Analiza koju su platili EU i Švedska o Južnoj plinskoj interkonekciji: Propali projekt u nastajanju

Jedna od tema o kojoj se raspravljalo bila je i nastavak projekta plinskog povezivanja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. McGraw je potvrdila strateško opredjeljenje SAD-a da pojača isporuku plina Europi, ali i BiH, preko Hrvatske, suprotstavljajući se opskrbama plinom iz Rusije, čiji su opskrbni pravci prema ovom dijelu svijeta uglavnom prekinuti. Hrvatska, kao jedno od najvažnijih plinskih energetskih čvorišta u Europi, zbog svoje povezanosti na Jadransko-jonski plinovod i opskrbu plinom iz Kaspijskog bazena, bila je spremna povezati se s BiH preko sjeverne, zapadne i južne interkonekcije. No, iako su prethodni planovi pokazali potencijal za ovu povezanost, jedan od većih izazova ostaje zakonodavni okvir Europske unije i nedostatak financijske podrške za takve projekte.

Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ne žele financirati projekte plinskih interkonekcija jer su u suprotnosti s europskom zelenom agendom. Osim toga, kao posebna prepreka pojavila se studija koju su financirale Europska unija i vlada Švedske, koja potvrđuje financijsku neisplativost Južne plinske interkonekcije. Izradili su je Bankwatch i Aarhus centar. Kapacitet novoga plinovoda trebao bi biti šest puta veći od trenutačne potrošnje plina u BiH, koja iznosi samo oko 3% ukupne energetske opskrbe zemlje. Takav kapacitet postavlja pitanje opravdanosti ulaganja u infrastrukturu koja bi se vjerojatno brzo morala ukinuti zbog potrebe za dekarbonizacijom do 2050. godine. Jedan od ključnih argumenata protiv izgradnje ove interkonekcije jest činjenica da BiH tradicionalno ovisi o ugljenu i hidroenergiji te da bi proširenje upotrebe plina samo povećalo ovisnost o fosilnim gorivima, umjesto da se uloži u održivije energetske tehnologije poput solarne energije, vjetroelektrana i dizalica topline. Osim toga, projekt ima značajne političke i tehničke izazove. Još uvijek nije osigurano financiranje, a izvlaštenje zemljišta za izgradnju plinovoda nije počelo. Iako se u projekt uključuju i europske institucije, uključujući Američku razvojnu financijsku korporaciju (DFC), financijska održivost ovog projekta ostaje upitna, osobito s obzirom na smanjenu potražnju za plinom u BiH i visoke troškove izgradnje infrastrukture. Plinovod bi prošao kroz područja s visokom biološkom raznolikošću, uključujući područja Natura 2000. Izgradnja takvog plinovoda mogla bi imati dugoročne štetne posljedice na okoliš, dok bi emisije stakleničkih plinova, koje nastaju sagorijevanjem plina, bile značajan čimbenik u budućoj klimatskoj krizi, navode iz Aarhus centra. BiH, po tome, ima velik potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Umjesto ulaganja u plinsku infrastrukturu, država bi mogla iskoristiti svoj strateški položaj za razvoj projekata poput solarnih i vjetroelektrana. Uvođenjem tehnologija kao što su dizalice topline, BiH bi mogla značajno smanjiti svoju energetsku ovisnost o fosilnim gorivima i povećati svoju energetsku sigurnost na održiv način.

Drugi izvori