Još zarobljenika oslobođeno u razmjeni; raketama i dronovima napadnuti Kijev i Odesa

Još zarobljenika oslobođeno je u razmjeni Ukrajine i Rusije, dok se Kijev oporavlja od novih napada, izvijestile su danas agencije. Po navodima međunarodnih promatrača tisuće ukrajinskih ratnih zarobljenika i civila još su uvijek u zatočeništvu na područjima pod ruskom okupacijom. Mjesecima ili već godinama nalaze se u punoj izolaciji, a po izvješćima mučenja su česta. Rusi pokazuju sve manji interes za vojne informacije svojih zatočenika. Umjesto toga, preživjeli i stručnjaci kažu da ukrajinski zarobljenici bivaju kažnjavani zato što ne prihvaćaju rusku vlast.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da se još 307 Ukrajinaca vratilo kući, kao dio velike razmjene zarobljenika s Rusijom. “Samo u ova dva dana, ukupno je vraćeno već 697 ljudi”, rekao je Zelenski na Telegramu, osvrćući se na sporazum 1.000 za 1.000 postignut u Turskoj. “Među onima koji su se danas vratili jesu vojnici naše vojske, Državne granične službe i Nacionalne garde Ukrajine”, istaknuo je.

Dok obitelji dočekuju svoje voljene, Ukrajina se oporavlja od posljedica velikog ruskog zračnog napada na Kijev – jednog od najtežih u posljednjim sedmicama – te smrtonosnih raketnih udara na lučki grad Odesu. Bila je to ruska osveta za navodno blizu 800 bespilotnih letjelica kojima je Ukrajina prije toga napala ruski teritorij.

Službeno je objavljeno da je 15 osoba ozlijeđeno u jednom od najvećih ruskih napada na ukrajinsku prijestolnicu u posljednjim tjednima. Na drugom mjestu, ruske rakete su jučer, u petak, u crnomorskoj luci Odesi usmrtile najmanje tri osobe i ranile još njih nekoliko, izvijestile su vlasti. Napad na Kijev dogodio se nekoliko sati nakon što su obje strane razmijenile stotine zarobljenika.

Zelenski je rekao novih ruskih zračnih napada na prijestolnicu nakon da “svakim takvim napadom svijet sve više vjeruje da razlog zbog kojeg se rat odugovlači leži u Moskvi”. “Ukrajina je više puta ponudila prekide vatre – i potpune i one ograničene na zračni prostor”, rekao je. “Sve je to ignorirano. Jasno je da se na Rusiju mora izvršiti mnogo veći pritisak kako bi se postigli rezultati i pokrenula prava diplomacija.”

Zelenski je istaknuo da Ukrajina “čeka sankcije [protiv Rusije] od SAD-a, Europe i svih naših partnera”. “Samo dodatne sankcije protiv ključnih sektora ruske ekonomije mogu prisiliti Moskvu na prekid vatre”, dodao je.

Ukrajinske zračne snage navele su da je u napadu tijekom prošle noći korišteno 14 balističkih raketa Iskander-M/KN-23 te oko 250 dronova tipa Shahed i različite vrste mamaca za dronove, pri čemu je glavni cilj bio glavni grad zemlje. Zračne snage ističu da je njihova obrana oborila šest balističkih projektila usmjerenih prema Kijevu i da su uništena 245 neprijateljska drona.

S druge strane, ruska vojska navodi da je Ukrajina ciljala Rusiju sa 788 dronova i projektila od 20. svibnja i da su oborili 776 njih.

Rat u Ukrajini ne posustaje, mirovna nastojanja na počeku

Rusija je odbila pozive Ukrajine, Sjedinjenih Država i europskih zemalja za 30-dnevni prekid vatre, a nakon pregovora u Istanbulu nije sazvan nijedan novi sastanak. Iz Moskve govore da najprije treba provesti dokraja dogovor o razmjeni po 1000 zarobljenika.

Donald Trump je 19. svibnja razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon čega je na platformi Truth Social izjavio da će Rusija i Ukrajina “odmah započeti pregovore” o prekidu vatre i privođenju rata kraju. Kao moguću lokaciju za daljnje razgovore predložio je Vatikan.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je tu ideju 23. svibnja, istaknuvši da još nije određen datum za novi sastanak. “Mnogi maštaju o tome kada i gdje bi se to moglo dogoditi. Trenutno nemamo nikakve planove”, rekao je Lavrov u Moskvi, dodajući da bi bilo “pomalo neukusno” da Rusija i Ukrajina, koje su pretežno pravoslavne zemlje, “iskoriste katoličku platformu” za pregovore.

“Mislim da ni samom Vatikanu ne bi bilo baš ugodno da u ovim okolnostima ugosti delegacije iz dviju pravoslavnih zemalja”, dodao je Lavrov. On je takođe rekao da će Rusija Ukrajini predstaviti nacrt dokumenta sa svojim uvjetima za mogući dugoročni mirovni sporazum čim se završi razmjena zarobljenika.

Ukrajina i europske vlade optužuju Rusiju da uvjetuje prekid vatre neprihvatljivim zahtjevima i da ne pregovara u dobrom maniru. Mnogi analitičari smatraju da Putin još nije odustao od cilja da pokori Ukrajinu.

Jedna od ključnih točaka sporenja jest zahtjev Kremlja da se ukrajinske snage povuku iz četiri kopnene oblasti koje su djelomično pod ruskom okupacijom, a za koje Moskva neutemeljeno tvrdi da pripadaju Rusiji. Zelenski je naglasio da se Ukrajina ne će povući s vlastitog ozemlja.

Naslovnica: Ukrajinski ratni zarobljenik grli svoju suprugu nakon što je oslobođen u razmjeni, 23. maja 2025. (foto: Reuters)

Hrvatsko nebo