Brana suprotstavljenim konceptima Hrvatska politika srednjeg puta jedini je jamac da će BiH očuvati svoju multikulturalnost na EU putu

U zemlji u kojoj je kriza permanentno stanje politike, uslijed čega su zakočeni brojni projekti od interesa za zemlju, njezinu infrastrukturu i općenito životni standard, a njezini se stanovnici s iznimnim naporom suočavaju s lošom ekonomskom slikom, rijetki su glasovi razuma koji pozivaju na dijalog i kompromis kao jedine odrednice u političkoj komunikaciji koje mogu imati kakav-takav rezultat.

Neriješena pitanja

Događanja kojima svjedočimo nekoliko posljednjih mjeseci potvrdila su kako neriješena pitanja iz prošlosti i dalje predstavljaju ključni kamen spoticanja zbog kojega zemlja već dulje od godinu dana ne uspijeva napraviti zamah na europskom putu. Dapače, kriza koju karakteriziraju dvije potpuno suprotstavljene politike – srpski secesionizam i bošnjački unitarizam, isprepleteni u klupko, teško razmrsivo i najvećim optimistima, prijeti da ova godina bude potpuni promašaj. Od neustavnih i antieuropskih zakonskih rješenja u Republici Srpskoj, koja slabe državu, pa do konstantnog izbjegavanja bošnjačkih političkih elita da podrže provedbu odluke Ustavnog suda o legitimnom političkom predstavljanju – brojne teme stoje otvorene i bez naznaka za rješenje, a samim time i relaksiranje međunacionalnih odnosa.

Ipak, u moru antagonizama koje karakterizira i iznimno zapaljiva retorika, hrvatska nacionalna politika okupljena kroz Hrvatski narodni sabor postavlja se kao brana dvama suprotstavljenim konceptima – srpskom i bošnjačkom, koji prijete Bosni i Hercegovini kao zemlji višenacionalnog karaktera i ustavnih postulata temeljenih na konstitutivnosti naroda.

Pozive na dijalog ovih dana, baš kao i u nebrojeno mnogo primjera prije, slušamo samo u istupima hrvatskih političkih predstavnika koji su svjesni težine krize u kojoj se nalazi BiH, a kojoj treba toliko željeni napredak na europskom putu u ovoj godini, prije nego što uđemo u 2026., onu izbornu. Za otvaranje pregovora nužno je, kao što je poznato, usvojiti nekoliko preostalih zakonskih rješenja, za što je potrebna i podrška obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, a kako bi se odnosi normalizirali, od iznimne je važnosti i provesti presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Jedna od njih je na čekanju već dugi niz godina. Riječ je o odluci u predmetu “Ljubić”, koja se odnosi na legitimno političko predstavljanje, a koja nikada nije provedena kroz domaće izborno zakonodavstvo. Stoga su sve oči uprte u današnju sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se naći zahtjev izaslanice Marine Pendeš za razmatranje prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, u skladu s člankom 124. poslovnika Doma naroda, kao i zahtjev iste izaslanice za razmatranje prijedloga Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine po hitnom postupku. Zakoni su to od strateškog značaja za europski put zemlje, ali i pokazatelj kako hrvatska strana u BiH, unatoč zaoštrenoj situaciji, ponovno nudi konstruktivna rješenja koja u konačnici mogu posložiti odnose te ojačati državu Bosnu i Hercegovinu, uz sve svoje ustavne specifičnosti.

Europske integracije

I na navedenim primjerima oslikava se politika srednjeg puta koju uglavnom vode hrvatski politički predstavnici u BiH, svjesni činjenice da ova zemlje naprijed može jedino uz poštivanje interesa sve tri strane. Dio je to aktivnosti koje su do sada rezultirale brojnim znanstvenim konferencijama i okruglim stolovima, nudila su se rješenja, pozivalo na dijalog, no, za sada, izostaje jednak žar na drugim dvjema stranama. Unatoč tomu, za očekivati je kako će hrvatska nacionalna politika u BiH ostati, kao i do sada, na poziciji integrativnog čimbenika, ali i u ulozi pokretača europskog puta zemlje. Uostalom, kroz brojna rješenja to su pokazali hrvatski kadrovi u institucijama na razini države, od Vijeća ministara i brojnih agencija pa do Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Na vanjskopolitičkom planu za očekivati je još snažniji angažman među europskim prijateljima Bosne i Hercegovine u smislu prepoznavanja BiH kao ključa zaokruživanja integracijskog procesa u ovom dijelu Europe.

Autor:Dario Pušić

večernji.ba / Hrvatsko nebo