BiH riskira ostati bez milijardu eura vrijedne darovnice EU-a ako se reforme ne provedu do 30. rujna

Bosna i Hercegovina riskira ostajanje bez gotovo milijarde eura iz Plana rasta Europske unije za „Zapadni Balkan“ jer domaće vlasti još nisu usuglasile i predale Program reformi, ključni dokument bez kojeg se sredstva ne mogu povući, izjavilo je za Radio Slobodna Europa (RFE) Poslanstvo Europske unije u Bosni i Hercegovini.

„Ako se Program reformi ne preda do 30. rujna 2025., slijedi novo smanjenje, a Bruxelles najavljuje daljnje progresivno smanjenje sredstava. To znači da bi BiH mogla ostati bez europskog novca za nove infrastrukturne i energetske projekte, s jedinom iznimkom projekata zaštite okoliša. Sve ostale investicije – od autocesta, energetskih objekata do digitalizacije – blokirane su dok domaće vlasti ne ispune europske zahtjeve“, rekli su iz EK u BIH za RFE/RL.

Bosna i Hercegovina ostale je sredinom srpnja bez prvih 108,5 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije za „Zapadni Balkan“ nakon što se političari 20 mjeseci nisu mogli dogovoriti o jurisdikciji. Novac bi, kako je tada rečeno, bio preusmjeren drugim zemljama regije ili vraćen u proračun EU-a.

Gotovo dvije godine predstavnici entiteta i kantona nisu se mogli dogovoriti o ključnim temama poput državnog zakona o plinu, a ni o nizu pitanja poput obrazovanja, socijalne politike i tržišta rada. Ta pitanja, između ostaloga, pripadaju u ustavnu nadležnost entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, te njezinih deset kantona.

EK podsjeća da se odbacuje mogućnost donošenja okvirnih državnih zakona i strategija, a sve stranke smatraju da bi ostale trebalo uskladiti s njima.

Europska unija nudi šest milijarda eura zemljama tzv. regije kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH je jedina koja nije ispunila preduvjete i interno usuglasila plan reformi prihvatljiv Europskoj komisiji.

“Plan rasta mogao bi imati transformativni učinak na gospodarstvo BiH, osiguravajući brojne koristi članstva u EU-u čak i prije formalnog pristupanja. Međutim, bez Programa reformi sredstva se smanjuju, a procjena novih projekata za BiH postaje nemoguća. Pozivamo vlasti da ne propuste prigodu od gotovo milijardu eura ulaganja”, rekao je za Radio Slobodna Europa Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU u Sarajevu.

Također je istaknuo da su rokovi za Bosnu i Hercegovinu neumoljivi, jer se sve reforme unutar Plana rasta moraju provesti i sav novac iz Plana rasta mora se iskoristiti do kraja g. 2027., kada istječe proračun EU-a, te ne će biti produženja rokova.

„Za razliku od BiH, susjedne zemlje već iskorištavaju europski novac i provode reforme. Neke su se pridružile SEPA-i, jedinstvenom području plaćanja u eurima, što je drastično smanjilo troškove poslovanja i otvorilo put novim ulaganjima“, kaže Koenig.

Vlasti u dva entiteta u Bosni i Hercegovini planirale su nominirati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura, sukladno nacrtu Reformske agende u koji je imao uvid Radio Slobodna Europa.

Koliko ljudi treba usuglasiti Plan reformi?

Radni tim sastoji se od 22 službenika s državne, entitetske i kantonalne razine. U njemu su Borjana Krišto , predsjedateljica Vijeća ministara BiH, premijeri Federacije BiH i Republike Srpske Nermin Nikšić i Radovan Višković, državni ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, komunikacija i prometa Edin Forto , financija i trezora Srđan Amidžić i pravde Davor Bunoza, te entitetski ministri financija Toni Kraljević i Zora Vidović.

U Radnom je timu i deset kantonalnih premijera, i to Predrag Čović, Marija Buhač, Tahir Lendo, Ivan Vukadin, Nihad Uk, Edin Ćulov, Irfan Halilagić, Đuro Topić, Nezir Pivić, Nijaz Hušić i gradonačelnik Brčko distrikta BiH Zijad Nišić.

U Radnom su timu i ravnatelji Uprave za gospodarsko planiranje i Direkcije za europske integracije Zoran Zeljko i Elvira Habota.

RFE/Hrvatsko nebo