SCHMIDT: Pozitivan primjer Mostar, lokalci rješavali probleme bez vanjskog uplitanja

U izvješću Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt upozorio je na značajan porast tenzija u razdoblju od 16. listopada 2024. do 15. travnja 2025. godine, ocijenivši da se radi o najvećoj krizi u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Ključni događaj koji je obilježio ovo razdoblje je prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine od 26. veljače 2025. godine kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina. Presuda je donesena zbog krivičnog djela neprovođenja odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti u vezi s donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj.

Nezapamćeni napadi na ustavni poredak BiH

Nakon presude, vlasti Republike Srpske reagirale su, kako se navodi u izvješću, “nezapamćenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine” usvajanjem zakona koje suštinski zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provedbu zakona na teritoriju Republike Srpske. Schmidt je ocijenio da su ovi potezi usmjereni na stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sustava između državnih i entitetskih institucija.

U skladu sa svojim javnim pozivima na “mirno razdruživanje” i “mirnu disocijaciju” te ponovljenim referencama na “izvorni Dayton” ili “separaciju”, predsjednik Republike Srpske Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Republike Srpske. Visoki predstavnik smatra da ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja “posebno opasan korak”.

Razlike u stavovima unutar državne koalicije dovele su do odluke “Trojke” (SDP BiH-NiP-NS) da raskine koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Iako su oporbene stranke u Republici Srpskoj (PDP, SDS, ZPR) izrazile spremnost za učešće u vlasti na državnoj razini i taj se proces djelomično materijalizirao, rekonstrukcija vlasti se pokazala težom zbog raspodjele moći u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH.

Schmidt je kazao da nije bilo napretka u provedbi Agende 5+2 tijekom izvještajnog razdoblja. Izostao je zakonodavni rad na državnoj razini u vezi s rješavanjem pitanja državne i obrambene imovine, dok se takozvana zabrana raspolaganja državnom imovinom, kao i relevantne odluke Ustavnog suda BiH, kontinuirano krše. S obzirom na postojeće probleme, visoki predstavnik je međunarodnoj zajednici predložio proces facilitacije s ciljem razvoja održivog rješenja za pitanje državne imovine. U pogledu fiskalne održivosti, usvojen je Globalni fiskalni okvir za razdoblje 2025-2027, ali potpuna sigurnost i adekvatnost financiranja državnih institucija nisu u potpunosti postignute.

Nadalje, zamah europskih integracija Bosne i Hercegovine nakon odluke Europske unije u ožujku 2024. o otvaranju pristupnih pregovora nije se nastavio tijekom izvještajnog razdoblja, te očekivani napredak u reformskoj agendi nije ostvaren. Pozitivno je ocijenjeno da je Središnje izborno povjerenstvo BiH usvojilo dvije odluke kojima se potvrđuju rezultati Lokalnih izbora iz listopada 2024. godine, čime je uspješno završen izborni proces.

Finalizacija izbora i žalbenih procesa kasnila je samo u određenim općinama. Konačno izvješće Misije OESS-a za promatranje izbora (ODIHR), objavljeno u veljači 2025. godine, zaključio je da pravni okvir u cjelini pruža solidnu osnovu za provođenje demokratskih izbora, što je ojačano amandmanima visokog predstavnika na Izborni zakon. Što se tiče Brčko distrikta, lokalno rukovodstvo uspjelo je zadržati fokus na reformskoj agendi i izbjeći uvlačenje u nedavna politička zbivanja.

Financijski sektor je stabilan, a ekonomska aktivnost u zemlji nastavlja pozitivan trend usprkos trenutačnoj krizi. Međutim, demografska situacija se ne poboljšava. Uzimajući u obzir nesumnjivo pogoršanje životne sredine i ponavljajuće katastrofe, zaključuje se da svakodnevni život u Bosni i Hercegovini nije postao lakši. U ovim teškim vremenima, obilježenim složenom geopolitičkom situacijom, međunarodna zajednica nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik je podsjetio sve političke aktere na njihovu obvezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir i sve njegove anekse, koji jamče suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Upozorenje vlastima u Republici Srpskoj

Visoki predstavnik je upozorio je da vlasti Republike Srpske (RS), predvođene predsjednikom Miloradom Dodikom, intenziviraju pokušaje podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i sve otvorenije provode politiku faktičke secesije. Schmidt navodi niz političkih i zakonodavnih koraka koji, prema njegovim riječima, izravno krše Daytonski mirovni sporazum i ugrožavaju stabilnost države.

