Samo prošle godine NATO saveznici su podržali Ukrajinu više nego što su obećali, ukupno više od 50 milijardi eura vojne pomoći. NATO neće posustati u pružanju pomoći Ukrajini, a u tome je i Hrvatska vrijedan i pouzdan saveznik, kazala je Hini zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska.
Sjevernomakedonska dužnosnica koja je u prosincu imenovana zamjenicom glavnog tajnika naglašava da je hrvatska posvećenost NATO-u vrlo jasna.
“Nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu bili ste zaista saveznik koji je podržao Ukrajinu, ne samo financijski i politički, već i vojno. Riječ je o 245 milijuna izravne humanitarne i vojne pomoći Ukrajini”, kazala je Šekerinska u razgovoru s Hinom.
“To cijenimo i računamo da će Hrvatska i ostati vrijedan saveznik”.
Podrška Ukrajini
Šekerinska, koja je sudjelovala na Dubrovnik forumu proteklog vikenda, naglašava da NATO neće posustati u podršci Ukrajini.
Rusija podriva međunarodni poredak, europsku sigurnost i glavni cilj saveza – sigurno euroatlantsko područje, kazala je.
“Zato smo podržali ne samo pravo Ukrajine na teritorijalni integritet i suverenitet, već i njezino pravo i sposobnost na obranu”.
Samo prošle godine NATO saveznici su podržali Ukrajinu više nego što su obećali, ukupno više od 50 milijardi eura vojne pomoći.
“U prvih šest mjeseci ove godine NATO saveznici su doprinijeli s još 35 milijardi eura. To glasno govori o našoj potpori Ukrajini”.
“Uz to, razvili smo posebni NATO-ov zapovjedni stožer u Wiesbadenu u Njemačkoj kako bi se vojna pomoć koordinirala s Ukrajinom. Imamo i posebno središte u Poljskoj, zajedno s Ukrajinom, kako bismo ih pomagali, ali i učili iz njihovog ratnog iskustva”, rekla je.
“Također, dio saveznika raspravlja o Koaliciji voljnih kako bi se Ukrajina podržala nakon što nastupi primirje”, kazala je Šekerinska, dodajući da je to način da se osigura da budući mir bude održiv i pravedan.
Trump ne ugrožava NATO
Mnogi su u Europi bili zabrinuti je li američki predsjednik Donald Trump, koji zna biti nepredvidiv, posve predan članku 5 Washingtonskog ugovora, ali Šekerinska kaže da zabrinutosti nema mjesta.
“Zaključci nedavnog samita u Haagu pokazali su na djelu transatlantsko jedinstvo. Jasno je da imamo nedvosmislenu i snažnu predanost SAD-a NATO-u”, kazala je.
“Ali ta predanost nosi i očekivanje da će europski saveznici i Kanada učiniti više u budućnosti kako bi savez bio pravičniji u smislu podjele tereta”, dodala je.
Saveznici su se na samitu usuglasili da će izdvajanja za obranu povećati na 5 posto BDP-a, čime su zadovoljene Trumpove primjedbe.
“Bilo je vrlo jasno da saveznici dijele iste procjene o glavnim prijetnjama, ali i isti pogled na rješenja o tome kako se nositi s tim prijetnjama – putem uvećanih izdvajanja za obranu i razvojem značajno ambicioznijih sposobnosti”, kazala je.
“Tako se gradi jače savezništvo i tako se odvraća i brani od svojih protivnika”, naglašava.
Obavezni vojni rok
Hrvatska od sljedeće godine uvodi obvezni vojni rok, a još neke članice razmišljaju o tome.
Šekerinska kaže da NATO takve odluke prepušta državama članicama i one su njihove suvereno pravo.
“Neki saveznici nastavljaju razvijati profesionalnu vojsku, a neke zemlje se okreću vojnom roku. Imamo različite pristupe, ali vjerujemo našim saveznicima u izboru najprimjerenijeg rješenja u okolnostima u kojima žive”, kazala je Šekerinska.
Naglašava da je NATO usredotočen na širu sliku.
“Važno je da se razvijaju sposobnosti i podržavaju usuglašeni planovi, a države same briraju kako će to ostvariti”, rekla je.
