Sjedinjene Države, razočarane neuspjehom dosadašnjeg mirovnog posredovanja, idu prema novom zaoštravanju odnosa s Ruskom Federacijom
Vrijeme:3 min, 43 sec
Povuče li se Amerika iz mirovnog posredovanja te udari ruske poslovne subjekte sankcijama, a države koje s njima posluju enormno visokim carinama, to će voditi prema većim ratnim rizicima u Ukrajini i Rusiji te prema sigurnosnim ugrozama i političko-vojnim zaoštravanjima na europskom kontinentu. Osobito u sjeveroistočnoj i jugoistočnoj Europi, a i povećavat će se rizik od uporabe strateških oružja. Ujedno će takva odluka voditi i prema novoj fazi carinsko-trgovinskih ratova na globalnom planu, u kojima pokretaču ulogu ima sada Trumpov SAD. Najviše će se na udaru, zbog uvoza velikih količina ruskog plina i nafte, naći Kina i Indija.
Iako se iz izjava koje su davali najviši američki dužnosnici u posljednjih 48 sati i iz neslužbenih informacija što su i objavili Reuters i još neki mediji ne može to još sa sigurnošću tvrditi, čini se da Sjedinjene Države uskoro zaokreću svoju politiku prema Rusiji za najmanje 90, a možda i za 180 stupnjeva. Potpredsjednik Vance rekao je televiziji Fox News kako je sada „na njima“, tj. na Rusiji i Ukrajini, „da dođu do sporazuma i zaustave ovaj brutalan, brutalan sukob“.
Državni tajnik (ministar vanjskih poslova) Marco Rubio, čija je pozicija posljednjih dana ojačana time što je do daljnjega postavljen i na upražnjeno mjesto Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost, izrazio je razočaranost američke vlade kao posrednika u nastojanju da se rusko-ukrajinski rat privede kraju. Amerika se sada (uvelike) povlači iz posredničke uloge, očekujući da Rusija i Ukrajina uđu u izravne pregovore o primirju odnosno o miru. Glasnogovornica Rubiova ministarstva, Tammy Bruce, izjavila je jučer da američki izaslanici ne će više radi mirovnog posredovanja „letjeti uokolo po svijetu kako vjetar puhne“.
Naime, dok se pregovara o miru, ruski predsjednik Putin ponaša se i dalje posve samovoljno i nimalo u duhu nastojanja da se postigne primirje odnosno mirovni sporazum. Ruska vojska pojačava napade na ukrajinske gradove i civilne ciljeve. Samo u noćašnjem napadu dronovima na stambene zgrade u Harkivu ranjeno je 46 osoba. A to je samo posljednji u seriji novih ruskih napada na ukrajinske gradove.
S druge strane, Ukrajina je sa Sjedinjenim Država upravo potpisala važan sporazum o zajedničkom iskorištavanju ukrajinskih rudnih bogatstava, koji može motivirati SAD da odluče – nakon isteka dosadašnjeg paketa vojne pomoći u lipnju – i dalje podupirati obranu Ukrajine, jer u tome vide i svoj ekonomski interes.
Iako je informacija još neslužbena, odnosno takvu odluku mora odobriti predsjednik Trump, njegova ekipa nedvojbeno pripravlja paket kaznenih mjera (sankcija) za Rusiju, koje bi imale za cilj oslabiti ju ekonomski i financijski i time ju demotivirati od nastavljanja rata. Kao glavne mete novih sankcija navode se energetički gigant Gazprom, koji je u državnom vlasništvu, te moćni poslovni subjekti u izvozu ruskih fosilnih goriva i rudnih bogatstava, a isto tako i određene banke, putem kojim se naplaćuje roba izvezena iz Rusije. Spominju se i vrtoglave carine od 500 posto za sve države koje budu kršile te sankcije, pri čemu bi najviše štete imale Kina i Indije, koje su otkako je počeo rusko-ukrajinski rat jako povećale uvoz ruskog plina i nafte po povoljnim cijenama.
Na ruskoj strani imamo na djelu, kako su primijetili geopolitički stručnjaci, zahuktali političko-vojni stroj, koji se Putin s vrhom vlasti ne usudu zaustaviti, jer bi povratak u mirovno stanje nužno doveo do unutarpolitičkih preispitivanja te socijalnih napetosti i drugih unutarnjih kriza. Na ukrajinskoj strani i dalje je čvrsta odlučnost da se ne odustane od obrane suvereniteta vlastite države i nespremnost prepuštanja bilo kojeg dijela teritorija Rusiji, osim eventualno Krima, koji je i bio u sastavu Ruske Federacije do g. 1954., kada je – u okviru Sovjetskog saveza i ruske dominacije, ali pod vodstvom partijskog genseka Hruščova, po narodnosti Ukrajinca, Krim kao pokrajina prepušten Ukrajini, iz zemljopisno-upravnih razloga.
Povuče li se Amerika iz mirovnog posredovanja te udari ruske poslovne subjekte sankcijama, a države koje s njima posluju enormno visokim carinama, to će voditi prema većim ratnim rizicima u Ukrajini i Rusiji te prema sigurnosnim ugrozama i političko-vojnim zaoštravanjima na europskom kontinentu. Osobito u sjeveroistočnoj i jugoistočnoj Europi, a i povećavat će se rizik od uporabe strateških oružja. Ujedno će takva odluka voditi i prema novoj fazi carinsko-trgovinskih ratova na globalnom planu, u kojima pokretaču ulogu ima sada Trumpov SAD. Najviše će se na udaru, zbog uvoza velikih količina ruskog plina i nafte, naći Kina i Indija. (zag)
Povezano:
Hrvatsko nebo