Tijekom izvještajnog razdoblja, vlasti RS-a nastavile su ignorirati odluke Ustavnog suda BiH, uključujući obilježavanje neustavnog Dana RS-a 9. siječnja, usprkos osudama SAD, EU i Velike Britanije. Zbog organizacije tog praznika, američko Ministarstvo financija sankcioniralo je osam osoba, među kojima i ključne dužnosnike RS-a.

Presudni trenutak dogodio se u veljači, kada je Sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu političko djelovanje na šest godina zbog pokušaja da zakonski onemogući primjenu odluka Ustavnog suda BiH. Kao odgovor, vlasti RS-a usvojile su paket zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih institucija na teritoriji RS-a, uključujući stvaranje paralelnih pravosudnih struktura, što Schmidt ocjenjuje kao izravnu prijetnju miru.

U ožujku je Narodna skupština RS-a usvojila nacrt novog entitetskog ustava koji RS definira kao suverenu državu s pravom na samoopredjeljenje. Nacrt ukida institucije poput Vijeća naroda i sebi pripisuje nadležnosti u obrani, vanjskoj politici i državnoj imovini, uključujući i Brčko distrikt, čime se direktno osporavaju međunarodne arbitražne odluke.

Usprkos odluci Ustavnog suda BiH kojom su ovi zakoni suspendirani, vlasti RS-a nastavile su s implementacijom. Formirane su posebne pravosudne institucije za “zaštitu ustavnog poretka RS”, a ministar pravde Miloš Bukejlović uputio je upozorenje pravosudnim tijelima da bi mogli biti kažnjeni ako postupaju po odlukama državnih institucija.

Schmidt zaključuje da se radi o sistematskom napadu na suverenitet BiH i upozorava da jednostrani potezi RS-a ne samo da krše Dayton, već i guraju zemlju u ozbiljnu ustavnu i sigurnosnu krizu koja može imati dalekosežne posljedice po njen teritorijalni integritet i vladavinu prava.

Visoki predstavnik je podsjetio da je Narodna skupština RS-a 27. veljače 2025. usvojila zakon kojim zabranjuje rad državnih institucija – Suda BiH, Tužiteljstva, VSTV-a i SIPA-e – na teritoriji entiteta. Ustavni sud BiH privremeno je obustavio primjenu zakona, ali je SIPA privremeno zaustavila aktivnosti u RS-u zbog procijenjenog rizika od sukoba s entitetskom policijom.

Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a pozvalo je zaposlene iz SIPA-e podrijetlom iz RS-a da pređu u entitetsku policiju, usprkos suspenziji zakona kojim se to predviđa. Iako RS tvrdi da je 20 službenika već prešlo, SIPA navodi da su evidentirana samo dva slučaja. Visoki predstavnik je istaknuo kako SIPA ima oko 800 zaposlenih, od čega je polovina iz RS-a.

Napomenuo je kako je MUP RS-a odbio izvršiti dvije naredbe Tužiteljstva BiH i dostaviti kaznene evidencije za osobe iz Banjaluke optužene za prijetnje sucu koji je sudio Dodiku i Lukiću. Uz to, policijske agencije iz FBiH prijavile su nemogućnost komunikacije s policijom RS-a putem službenog dispečerskog sustava.

U izvješćju je spomenuo i kako je direktor SIPA-e Darko Ćulum podnio je ostavku, ali je Vijeće ministara BiH još nije službeno prihvatilo. Ćulum planira nastaviti karijeru kao savjetnik direktora Policije RS-a, navodi Schmidt.

Zastoj u EU reformama

Napredak koji je Bosna i Hercegovina ostvarila na putu ka Europskoj uniji nakon odluke Vijeća EU iz ožujka 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, kao i tada stvoreni zamah, nisu se zadržali tijekom izvještajnog razdoblja, navodi visoki predstavnik Christian Schmidt u najnovijem izvješćju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a.

Iako su predsjedateljica Vijeća ministara i uglavnom političke elite iz Federacije BiH nastavile deklarativno podržavati europski put zemlje, čitav proces je, prema Schmidtu, postao taocem unutarnjih političkih kriza i sustavnih blokada.

