Republika Srpska na udaru francusko-njemačkog ’neformalnog’ dokumenta: želi se spriječiti financiranje projekata dok vodstvo ne promijeni politiku

Europska unija (EU) trebala bi obustaviti financijske projekte koji koriste Republici Srpskoj (RS) i razmotriti uvođenje ciljanih sankcija protiv pojedinaca koji potkopavaju suverenitet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine (BIH) i koji dolaze iz og entiteta. To se, između ostalog, navodi u “neformalnom” dokumentu, u diplomaciju poznatom pod nazivom non-paper,[1] koji su sastavile Francuska i Njemačka, a u koji je Radio Slobodna Europa (RFE) imao uvid.

U dokumentu, datiranom 12. svibnja 2025. i napisanom na nešto više od dvije stranice, navodi se da trenutna ustavna kriza u BiH “znači najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu te funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina”.

Zašto je dokument napisan?

Autori dokumenta navode da je Republika Srpska pokrenula nekoliko radnji i pravnih procesa koji potkopavaju ustavni poredak BiH nakon što je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik 26. veljače prvostupanjski osuđen pred Sudom BiH zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Među tim akcijama navedeno je i donošenje nekoliko zakona, kao što su Zakon o zabrani djelovanja institucija BiH u RS-u, poput Suda i Tužiteljstva BiH i SIPA-e, Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a te Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija. Nacrt Ustava Republike Srpske, koji je predstavljen sredinom ožujka te Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS-a također su navedeni kao prijeporni.

Neposredni cilj ovog dokumenta, kako je navedeno, jest “ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava”. „Trajno rješenje krize iziskivat će, posebno, puni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. za napredak procesa pristupanja EU”, navodi se u non-paperu.

Koje mjere predlaže njemačko-francuski interni dokument?

Koraci za postizanje ovog cilja, po sastavljaču toga internog dokumenta, jesu ograničavanje financijske potpore Republici Srpskoj, uvođenje ciljanih sankcija, usporavanje procesa pristupanja Europskoj uniji i obustava kontakata s dužnosnicima RS-a.

U dokumentu se navodi da bi EU trebala ostaviti obustavljenim svaki projekt koji je izravno ili djelomično koristan za RS u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). „Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Razvit će se kriteriji za odleđivanje tih mjera nakon što vodstvo RS-a poduzme konstruktivne akcije. S državama članicama bit će potrebno prethodno se posavjetovati”, navodi se.

Također se predlaže da EU kontaktira druge relevantne međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, kako bi osigurala da i one usvoje sličan pristup. Treba obustaviti bilateralnu financijsku pomoć projektima koji su izravno ili djelomično korisni za RS, navodi se.

Koje sankcije se predlažu?

Kad je riječ o sankcijama, prijedlog je da Europska unija razmotri ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mjere protiv pojedinaca ili subjekata “koji potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine”. „Očekujemo prijedloge visoke predstavnice[za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a] /potpredsjednice [Europske komisije] u nadolazećim tjednima o tome”, navodi se u dokumentu.

S obzirom na to da u EU-u ne postoji konsenzus o tom pitanju, predlaže se da države članice pojedinačno donesu odluke o zabrani putovanja za pojedine dužnosnike RS-a. „Nacionalne mjere privremene su i reverzibilne restriktivne mjere kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju ciljanih subjekata i pojedinaca”, navodi se.

Također je predloženo obustavljanje kontakata na visokoj razini s osuđenim ili optuženim čelnicima Republike Srpske, uključujući Milorada Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Skupštine tog entiteta Nenada Stevandića.

„Obraćanje EU i njezinih država članica dužnosnicima vlade RS-a ili SNSD-a trebalo bi se usredotočiti na isticanje rizika nastavka neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovo obraćanje trebalo bi uključivati ​​poruke kojima se komunicira otvorenost i spremnost EU-a da smiri napetosti čim promjena politike postane vidljiva, kao i angažman s oporbom i civilnim društvom RS-a”, navodi se.

Bosna i Hercegovina kandidatica je za članstvo u EU, a autori “non-paper” dokumenta smatraju da članice EU-a trebaju istaknuti kako su postupci RS-a suprotni europskom putu BiH te da će pristupanje ovisiti o provedbi potrebnih koraka koje je Europska komisija navela u svojoj preporuci od 12. listopada 2022.

Kako se doznalo za non-paper?

Postojanje njemačko-francuskog ’neformalnog’ dokumenta javnosti je objavio načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Srbije Milan Mojsilović 22. svibnja, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kako je rekao Mojsilović, taj dokument na sjednici Vijeća predstavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. „Taj dokument otežava položaj Republike Srpske”, rekao je Mojsilović nakon sjednice. Dodao je da su na sjednici definirane smjernice i zadaće kako će se Srbija nositi s tim dokumentom, ne navodeći druge detalje.

___

[1] “Non paper” je neslužbeni dokument u kojem se iznosi određeni prijedlog, ideja ili nacrt, a čiji autor odnosno država koja stoji iza njega nisu navedeni. Takav neslužbeni dokument nema potpis, pečat ili zaglavlje i ne upućuje se službenim kanalima, čime se u slučaju curenja vlada koja ga je sastavila ne izlaže nikakvoj odgovornosti, jer nije službeno njezin autor, no o sadržaju tog „ne-papira“ raspravlja se s onima kojima je dostavljen, te o njemu mogu neformalno raspravljati i šefovi vlada i diplomati.

RFE/Hrvatsko nebo