Nakon današnjih razgovora Europljana s Trumpom: Samo jasnije definirana, i dalje neusklađena stajališta

Nakon današnjeg skupnog video-razgovora američkog predsjednika Trumpa s njemačkim kancelarom i ukrajinskim predsjednikom te nakon video-konferencije što ju je Trump održao s nekoliko europskih čelnika, čini se da su njihova stajališta i dalje vrlo različita uoči sastanka Trump-Putin na Aljasci u petak.

Na tiskovnoj konferenciji održanoj u Berlinu, o čemu upravo izvješćuju mediji, o tomu su govorili njemački kancelar Friedrich Merz i njegov gost, ukrajinski predsjednik Zelenski.

Zelenski: Ukrajina mora biti za stolom u svim pregovorima koji se tiču njezine budućnosti!

Zelenski je rekao da se od predstojećeg samita na Aljasci nada trenutnom prekidu vatre i čvrstim sigurnosnim jamstvima za svoju zemlju. On je nakon današnjih intenzivnih konzultacija s Trumpom i nizom europskih šefova država ili vlada istaknuo da Ukrajina mora biti za stolom u svim pregovorima koji se tiču budućnosti njegove zemlje. Osim toga, Rusija ne bi trebala dobiti pravo veta na ulazak Ukrajine u NATO.

Kancelar Merz (CDU) vidi preksutrašnji sastanak Trumpa i Putina na Aljasci vidi kao razmjenu informacija u kojoj bi se “mogle donijeti važne odluke”. S Trumpom je vođen „konstruktivan“ razgovor, dodao je te nastavio:

– Kao Europljanin, činite sve što je u vašoj moći da postavite kurs u pravom smjeru. Oni [Europljani] žele da Donald Trump “uspije u Anchorageu u petak”. Trumpu je rečeno: “Temeljni europski i ukrajinski sigurnosni interesi moraju biti zaštićeni na Aljasci.” Trump bi se – bude li tako ­– mogao osloniti na “punu potporu” Europe.

Merzova i europska stajališta po točkama

Nakon razgovora u petak, Trump će prvo izvijestiti Zelenskog, a potom i šefove europskih vlada. “Ima nade za pokret, ima nade za mir u Ukrajini”, zaključio je Merz. On je  osim toga iznio nekoliko zahtjeva glede ishoda aljaškog samita iza kojih, očito, stoje Ukrajina i gotovo sve europske države:

• Ukrajina mora biti za stolom ako se pregovori nastave – do sada je Rusija to odbijala.
• Prije samih pregovora mora se postići prekid vatre.
• Ukrajina se mora moći osloniti na sigurnosna jamstva prije bilo kakva daljnjeg napretka.
• Ukrajina je spremna pregovarati o teritorijalnim pitanjima. Međutim, takozvana linija kontakta [=trenutno razgraničenje na bojištima] mora biti polazna točka. Rusija je zahtijevala da se ukrajinska vojska povuče s područja u Donbasu koja trenutno drži.
• Kijevu trebaju “snažna sigurnosna jamstva”, a i ukrajinske oružane snage moraju ostati stanju braniti svoju zemlju.
• Pregovori bi morali biti dio transatlantske strategije.
• Moraju postojati posljedice ako sastanak ne bude uspješan: “Ako ne dođe do pokreta na ruskoj strani na Aljasci, tada će Sjedinjene Države i Europa morati povećati pritisak”, objasnio je Merz. Dodao je da Trump zna to stajalište i [s Eurpljanima] ga dijeli“u velikoj mjeri”.

Merzov glasnogovornik rekao je novinarima brifirajući ih da je mirovni sporazum „po našem mišljenju još uvijek daleko“.

Predstavnik vlade u Moskvi danas je izjavio da Rusija čvrsto stoji uz stajališta što ih je predsjednik Putin iznio prošli tjedan.

Bessent: Sankcije Rusiji odnosno „sve opcije“ i dalje su „na stolu“!

S treće strane, američki ministar financija Scott Bessent zaprijetio je danas Rusiji sankcijama ili carinama. One bi se mogle proširiti ako sastanak američkog predsjednika na Aljasci ne prođe dobro, rekao je Bessent za Bloomberg TV. Ujedno je pozvao europske šefove država i vlada da se također oslone na te američke sankcije. Po njegovim riječima, predsjednik Trump “jasno će dati do znanja predsjedniku Putinu da su sve opcije na stolu”.

Kako će se držati predsjednik Trump, i hoće li on ovaj put samo „slušati“, kako je prije dva dana najavila njegova glasnogovornica, što mu ima reći Putin, ostavljajući pokušaj da se usuglasi mirovno rješenje tek za njegov mogući posjet Rusiji u skoroj budućnosti, to još nije poznato.

Hrvatsko nebo