U proteklom razdoblju ostvaren je tek ograničen napredak u pogledu usvajanja četiri zakona koja su ključna za službeni početak pristupnih pregovora s EU. Usvojeni su Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti osobnih podataka, dok je Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću prošao samo fazu usvajanja u Vijeću ministara, uz protivljenje ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Nije postignut nikakav dogovor o imenovanju glavnog pregovarača niti o formiranju pregovaračke strukture, što dodatno usporava proces približavanja Europskoj uniji.

Schmidt je također istaknuo da nije bilo pomaka ni u vezi sa Zakonom o sudovima BiH, budući da SNSD insistira da se ovaj zakon prethodno razmatra u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Paralelno s tim, potpuno je izostao napredak u vezi s usvajanjem Nacrta reformske agende, koji je nužan za provedbu Plana rasta za Zapadni Balkan, a time i za realizaciju EU paketa pomoći u iznosu od 70 milijuna eura.

Odluke visokog predstavnika u proteklom razdoblju

Visoki predstavnik donio je dvije ključne odluke tijekom izvještajnog razdoblja – jednu kojom se poništavaju zaključci Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma, i drugu kojom se intervenirau cilju osiguravanja funkcioniranja Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, kao i ostalih kulturnih institucija od značaja za državu.

Schmidt je 2. siječnja 2025. godine donio odluku kojom je proglasio da zaključci NSRS, usvojeni 24. i 25. prosinca 2024. na 16. posebnoj sjednici, predstavljaju kršenje obveza Republike Srpske prema Aneksu 4 i Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir i zabranio njihovu primjenu. Zaključci su napadali suverenitet Bosne i Hercegovine, njene ključne institucije – uključujući Ustavni sud BiH, Sud BiH, Tužiteljstvo BiH i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće – te pozivali dužnosnike iz reda srpskog naroda da djeluju u pravcu provođenja tih politika. Schmidt je ocijenio da su zaključci prijetnja miru i stabilnosti te pokušaj podrivanja multietničkog karaktera i same BiH i entiteta RS.

Pritom, neki zaključci su predviđali usvajanje zakona u RS kojim bi se obavezalo da NSRS prethodno odlučuje o svim pitanjima koja razmatra Parlamentarna skupština BiH, čime bi se omogućilo sustavno pokretanje entitetskog glasanja. Takve mjere Schmidt je ocijenio kao izravan napad na ustavnu funkcionalnost i neovisnost državnih institucija.

Druga važna odluka odnosi se na kulturne institucije. Dana 21. studenoga 2024. visoki predstavnik je izdao naredbu kojom se osigurava funkcioniranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i šest drugih institucija kulture od državnog značaja. Te institucije – uključujući Zemaljski muzej, Historijski muzej, Muzej književnosti i kazališne umjetnosti, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica, Filmski arhiv i Umjetničku galeriju – formalno i dalje egzistiraju kao državne, ali su godinama bile blokirane zbog neispunjavanja osnivačkih obaveza od strane državnih institucija.

Apel na ubrzanje napora u pronalasku nestalih osoba

Visoki predstavnik Christian Schmidt još jednom je apelirao na ubrzanje napora u pronalasku nestalih osoba iz ratova 1990-ih, ističući da vrijeme ističe za prikupljanje vjerodostojnih informacija o lokacijama posmrtnih ostataka preostalih 11.000 nestalih, od čega se njih 7.540 vodi kao nestalo u Bosni i Hercegovini.

Tijekom izvještajnog razdoblja nastavljene su aktivnosti na razrješavanju slučajeva nestalih, uključujući i suradnju na regionalnoj razini. Grupa za nestale osobe, koju čine domaće institucije za traženje nestalih iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Kosova, nastavila je s rješavanjem slučajeva neidentificiranih ostataka kroz prekograničnu suradnju, nakon što je 1. listopada 2024. u okviru Berlinskog procesa predstavila svoje peto izvješće ministrima vanjskih poslova Europske unije.

U prosincu 2024. ICMP i Institut za nestale osobe BiH predstavili su javnosti regionalnu online bazu podataka o nestalima iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Platforma omogućava obiteljima, institucijama i javnosti pristup točnim i provjerenim informacijama te olakšava razmjenu i dostavu novih podataka, uz cilj da pitanje nestalih ostane u fokusu kao humanitarno, a ne političko pitanje.

