BBC: Zelenski bi i mogao nazočiti sastanku Trump-Putin, ali ostatak Europe je isključen
Sastanak na Aljasci Trump-Putin bilateralni je sastanak na vrhu na kojem svaki europski čelnik želi biti. I to s dobrim razlogom. U petak bi se Donald Trump trebao sastati s Vladimirom Putinom na Aljasci kako bi razgovarali o privođenju kraju rata u Ukrajini. Vjerojatno će se raspravljati o teritorijalnim ustupcima, a Europa (ne samo Ukrajina) ne želi da se njezine granice prekrajaju silom. No, kako stvari stoje, nema pozivnica za zemlju koja je napadnuta, ni za kontinent na kojem se nalazi – piše BBC.
– Pripravite se za neke prilično nečuvene ruske zahtjeve, upozorava Lord Simon McDonald, bivši šef britanskog ministarstva vanjskih poslova. – Bit će teatralno, dodaje. Putin će tražiti stvari koje nitko drugi ne bi prihvatio – uz moguću iznimku Donalda Trumpa.
Predsjednik Zelenski rekao je da ne će pristati na odustajanje od bilo kojeg dijela teritorija, pa ni na zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija bojišnice, iako je po posljednjim informacijama ublažio svoj pristup. Inače je njegov argument to da eventualni dogovor ne će usporiti ruski ratni stroj, koji vodi pravi rat više od tri i pol godine. Ustupci bi to, tvrdi, samo ohitrili.
Jasno je da Putin želi fotografiju s najutjecajnijim ljudima na Zemlji, a to je predsjednik Trump, i da se sankcije odgode, što će vjerojatno i dobiti, kaže mi visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Kaja Kallas. Pitanje je što je uspjeh za SAD na sastanku, pita ona. Ako predsjednik Zelenski bude tamo, to bi bio razvidan uspjeh. Ali ako ukrajinski čelnik nije za aljaskim stolom, kako bi prijedlozi Kremlja mogli biti osporeni?
Zelenski bi mogao otići, rekao je američki predsjednik o toj mogućnosti. Ali Kijiv i Europa žele da to prijeđe s ’možda’ na ’da’.
Dodatak njihovoj tjeskobi jest format jedan na jedan kao ideja Kremlja, na koji je Bijela kuća pristala.
Europska strka
Europska četvrt u Bruxellesu nije uobičajeni val političkih aktivnosti tijekom kolovoza, ali ovi američko-ruski pregovori to su promijenili. Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u ponedjeljak je bila domaćin virtualnog sastanka ministara vanjskih poslova, na kojem su pozvali na bezuvjetni prekid paljbe prije bilo kakva dogovora. Najavljene su i nove sankcije Moskvi.
Pitao sam Kallas što misli da je Donald Trump mislio kad je sugerirao da bi se neka zemlja mogla zamijeniti – piše novinar BBC-a. Moramo pitati predsjednika Trumpa, kaže ona. Ali jasno je da agresor ne može biti nagrađen za agresiju. U protivnom ćemo vidjeti još više agresije u svijetu jer se ona isplati.
Europa pokušava učiniti dvije stvari: okupiti se oko Ukrajine te pojačati ovaj mirovni proces pod vodstvom Amerike. Bez obzira na to hoće li Zelenski putovati ili ne, vrata za Europu čvrsto su ostala zatvorena otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost početkom godine. U to je vrijeme njegov izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, rekao da europski blok neće biti uključen ni u kakve mirovne pregovore. To je stajalište koje Europljani nisu uspjeli promijeniti diplomacijom.
Njihov odnos sa SAD-om ipak se poboljšavao, ne samo znatnim povećanjem potrošnje za obranu. No Radoslaw Sikorski, poljski ministar vanjskih poslova, vjeruje da im je potrebna središnja uloga. Riječ je o egzistencijalnom europskom sigurnosnom interesu, objašnjava. Cijenimo Trumpove napore, ali ćemo i u Europi donositi vlastite odluke. Jednostavan prekid vatre ne bi riješio problem.
Njemački kancelar Friedrich Merz osigurao je daljinski razgovor između europskih čelnikate Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, za ovu srijedu, dva dana uoči Aljaske. Nadaju se da će se sugovornici iz Washingtona s njima posavjetovati o američkom planu za privođenje ruske invazije kraju. A bivši čelnik britanskog ministarstva vanjskih poslova Lord McDonald bio bi iznenađen kada bi u posljednji trenutak vidio poziv Europljanima za sastanak u petak. Kraj će biti dugotrajan kao što je rat bio dug, upozorio je Merz.
Sastanak je prekretnica, ali zapravo ne znači da će do ičega dovesti.
BBC/Hrvatsko nebo
