Teško stanje i još gore perspektive mirovinskog sustava i socijalnog položaja umirovljenika u BiH: analiza
Vrijeme:4 min, 25 sec
“Mladi bježe iz BiH, starci gladuju dok penzijski fondovi jure rubom provalije” – pod tim naslovom portal Radio Slobodna Europa – RFE (koji financira američka vlada, ali Trumpova vlada najavila je obustavu financiranja) objavio je analizu Petra Zvijerca o socijalnoj i demografskoj problematici Bosne i Hercegovine.
Radite. Plaćate poreze. Doprinosite. Nadate se.
Jednog dana, četiri desetljeća poslije, poštar vam u kuverti donese mirovinu i shvatite da ona jedva pokriva osnovne životne namirnice i dijelom grijanje, struju i lijekove.
Oko 300 eura mjesečno.
Za 280.000 ili blizu 39 posto umirovljenika u Bosni i Hercegovini ovo je svakodnevica, a i takvu sustavu prijeti slom.
Mirovinski sustavi u ovoj zemlji, nekoć osmišljeni za društvo u kojem će biti više radnika nego penzionera, godinama su neodrživi.
Službene brojke mogu služiti kao upozorenje za svaku mladu osobu u Bosni i Hercegovini, posebno za one koji ovdje planiraju svoju budućnost.
Prošle je godine za isplatu mirovina za približno 744.000 umirovljenika bilo potrebno oko 2,7 milijardi eura.
Do g. 2028. bit će potrebno milijardu eura više.
Taj novac nemoguće je prikupiti samo od mirovinskih doprinosa pa se stotine milijuna eura nadomještaju od drugih poreza i isplaćuju izravno iz proračuna dvaju entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Brutalne brojke
U srpnju 2025. najniža mirovina u entitetu Federaciji BiH iznosila je oko 306 eura. U Republici Srpskoj još je niža i iznosila je oko 260 eura. I to ako imate 40 godina radnog staža. Više od 19.000 umirovljenika prima oko 150 eura.
Sindikalne organizacije u Federaciji BiH procjenjuju da su osnovni životni troškovi u ovom entitetu u svibnju ove godine koštali oko 1.600 eura, a njihove kolege iz Republike Srpske procijenile su troškove na oko 1.400 eura.
U tu “potrošačku košaru” stanu prehrana (oko 45 posto tog iznosa), stanovanje i komunalije (oko 25 posto), a ostatak su odjeća i obuća, prijevoz i higijenske potrepštine za četveročlanu obitelj.
U Republici Srpskoj, broj radnika i umirovljenika izjednačen je u ožujku 2025. U drugom entitetu, Federaciji BiH, službeno ima samo 88.000 više radnika nego umirovljenika. Ukupno gledano, BiH se polako približava omjeru 1:1, dok je odavno poznato da su potrebna barem dva radnika po umirovljeniku kako bi sustav bio održiv.
Ta neravnoteža godinama samo raste dok vlasti upozoravaju na “sivu ekonomiju”, odnosno na velik broj radnika koji rade “na crno” te da dio radnika prima dio plaća “u kuverti”, čime poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza.
Za samo tri godine, Bosna i Hercegovina će imati desetke tisuća novih umirovljenika, što će dodatno opteretiti ionako krhki sustav.
Stari i stanovništvo drugog entiteta, Republike Srpske
Po analizi Akademije nauka i umjetnosti BiH, ove godine najviše će stanovnika BiH proslaviti 42. rođendan, kolika je prosječna starost stanovništva.
Socijalna politika u Bosni i Hercegovini u ustavnoj je nadležnosti entiteta i ne postoji državni mirovinski fond.
Republika Srpska, a potom i Federacija BiH promijenile su zakone o mirovinskom osiguranju kad je postalo jasno da se prijašnji sustavi urušavaju, pa se doprinosi, umjesto na račun mirovinskih fondova, sada uplaćuju izravno u entitetske proračune.
Stanovnici Distrikta Brčko, posebne administrativne jedinice, biraju koje će entitetsko državljanstvo imati i u koji će im se mirovinski fond uplaćivati doprinosi.
Pokrivanje minusa
Svakog mjeseca desetci milijuna eura razlike između uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje i isplaćenih mirovina podmiruju se novcem od drugih poreza, najprije onoga na dodanu vrijednost (PDV), koji iznosi 17 posto. Taj porez plaćaju i najsiromašniji i plaćaju ga na sve – od kruha do lijekova.
Federacija BiH prošle je godine morala pokriti manjak od oko 300 milijuna eura. Republika Srpska prošle je godine pokrila manjak od 124 milijuna eura.
Dok mirovinski sustav slabi, više od 400.000 ljudi spakiralo je kofere za odlazak u zemlje Zapadne Europe u posljednjem desetljeću, po analizi koju je 30. srpnja objavila Akademija nauka i umjetnosti BiH.
Većinom su to mladi radnici i njihova djeca, koji su sa sobom odnijeli svoje nade, energiju i što je državi možda i najvažnije – svoje poreze.
Oni koji su ostali plaćaju visoke namete, po mišljenju poslodavaca, koji tvrde da zbog toga ne mogu povećati plaće i zadržati radnike.
Od bruto plaće 31 posto ide na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nakon čega slijedi još deset posto poreza na zaradu.
Radnici u tzv. realnom sektoru nose na svojim leđima četiri razine vlasti – državnu, dvije entitetske, deset kantonalnih u Federaciji BiH te 143 općine i grada.
Plus Brčko – Distrikt BiH, koji je posebna upravna jedinica.
Svi oni zapošljavaju desetke tisuća javnih službenika te i učitelje, policiju, vojsku ili zdravstvene radnike. Svi zaposleni u javnom sektoru plaćeni su iz prikupljenih poreza.
Vlasti se u međuvremenu hvale da su najniže mirovine porasle za više od 70 posto u posljednjih deset godina, a urađene su i projekcije kako će minimalna mirovina u idućih tri do pet godina porasti za oko 200 eura, čime bi se izjednačila s današnjom zakonski određenom minimalnom plaćom u BiH od oko 500 eura.
Pitanje je koliko će tad iznositi životni troškovi i hoće li se mirovine moći pokrivati prebacivanjem novca iz jednog poreznog fonda u drugi, posebno kad se dobar dio doprinosa uplaćuje za zaposlenike institucija i javnih poduzeća – zaključuje se u kratkoj analizi RFE-a, u kojem su donesene i pregledne tablice o stanju i perspektivama umirovljenika u BiH.
Povezano:
RFE/Hrvatsko nebo