Državna imovina i prihodi od cestarina

Istaknuo je kako nije bilo velikog napretka u implementaciji Agende 5+2 u izvještajnom razdoblju, s naglaskom da još nije riješeno pitanje državne imovine.

Podsjetio je na inicijativu koju je Grad Lukavac uputio Savezu općina i gradova FBiH, a koja je dobila podršku i upućena OHR-u, a tiče se izmjene Zabrane raspolaganja državnom imovinom, predlažući da se “zemljište u javnom ili državnom vlasništvu potrebno za eksproprijaciju u javnom interesu, u skladu s relevantnim zakonodavstvom o eksproprijaciji” izuzme od Zabrane raspolaganja – moguće kroz djelovanje Ureda visokog predstavnika.

“Ova intervencija bi vjerojatno omogućila realizaciju brojnih – infrastrukturnih i drugih javnih projekata na nivou lokalne samouprave, kao što su (re)konstrukcija lokalnih puteva, regulacija vodotoka (posebno važno u kontekstu sprječavanja i zaštite od poplava), izgradnja trafostanica itd.”, navodi se u izvješću.

Schmidt je izvijestio i kako između entiteta još nije postignut dogovor za raspodjelu prihoda od cestarine koji sada iznose 297,3 milijuna KM. Podsjetio je kako nedostatak dogovora onemogućava korištenje ovih sredstava za izgradnju autoputova i puteva, ali i da uzrokuje financijske gubitke Upravi za neizravno oporezivanje jer mora plaćati naknade na depozitne račune.

Schmidt je naveo kako su novi vlasti i dalje pod pritiskom da prekinu koaliciju i vrat se ranijem prikazu međuentitetskih podjela. Kao primjer koji idu u prilog tome, naveo je incidente iz druge polovine siječnja kada su predstavnici lokalne pravoslavne crkve postavili križeve na stare pravoslavne grobove koji se nalaze pored bošnjačkog groblja i spomenika poginulim Bošnjacima. Nakon snažnih reakcije, lokalne vlasti su riješile krizu.

Naveo je kako je multietnička koalicija u Srebrenici do sada pokazala otpornost. Kazao je kako su na obilježavanju Dana općine 11. ožujka prisustvovali i predstavnici Bošnjaka koji su ranijih godina bojktirali ovaj događaj.

Mostar – pozitivan primjer

U izvješću se navode sporovi u vezi izgradnje Mevalana centra i hrvatskog nacionalnog kazališta. Govoreći o hrvatskoj zajednici, Schmidt je naglasio njihovu predanost europskim integracijama i dijalogu, a kao pozitivan primjer naveo je situaciju u Mostaru, gdje su lokalni akteri rješavali probleme bez vanjskog uplitanja.

Reforma izbornog sustava

Govoreći o vladavini prava, visoki predstavnik je podsjetio na važnost provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, uključujući slučajeve Sejdić-Finci, Komšić i Ljubić. Rekao je kako se diskriminacija mora hitno adresirati, kao i da ustavne promjene moraju biti u skladu s europskim standardima.

“Narodi u BiH mogu živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam ni ekstremizam. Imate mnogo dokaza za to. Međunarodna zajednica mora pomoći ovom narodu i pokazati da nije zaboravljen”, poručio je Schmidt.

Diplomatski incident

Schmidt je naveo i incident kada je Vlada RS proglasila njemačku ministricu Annu Luhrmann nepoželjnom osobom, a Dodik naredio da nju i njenu pratnju istjeraju s područja tog entiteta gdje je održava sastanke s liderima opozicije.

Ekonomski trendovi

Ekonomske aktivnosti u BiH za 2024. godinu, navodi Schmidt, pokazuju pozitivan trend i rast od 2,5 posto u razdoblju siječanj-rujan. Bilježi se i mali rast stranih investicija. No, naveo je kako se bilježi pad industrijske proizvodnje i izvoza.

Spominje se i da RS radi u delikatnom financijskom okruženju, ali da uspijeva održati stabilnost proračuna zahvaljujući održivom rastu javnih prihoda i kontinuiranom zaduživanju.

Napadi na novinare

Schmidt je izvješću naveo i problem napada na novinare, posebno u RS tijekom 2024. godine, ali i početkom ove godine. Glavni akter verbalnih napada i uvreda upućenih novinarima je predsjednik RS Milorad Dodik.

