NIKŠIĆ U OPATIJI: Ruski satelit u BiH blokira europski put, pomozite nam

četvrtak, 2.listopada 2025

Na panel diskusiji: „Progresivna agenda za proširenje EU“ koja se održava u Opatiji danas, uz ostale, govorio je i premijer Federacije BiH i Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić. On se zahvalio kolegama što su pitanje proširenja i Zapadnog Balkana stavili u centar današnjeg susreta i razgovora. Nikšić je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, u nastavku kazao:

-Od posljednjeg proširenja prošlo je 12 godina. Ovo je najduže razdoblje u kojem Unija nije primila novu članicu u svoje okrilje.

Iskreno se nadam da Bosnu i Hercegovinu vidite kao perspektivnog kandidata. Naše članstvo jeste naš cilj, a smatram da to treba biti i strateško opredjeljenje same Europske unije – ne samo kao politički projekat, nego i kao garancija stabilnosti i mira.

Nekoliko je ključnih događaja vezanih za EU put Bosne i Hercegovine: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, podnošenje zahtjeva za članstvo 2016. godine, Mišljenje Europske komisije 2019, Preporuka o otvaranju pregovora 2022. i, napokon, zeleno svjetlo Europskog vijeća za otvaranje pregovora u ožujku 2024.

Bez obzira na tempo, jedno je konstantno – želja ogromne većine građana Bosne i Hercegovine da žive u pravno uređenoj, sigurnoj i europskoj zemlji.

Bilo je razdoblja zamora i obnovljenog entuzijazma s obje strane, niza novih inicijativa i pristupa, ponekad i nejasno definiranih prioriteta i očekivanja Europske komisije od bosanskohercegovačke administracije.

Uz sve to, ovaj put tražio je i traži mnogo političke hrabrosti i odgovornosti, mukotrpnih pregovora i kompromisa – posebno u složenim državama i društvima kao što je Bosna i Hercegovina.

Ponosan sam na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u prvoj godini mandata u kojoj je stranka na čijem sam čelu dio vlasti, prema ocjeni čelnika Europske komisije, napravila više nego prethodne vlasti za deset godina, te načinila korak naprijed ka otvaranju pregovora – što je ocijenjeno kao povijesni događaj za zemlju.

Ipak, sa žaljenjem konstatiram da ovaj tempo nije nastavljen u ovoj godini, koju je obilježila politička kriza.

Vama je poznato, ali da ponovim – separatistička politika rušenja države i njenih institucija, koju simbolizira i provodi Milorad Dodik, i koja je otvoreno podržana iz Moskve, glavni je razlog zastoja procesa pridruženja Uniji.

Moram reći da je u tijeo godine bilo razdoblja kada su ljudi iskreno vjerovali da će u našoj zemlji početi novi rat. Nemojte me pogrešno shvatiti – ali tada nitko nije govorio o poglavljima i kriterijima. Tada su ljudi razmišljali o bijegu.

Danas, na sreću, ne mogu reći da imamo sigurnosne izazove koji nas do te mjere trebaju zabrinuti, ali u slučaju Bosne i Hercegovine, koliko god procesi nekad bili spori i tromi, tako se u drugim slučajevima situacija preko noći promijeni.

U tom smislu, posebno želim naglasiti i pozdraviti prisustvo međunarodne vojne misije EUFOR-a Althea.

Za nas, prisustvo europskih snaga nije samo poruka mira, već poruka da nismo zaboravljeni.

Da postoji Europa koja ne gleda samo granice, već i ljude koji u njenom susjedstvu žive s nadom.

Nažalost, mi smo još uvijek zemlja koja zbog brojnih mogućnosti blokada uspostavljenih mirovnim sporazumom – koji jeste zaustavio rat, ali nije riješio temeljne političke tenzije – ima potrebu za institutom visokog predstavnika i izaslanika Europske komisije. Ova institucionalna prisutnost međunarodne zajednice, koliko god se ponekad činila simboličnom, i dalje ima odlučujuću ulogu u zaštiti pravnog poretka i demokratskih procesa.

Poruka koju šaljemo presudom Sudu BiH Miloradu Dodiku je jasna: institucije ove zemlje postoje. I neće se povući pred prijetnjama, nego će ih svladati – zakonom, a ne silom.

