Srbijanska vojska održala desetodnevnu obuku posebnih snaga u Kini, s kojom Srbija sve više surađuje
Vrijeme:5 min, 6 sec
U kineskoj pokrajini Hebei na sjeveru zemlje održana je desetodnevna obuka posebnih snaga vojski Srbije i Kine, unatoč upozorenju Bruxellesa Beogradu da se ponaša u skladu s vanjskopolitičkim mjerilima Europske unije, kojoj Srbija želi pristupiti. Nakon prošlogodišnjih manevara s bjeloruskom vojskom u toj zemlji, na samoj granici NATO-a u Europi, kineski vojnici ove su se godine obučavali sa srpskom vojskom. Bila je to prva zajednička vojna vježba između Kine i Srbije, kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji i zemlje koja održava bliske veze s Kinom i Rusijom. Daniel Serwer, profesor na Sveučilištu Johns Hopkins u SAD-u, rekao je za Radio Slobodna Europa (RFE/RL) da je ovo još jedna potvrda da se Srbija “sve više slaže s Pekingom, a i s Moskvom”.
“Oni koji su tvrdili da će predsjednik Vučić prigrliti Zapad nisu bili u pravu”, smatra Serwer.
Iako je ulazak Srbije u EU strateški cilj zemlje, Srbija, pod vodstvom predsjednika Aleksandra Vučića, jača odnose s Kinom, koje te dvije zemlje nazivaju “željeznim prijateljstvom” i “strateškim partnerstvom”.
Srbijansko ministarstvo obrane ocijenilo je da je vojna obuka “dala poticaj jačanju vojne suradnje” između Kine i Srbije, koja je jedina kandidatkinja za članstvo u EU čija vojska vježba s Kinom.
Srbija je vojno neutralna, ali je članica NATO-ova programa “Partnerstvo za mir”, u okviru kojeg surađuje sa savezom.
Žarište na korištenju dronova i na sustavu protuzračne obrane
Taktike dronova bile su u fokusu vojne vježbe “Mirotvorac 2025” nakon što je Srbija nabavila kineske bespilotne letjelice, a i raketni sustav protuzračne obrane FK-3. Time je Srbija postala prvi korisnik tih kineskih borbenih dronova i raketa u Europi, što je izazvalo zabrinutost u Bruxellesu i Washingtonu. Srbijansko ministarstvo obrane nije odgovorilo na upit RFE/RL-a o komentaru činjenice da je vojna obuka s Kinom održana unatoč upozorenju iz Bruxellesa.
Kada je sredinom srpnja najavljena vojna obuka, glasnogovornik EU-a rekao je za RFE/RL da bi se “Srbija trebala suzdržati od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa stajalištima EU-a u području vanjske politike”. Na pitanje koliko će dugo Srbija moći razvijati suradnju s Kinom, profesor Serwer odgovara: “dok god želi, ako ne teži članstvu u EU-u”.
Srbija nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima s EU od prosinca 2021., između ostaloga i zato što se nije pridružila sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Produbljivanje političkih i ekonomskih odnosa Kine s Rusijom od ruske invazije na Ukrajinu g. 2022. jedna je od točaka prijepora EU-a s Kinom.
Duboke političke razlike i neslaganja demonstrirane su i na summitu EU-Kina 24. srpnja u Pekingu, a kineski predsjednik Xi Jinping rekao je da “izazovi s kojima se Europa suočava ne dolaze iz Kine”.
Profesor Daniel Serwer ocjenjuje da “Srbija signalizira kako se ne slaže i ne će se slagati s vanjskom politikom EU”. „To također implicira da je kineska ambicija da povrati Tajvan paralelna s ambicijom Srbije da povrati Kosovo”, dodaje.
Srbija računa na potporu Kine i Rusije u međunarodnim organizacijama u protivljenju neovisnosti Kosova, baš kao što Beograd podržava “politiku jedne Kine” i ne priznaje državnost Tajvana.
Bliskost Beograda s Pekingom
Vojna obuka “okrunila” je vojnu suradnju Srbije i Kine, koja je započela g. 2020. kupnjom šest novih bespilotnih letjelica CH-92A. Dvije godine poslije toga Srbija je nabavila i raketni sustav protuzračne obrane FK-3. Potom je kupljena i nova kineska bespilotna letjelica CH-95, ali nije službeno objavljeno koliko je dronova tog tipa kupljeno.
NATO i State Department nisu odgovorili na upit RFE/RL-a o vojnoj obuci između Srbije i Kine do trenutka objave članka.
Vojna saradnja sa SAD
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Srbije, general Milan Mojsilović, sastao se 30. srpnja u Beogradu s američkim generalima Chrisom McKinneyjem i Andrewom Stoneom. Razgovarali su o planiranim zajedničkim aktivnostima obuke specijalnih jedinica. Ministarstvo obrane Srbije objavilo je kako je zaključeno da je suradnja Oružanih snaga Srbije s Europskim zapovjedništvom Oružanih snaga SAD-a i Nacionalnom gardom Ohija usmjerena na doprinos jačanju interoperabilnosti i sposobnosti oružanih snaga.
Na pitanje kako bi Washington mogao reagirati, Serwer, koji je bio posebni izaslanik američkog State Departmenta za Bosnu i Hercegovinu 1990-ih, kaže: “Ne mislim da će SAD mnogo učiniti.” „Imaju previše problema drugdje. Ali to ne će učiniti Vučićeve posjete Floridi nimalo produktivnijima od prošloga”, rekao je.
Predsjednik Srbije nije se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom tijekom njegova posjeta SAD-u početkom svibnja, iako je dva puta najavio da će se s njim sastati. Vučić je skratio posjet Floridi i vratio se u Beograd, kako je objavljeno, zbog zdravstvenih problema s visokim krvnim tlakom.
SAD su prethodno upozorile Srbiju na kupnju kineskog oružja. „Vlade bi trebale biti svjesne kratkoročnih i dugoročnih rizika i troškova poslovanja s kineskim tvrtkama”, rekli su iz američkog veleposlanstva za RFE/RL u kolovozu 2020. Trenutno nema informacija o tome hoće li se zajednička vojna obuka, koja se obično održava na rotacijskoj osnovi, održati u Srbiji. Na europskom tlu, u srpnju 2019., prije ruske invazije na Ukrajinu, u Njemačkoj je održana zajednička vojno-medicinska vježba te zemlje i Kine, “Combined Aid 2019”, s fokusom na pripremu za odgovor tijekom humanitarnih kriza.
Pismo Xija Vučiću
Na dan kada je objavljena vijest o vojnoj vježbi, kineski predsjednik Xi Jinping poslao je pismo Vučiću kao odgovor na njegove rođendanske čestitke. U tom pismu Xi je izjavio da izuzetno cijeni dosljednu i čvrstu potporu Srbije Kini o pitanjima koja se tiču “temeljnih interesa i glavnih zabrinutosti”. Komentirajući interes Kine, Serwer kaže da je Peking zainteresiran za jačanje uloge Srbije kao korisne ulazne točke u Europu. “A i za unosnije projekte u Srbiji, poput željeznice”, naveo je.
Kineske tvrtke sudjeluju u mnogim infrastrukturnim projektima u Srbiji, a poslove obično dobivaju bez natječaja. U međuvremenu, Kina je postala najveći vanjskotrgovinski partner Srbije kad je riječ o uvozu u Srbiju, koji je u prošloj godini iznosio 5,13 milijardi eura. Osim očekivanja političke potpore, vlasti u Beogradu oslanjaju se na Kinu kada su u pitanju gospodarska ulaganja i krediti.
Povezano:
RFE/Hrvatsko nebo
