Promjene Daytona i narušena pozicija Hrvata dovele su do destabilizacije BiH

nedjelja, 21.rujna 2025

Ivan Pepić sa Sveučilišta u Ženevi upozorio na slabosti asimetričnih konsocijacija

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je politička stabilnost duboko ukorijenjena u ravnoteži moći među trima konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. No, kako se pokazuje u analizi Ivana Pepića sa Sveučilišta u Ženevi, koncept “asimetričnih konsocijacija”, koji dovodi u različite pozicije dionike društvenih procesa i prožima politički sustav BiH, može dovesti do ozbiljnih političkih napetosti, posebno kada jedna od nacionalnih zajednica, kao što su Hrvati, ostane bez ravnopravnog pristupa ključnim političkim institucijama i moći. Naime, hrvatska nacionalna zajednica u BiH suočava se s problemima političke marginalizacije, što je jasno pokazano kroz posljednje političke događaje.

Pepić analizira kako asimetrične konsocijacije nastaju kada jedan nacionalni segment, u ovom slučaju Hrvati, nije ravnopravno zastupljen u ključnim političkim tijelima, poput Predsjedništva BiH ili Vlade Federacije. Jedan od najizraženijih primjera ove asimetrije izbor je Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, unatoč činjenici da ga većinom biraju Bošnjaci. Ovaj postupak izaziva duboko nezadovoljstvo među Hrvatima jer se njihovi politički interesi ne odražavaju u važnim državnim odlukama.

Pogubni potezi OHR-a

Ovakva politička dinamika dodatno se pogoršava vanjskim intervencijama, naveo je Pepić i pritom je posebno istaknuo ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je često donosio odluke koje nisu odražavale ravnotežu moći među nacionalnim zajednicama. Dapače. Narušavale su daytonsko-washingtonsku ravnotežu. Ove promjene u ustavnom i izbornom zakonodavstvu isključile su Hrvate iz ključnih političkih odluka, što je izazvalo osjećaj političke nesigurnosti i nepravde. Pepić upozorava da asimetrične konsocijacije mogu izazvati dugoročne političke posljedice ako se ne osigura ravnomjeran pristup svim nacionalnim zajednicama. Povijest drugih zemalja nudi snažno upozorenje za BiH. Cipar i Libanon dvije su države koje su doživjele ozbiljne političke krize upravo zbog asimetričnih konsocijacija. Na Cipru politički sustav koji je nastao kao pokušaj ravnoteže moći među grčkim i turskim Cipranima doveo je do podjele otoka u dvije etničke enklave. Asimetrija u pristupu vlasti između dviju zajednica bila je temeljni uzrok političkih tenzija, a na kraju je rezultirala političkom podjelom koja traje do danas. Libanon, koji je također koristio konsocijacijski sustav, suočava se s trajnim političkim nemirima zbog asimetrične podjele moći među različitim vjerskim zajednicama. Kada jedna zajednica smatra da je isključena iz političkih procesa, to stvara dugoročne napetosti koje mogu dovesti do sukoba. Libanonski građanski rat, koji je trajao od 1975. do 1990. godine, još je jedan primjer kako asimetrija u političkoj moći može dovesti do ozbiljne destabilizacije. Ravnoteža političke moći u BiH ključna je za očuvanje stabilnosti. Ako se nastavi ignorirati prava Hrvata na ravnopravnu političku participaciju, BiH može doći u situaciju sličnu onoj koju su doživjeli Cipar i Libanon, gdje marginalizacija jedne nacionalne zajednice može izazvati političku krizu, međusobne sukobe i dugoročne političke podjele. Ignoriranje interesa Hrvata u BiH moglo bi dovesti do političkog nepovjerenja koje će se samo produbljivati s vremenom. Pepić upozorava da bi dugoročne političke posljedice za BiH mogle biti centrifugalne političke dinamike koje bi dovele do potpune politizacije identiteta i međusobnog sukoba. Osim što bi se uspostavila politika etničkog zaslona, koji bi dugoročno mogao destabilizirati političke sustave, sve to značilo bi i udaljavanje od ključnih konstitutivnih ciljeva Daytonskog mirovnog sporazuma. Ako ne postoji ravnoteža među nacionalnim zajednicama, državni sustav može početi razvijati ozbiljnu političku polarizaciju, koja je u prošlim slučajevima u drugim dijelovima svijeta dovela do propadanja političkih sustava.

Vratiti političku ravnotežu

Kako bi se izbjegle takve prijetnje, potrebno je hitno provesti reforme koje će jamčiti ravnomjernu zastupljenost svih nacionalnih zajednica u političkom životu BiH. Hrvatska nacionalna zajednica mora imati ravnopravno pravo sudjelovanja u svim političkim procesima, uključujući pravo na veto i proporcionalnu zastupljenost u ključnim političkim tijelima. Samo tako BiH može očuvati političku stabilnost i spriječiti opasnosti koje donosi asimetrična konsocijacija. Pepićeva analiza upozorava na ključne prijetnje koje asimetrične konsocijacije mogu donijeti BiH. Ako se politička ravnoteža među nacionalnim zajednicama ne uspostavi na temelju jednakosti i ravnopravnosti, BiH bi mogla slijediti primjer drugih zemalja koje su zbog sličnih političkih dinamika doživjele ozbiljne destabilizacije. Za budućnost BiH ključno je da se svi narodi, a posebno Hrvati, osjećaju ravnopravno zastupljeni i zaštićeni u političkom sustavu. Slušanje njihovih interesa i osiguranje ravnoteže moći nije samo politička potreba već pitanje opstanka i budućnosti države. Pepić zaključuje da uspostavljanje ravnoteže među trima konstitutivnim narodima sprječava političku polarizaciju koja može dovesti do nesigurnosti i konflikata, čime se smanjuje rizik od destabilizacije i sloma političkog sustava.