Kandidat za predsjednika zagrebačkog HDZ-a: Plenković nastoji, nedemokratski, postići da na unutarstranačkim izborima bude izabran njegov kandidat
Vrijeme:3 min, 24 sec
„U središnjicu, sinoć po mraku na partitokrokracijsku infuziju, u želji da unaprijed ’srede izbore’, okupila se uglavnom što poražena, što uplašena ekipa, zajedno s dijelom prisutnih tzv. šefova zagrebačkih i zajednica i podružnica Hdz-a, koji su također trebali dati ostavku i otići sa svojih pozicija, u duhu pristojne političke prakse i kulture, kojoj je dobar primjer dao Mislav Herman, i na taj način osloboditi ovaj izborni proces i Hdz svih natruha i zloduha partitokracije“, izvijestio je jutros prijatelje i pratitelje na Facebooku Ivan Kujundžić, kandidat za predsjednika zagrebačkog HDZ-a.
Nacionalni odbor HDZ‑a donio je 17. lipnja. odluku da se izbori provode u razdoblju od 10. rujna do 15. prosinca. Izborne skupštine u temeljim organizacijama bit će održane od 25. rujna do 26. listopada, a izbori za predsjednike i potpredsjednike općinskih i gradskih te županijskih organizacija HDZ‑a održat će se u nedjelju, 26. listopada. U slučaju potrebe, drugi krug održat će se u nedjelju, 2. studenoga.
Mislav Herman, dosadašnji predsjednik zagrebačkog HDZ-a i gubitnik na prošlim područnim izborima, kada je uvjerljivo pobijedio Tomašević s platformom Možemo, najavio je nedavno da se više ne će kandidirati. U medijima se tvrdi da je to učinio u dogovoru s Andrejem Plenkovićem kako bi se kao novi Plenkovićev „igrač“ mogao kandidirati Ivan Matijević, čovjek koji je dosad obavljao visoke dužnosti u tijelima državne uprave.
Matijević je jučer i službeno najavio svoju kandidaturu. Kao druga dva kandidata svoju kandidaturu najavili su akademski kipar Ivan Kujundžić i liječnik-kirurg Pavo Kostopeč. Njih dvojicu smatra se pripadnicima desne odnosno domoljubne struje, koji nisu dovoljno lojalni aktualnom, sada već dugogodišnjem šefu stranke, pa ovaj poduzima korake kako bi njima dvojici suprotstavio ’svog’ i sebi posve odanog i podložnog kandidata. No kako takvo miješanje u izbore na nižim razinama nije demokratsko, jer se njime narušavaju i statutarne odredbe i demokršćanski princip subsidijarnosti, Plenković i njemu lojalni ljudi iz vodstva takve akcije izvode potajno, podalje od članstva i svjetla javnosti.
Takvo postupanje „nije dobro za nas kao građane, koji politički djeluju, u Zagrebu kao središtu hrvatskog političkog prostora, u kojem bi zaostalu natruhu i taložnicu komunističkih praksi trebalo iskorijeniti u svim porama društvenog života“, žali se sada Kujundžić u spomenutoj objavi te nastavlja:
„U Zagrebu trebamo politiku i ljude koji će već do kraja godine postati problem Tomaševiću i možemašima, a ne problem Hdz-u i sami sebi! Pozivam stoga sve na podršku u izbornom procesu, posebno predsjednika Andreja Plenkovića da osigura slobodne izbore u Hdz-u na kojima ćemo moći birati svoje demokratsko vodstvo, slobodnom voljom hrabrih i osviještenih članova Hdz-a, u otklonu svakoj natrusi partitokrokratskog mentaliteta i protivno svakom nametanju šalabahter-timova tzv. pomazanika središnjice.“ – U protivnomu, zaključuje Kujundžić, „slabimo libido i politički eros Hdz-a, u glavnom gradu, središtu sve nacionalne pameti i mudrosti, koje nas sigurno kao biračko tijelo neće prepoznati kao one kojima žele dati svoje povjerenje“.
Nakon što je g. 2000. izgubio vlast u gradu Zagrebu, kada je HDZ-ovu većinu u Gradskoj skupštini između dvaju izbora na ’pučistički’ način oborio Milan Bandić, tada šef zagrebačkog SDP-a, HDZ nikada više nije osvojio većinu u Zagrebu niti (formalno) sudjelovao u zagrebačkoj gradskoj vlasti.
Inače, kršenje odredaba stranačkog statuta podložno je nadzoru Ministarstva uprave; postoji obveza da se svako kršenje statuta sankcionira. Poebice je zabranjeno predizborno ‘korteširanje’, za koje Kujundžić u svojoj objavi proizva neimenovane ljude u središnjici HDZ-a i neimenovane dužnosnike u gradskoj organizaciji te stranke. – Stranke su stupovi političkog sustava i dužne su se ponašati u skladu s općim i posebnim propisima. No nadležna vlast gotovo nikada ne reagira na takve pojave nakon što se se one otkriju u medijima, osim kada tko od pogođenih eventualno podnese žalbu nadležnom tijelu ili tužbu nadležnom sudu.
Povezano:
Pobjeda Andreja Plenkovića trijumf Tripalove i Savkine vizije Hrvatske
Hrvatsko nebo