Tijekom ove godine usvojili smo niz zakona: Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o graničnoj službi, Strategiju o integriranom upravljanju granicom; završene su procedure za potpisivanje sporazuma s Eurojustom i Frontexom; uspostavljen je i Odjel u VSTV-u za provođenje postupaka po izvještajima o imovini nositelja pravosudnih funkcija.

Reforme možda ne pune naslovnice, ali čine razliku između stagnacije i napretka. Mi nismo ovdje da tražimo aplauz – tražimo partnerstvo u promjenama koje su često teške, ali neophodne.

Usvajanje Plana rasta, koje se dogodilo u utorak nakon blokada SNSD-a, potvrda je da se stvari ipak kreću – i da europski put nema alternativu.

Pred nama su i dalje vrlo konkretni zadaci: usvajanje zakona o sudovima BiH i zakona o VSTV-u, kao i imenovanje glavnog pregovarača.

Ali prije nego što imenujemo pregovarača s Europskom unijom, treba nam interni pregovarač – netko ko će artikulirati politički dogovor unutar zemlje, sa silama koje i dalje, unatoč pravnim porazima, rade sve da uspore i ospore proeuropski kurs.

Ako znate da morate postići konsenzus, a istovremeno znate da postoji ruski satelit koji će taj dogovor blokirati, onda vam je jasno koliko je to kompleksan proces.

Dobra vijest je da opozicija iz Republike Srpske, s kojom smo potpisali sporazum o suradnji, ima jasno europsko opredjeljenje – i upravo zahvaljujući njihovim glasovima usvojeno je više važnih zakona, a nadam se da će to uključiti i one koji su pred nama.

Mi iz SDP-a smo pokrenuli izmjene Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona u pravcu vrlo strogog kažnjavanja zloupotreba – posebno u javnim nabavkama, što je i dio 14 ključnih prioriteta EU. I tu smo imali podršku opozicije iz RS, dok je, očekivano, SNSD bio protiv.

U svjetlu naziva našeg panela – progresivna agenda za proširenje EU – želim podijeliti razmišljanje što bi u ovom trenutku za BiH moglo biti pokretački impuls.

Zemlje članice koje su uvele sankcije Miloradu Dodiku – pored SAD i Velike Britanije, i Njemačka, Austrija, Poljska, Slovenija, Litvanija i Estonija – poslale su jasnu i snažnu poruku protivljenja separatizmu, korupciji i ruskom uplitanju.

Nastavak tog procesa bio bi moćna poruka svim akterima koji vode opasne politike. Vama ne trebam objašnjavati – na Balkanu nikada nije postojala “mirna podjela”. Svaki pokušaj bio je uvod u tragediju.

Čini mi se kako nas ima dovoljno opredjeljenih i spremnih u Bosni i Hercegovini. Pomozite nam da ova generacija – ne neka buduća – bude ta koja će zatvoriti poglavlje rata i otvoriti poglavlje europske integracije. Da budemo priča o uspjehu, a ne slučaj koji traje predugo.

Zato smatram da bi nastavak eksplanatornog skrininga s BiH bio snažan poticaj – ne samo tehnički, nego i simbolički. To bi bila poruka građanima da se njihova zemlja kreće naprijed.

Slanje takve poruke nam je posebno važno jer, iako je podrška javnosti EU putu još uvijek visoka – 69,9% – ona lagano opada.

A građani ne mogu godinama slušati samo obećanja. Potrebna im je jasna, konkretna nada.

Europa nije potpuna bez Zapadnog Balkana. A Bosna i Hercegovina nije potpuna bez Europe.

Drago mi je što je proširenje ponovo u središtu europske političke debate – i što su države Zapadnog Balkana njen sastavni dio.

Znamo da je najveći dio odgovornosti na nama, i da bez rezultata nema napretka. Ali ovaj proces je zajednička odgovornost.

Nadam se da ćemo ovu diskusiju iskoristiti da ne govorimo samo o problemima proširenja, već i o rješenjima. O hrabrosti, viziji i solidarnosti – jer bez toga, ni sama ideja Europske unije ne bi postojala – kazao je Nikšić.

hms.ba / Hrvatsko nebo