Naveo je i to da se javni RTV servisi suočavaju s financijskim izazovima.

EUFOR i NATO

“Međunarodna zajednica ne može dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini razvije sigurnosni vakuum”, upozorio je Schmidt i dodao: “Kao odgovor na političku i ustavnu krizu, EUFOR je u ožujku 2025. godine aktivirao dio svojih rezervnih snaga kako bi naglasio svoju posvećenost i spremnost. Povećana vidljivost, mobilnost i aktivnosti trupa EUFOR-Althea, kao i dostupnost prekograničnih rezervnih snaga (OTH RF), pokazali su se nužnima za pružanje sigurnosti, pomoć u deeskalaciji i pripremu adekvatnih odgovora na eventualno pogoršanje sigurnosne situacije.”

Kada je u pitanju NATO, naveo je: “Od poziva u Akcijski plan za članstvo u NATO-u 2010. godine, Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBIH) kontinuirano su se razvijale i postale pouzdan partner u euroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi. Iako suradnja s OSBiH funkcionira znatno bolje nego s drugim državnim institucijama u ovoj multietničkoj strukturi, njene operativne i zapovjedne sposobnosti i dalje ovise o podršci partnera iz NATO-a i Europske unije.”

Povratak i nejednakost spolova

Govoreći o održivom povratku, naveo je pozitivan primjer provođenja zakona za zaštitu povratnika, spomenuvši napade na na bošnjačkog povratnika u Kamenici-Zvorniku iz rujna 2023. godine i premlaćivanje maloljetnika bošnjačke nacionalnosti od strane policije u Osmacima u kolovozu 2023. godine, istaknuvši da se za oba slučaja se trenutačno vodi suđenje. Podsjetio je i da je donesena prvostupanjska presuda u slučaju ubojstva starije Srpkinje povratnice u Tumarima-Lukavac.

U izvješću se navodi i gorući problem nasilja nad ženama, uz podatak da je 60 žena ubijeno u posljednjih šest godina. Također, navodi se i spolna nejednakost, navodeći da 22,76 posto žena je izabrano za vijećnike i 5,6 posto za gradonačelnike. Također, žene čine 38,6 posto radne snage i ovo je među najnižim stopama među zemljama Zapadnog Balkana.

Demografski pad

Iako je ekonomska situacija u BiH stabilna, Schmidt je upozorio na ozbiljan demografski pad, osobito među mladima, te istaknuo potrebu za boljim podacima kako bi se razumjela stvarna situacija. Također je naveo nastavak prirodnih katastrofa i značaj zaštite okoliša.

“Mi ne možemo ignorirati realnost. Daytonski sporazum ostaje temelj za BiH, ali se mora dalje razvijati, ne dovoditi u pitanje”, kazao je Schmidt.

Pozvao je političke lidere da se usmjere na 14 prioriteta Europske komisije, borbu protiv prijetnji, jačanje funkcionalnosti države i provedbu reformi koje će osigurati prosperitetnu budućnost.

“Nijedan pojedinac nije iznad zakona”, zaključio je Schmidt i dodao da OHR nikada nije trebao biti trajna institucija, već da se sve težnje BiH ka EU trebaju nadograditi na daytonski sustav.

30 godina daytonskog mirovnog sporazuma

Schmidt je istaknuo značaj Rezolucije 1031, koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo u prosincu 1995. godine, kao i predstojeće obilježavanje 30 godina Daytonskog mirovnog sporazuma krajem svibnja ove godine u Daytonu, gdje će se okupiti predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske, NATO-a i međunarodne zajednice.

Schmidt je kazao kako mu se građani sve češće obraćaju pitanjem: “Možete li, gospodine Schmidte, spriječiti da ponovo izbije rat?” Njegov odgovor je jasan: “Nema opasnosti od rata.” Ipak, upozorio je na “zapaljivu retoriku i uvrede koje pojedini akteri koriste, dovodeći u pitanje opstanak BiH u skladu s Daytonskim sporazumom”.

Pohvalio je zaposlene u državnim institucijama, posebno iz Republike Srpske, koji nisu slijedili nezakonita naređenja, unatoč pritiscima, kao i oporbene stranke koje su jasno izrazile svoje protivljenje takvim postupcima.

hms.ba / Hrvatsko nebo