružavanje Hamasa uspjeti, u ovom je trenutku neizvjesno. Bivši predsjednik Trump davao je proturječne izjave. „Praktički cijela regija podržava plan za trenutnu demilitarizaciju Gaze, razoružanje Hamasa i prekid svake prijetnje izraelskoj sigurnosti“, rekao je u govoru u izraelskom parlamentu (Knessetu). No na letu prema Izraelu izjavio je da je njegova administracija privremeno dopustila Hamasu da se ponovno naoruža. Dodao je da Hamaspokušava uspostaviti red nakon mjeseci ratovanja.

“Jasna poruka”

„To što Hamas odmah nakon izraelskog povlačenja pokazuje svoju prisutnost i raspoređuje svoje ljude po Gazi,šalje jasnu poruku”, kaže Simon Wolfgang Fuchs, stručnjak za islam sa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu. „Hamas jasno signalizira da nipošto nije nestao iz Pojasa Gaze. Naprotiv, i dalje polaže pravo na određenu ulogu u tom području“, ističe Fuchs.

Put do potpunog razoružanja Hamasa mogao bi biti dug, sugerira i analiza američkog think tanka Atlantic Council. U njoj se navodi da sve dok Hamas postoji, bilo kao oružana skupina, politički pokret ili čak samo kao ideja, postoji ozbiljan rizik da će ponovno steći utjecaj u Gazi kako bi promicao vlastite interese. Čini se da se upravo to trenutačno događa.

Oružje kao jamstvo opstanka

„Hamas doista smatra svoje oružje ključem vlastitog opstanka, vojno, politički i simbolički”, kaže Simon Engelkes, voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u Ramallahu.

„Bez konkretnih političkih ustupaka, teško da će pristati na razoružanje. ‘Sigurnosna jamstva’ bivšeg predsjednika Trumpa da se rat u Gazi neće nastaviti nakon sporazuma o prekidu vatre, nisu dovoljna”, smatra Engelkes.

Dodaje kako, iako su vojne strukture Hamasa tijekom rata znatno oslabljene, njegove mreže i vidljiva prisutnost u Gazi ostaju netaknuti. „To dodatno osigurava Hamasov politički opstanak”, kaže on.

Tko je odgovoran za sigurnost u Gazi?

Potpuno razoružanje Hamasa bit će teško, posebno zato što je do 7. listopada 2023., dana napada na Izrael, unutarnja sigurnost u Gazi bila pod kontrolom Hamasa. Nakon što je 2007. preuzeo vlast nad ovim teritorijem, Hamas je bio odgovoran za policiju, unutarnju sigurnost, pravosuđe i pravni sustav.

I dalje ostaje nejasno tko će u budućnosti preuzeti te odgovornosti. Egipat i Jordan najavili su kako trenutačno pripremaju do 5.000 pripadnika sigurnosnih snaga za moguće buduće raspoređivanje u Gazu. U taj bi naportrebale biti uključene i policijske snage Palestinske samouprave.

No upravo to, tvrdi islamolog Fuchs, bi mogao biti problem. „Moguće je da će Izrael staviti veto na takve lokalne snage“, upozorava. Jer, po njegovu mišljenju, izraelska vlada ne želi Palestinskoj samoupravi dopustiti ikakvu ulogu u Gazi. Umjesto toga, kaže, cilj je spriječiti prisutnost bilo kojih snaga povezanih s vlastima u Ramallahu. „U tom kontekstu, potpuno je neizvjesno kako se planira postići dogovor o ovom pitanju – i u čijim bi rukama trebale biti nadležne sigurnosne službe“, zaključuje Fuchs.

Upozorenje na daljnju prijetnju

Unatoč svemu, mnoge države smatraju da Hamas predstavlja sigurnosnu prijetnju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je na stalnu opasnost koju predstavlja ta militantna skupina. „Teroristička organizacija s tisućama boraca, tunelima i oružjem ne može se uništiti preko noći“, rekao je Macron nakon sklapanja primirja u egipatskom gradu Šarm el-Šeiku.

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da je Velika Britanija spremna pomoći u razoružavanju Hamasa. Njemačka vlada također se protivi svakom obliku buduće političke prisutnosti Hamasa.

Prava rasprava tek dolazi, kaže Simon Engelkes. „Ne radi se samo o pitanju oružja, već i o političkoj kontroli i legitimnosti: tko će u budućnosti govoriti u ime Gaze – i s kojim autoritetom?“

Potencijalne prijetnje i u Europi

„No opasno je ignorirati interese Hamasa”, upozorio je ravnatelj njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Martin Jäger tijekom saslušanja u Bundestagu. Ako Hamas ne bude uključen u prijelaznu upravu u Gazi, bude protjeran ili prisiljen vratiti se u ilegalu, postoji „vrlo stvaran rizik“ da će postati aktivan izvan Gaze.
„To bi, naravno, imalo posljedice za arapski svijet, ali svakako i za Europu“, upozorio je Jäger. Dugoročno gledano, slažu se promatrači, ključno će biti Palestincima omogućiti život dostojan čovjeka. Ako se to ne postigne, nasilje bi se moglo ponovno rasplamsati.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo