Rastu napetosti između Indije i Pakistana nakon ubojstva 26 ljudi u muslimanskomu terorističkom napadu u Kašmiru

Napetosti između Indije i Pakistana prijete eskalacijom nakon što su te dvije zemlje razmijenile diplomatske i ekonomske mjere slijedom smrtonosnog napada u prijepornoj regiji Jammu i Kashmir [Džamu i Kašmir]. Ti su potezi izazvali strah od nove vojne eskalacije između tih dviju nuklearnih sila, javio je Radio Slobodna Europa i drugi mediji. Malo poznata militantna skupina pod nazivom „Fronta otpora” preuzela je odgovornost za teroristički napad koji se dogodio 22. travnja, no indijski dužnosnici tvrde da postoje i „pakistanski tragovi” u tom terorističkom činu. Od 26 ubijenih u tamošnjem turističkom odredištu, 25 su indijski državljani. U višedesetljetnom teritorijalnom prijeporu između Pakistana i Indije, obje zemlje polažu pravo na cijelu tu regiju. Kina je prisvojila manji sjeverni dio tog područja, ali to već dugo nije vruća tema.

Indija je 23. travnja spustila na nižu razinu svoje diplomatske veze s Pakistanom i optužila ga za potporu “prekograničnom terorizmu” dan nakon što su naoružani napadači ubili 26 osoba. Napad se desio na turističkom dijelu Himalaje, Pahalgamu, u dijelu velike pokrajine Kašmir koji je nakon razgraničenja ostao pod upravom Indije.

Što je  Kašmir, kako je njegov dio dospio u sastav Indije i što hoće muslimanski separatisti

Većina Indijaca (80,5 %) po vjeri su hinduisti; muslimana je 13,4 %, kršćana 2,3 %, sikha 1,9 %, budista 0,8 %, a preostalih oko 1 %. Nijedan od jezika nije većinski, ali se najviše koristi hindu (41 %).

Novija povijest Kašmira vrlo je burna. Kako navodi Hrvatska enciklopedija, u kolovozu 1947. ondje su se sukobile snage kašmirskoga maharadže Hari Singha i pobunjeničke muslimanske skupine, sklone sjedinjenju s Pakistanom (početkom 1940-ih Kašmir je imao oko četiri milijuna stanovnika, od toga oko 77% muslimana). Hari Singh prihvatio je indijsku vojnu pomoć te je Kašmir priključio Indijskoj Uniji (26. X. 1947.). Potom je došlo do prvoga indijsko-pakistanskoga rata (1947. – 1949.) i podjele većeg dijela Kašmira tzv. linijom kontrole. Godine 1948. Vijeće sigurnosti UN-a rezolucijom je pozvalo na održavanje referenduma, kao rješenja za kašmirski problem, no do toga nije došlo. Početkom 1950-ih Kina je zauzela teško pristupačan i uglavnom nenaseljeni dio Kašmira (područje Aksai Chin). Indija je 1957. anektirala osvojeni dio Kašmira i stvorila saveznu državu Jammu i Kashmir. U njoj se nastavio otpor muslimanskih separatističkih skupina (podupiranih iz Pakistana). Pakistan je svoj dio Kašmira upravno podijelio na autonomni Azad Kashmir te na Sjeverno područje (od 2009. Gilgit-Baltistan), pod izravnom upravom središnje vlasti. Godine 1963. na kašmirskom je teritoriju sporazumno određena kinesko-pakistanska granica. Nakon indijsko-pakistanskih ratova 1965. i 1971. – 1972. kašmirska linija kontrole dijelom je promijenjena te uspostavljena kao privremena granica (duga oko 750 km). Prijeporna je na sjeveroistočnomu planinskom dijelu, gdje su 1984. obnovljeni indijsko-pakistanski sukobi (oko ledenjaka Siachen i dr.). Tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih u indijskoj se državi Jammu i Kashmir za odcjepljenje borilo oko 3000 do 5000 gerilaca iz više islamskih vojno-političkih organizacija. U sukobima indijskih snaga s pakistanskom vojskom te s gerilskim skupinama 1989. 1996. poginulo je više od 20.000 vojnika i civila. Borbe indijskih i pakistanskih snaga duž crte razdvajanja obnovljene su 1999., a vojne su se napetosti povremeno javljale i početkom 2000-ih.

Što se sada događa

Malo poznata militantna grupa pod nazivom Front otpora preuzela je odgovornost za posljednji napad. Od 26 ubijenih, 25 su indijski državljani. No i Pakistan polaže pravo na područja Kašmira koja su u sastavu Indije. Kao dio svojih kaznenih mjera prema Islamabadu, New Delhi je zatvorio glavni granični prijelaz između dvije zemlje, protjerao pakistanske diplomate i naredio da neki pakistanski državljani s vizama napuste Indiju u roku od 48 sati. Indija je također najavila suspenziju šest desetljeća starog Sporazuma Indus Waters, koji regulira podjelu vodā između tih dviju zemalja.

Pakistan je zanijekao bilo kakvu vlastitu umiješanost u napad te je u četvrtak odgovorio protumjerama, suspendiravši vize za neke indijske državljane i protjeravši određene indijske diplomate i vojne službenike iz zemlje. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif pozvao je na “pouzdanu istragu” o napadu i rekao da “Indija mora odoljeti iskušenju da iskoristi takve tragične incidente u svoju korist.” Također je oštro odgovorio na suspenziju sporazuma o podjeli voda.

“Pakistan odbacuje indijsku najavu da će suspendirati Sporazum Indus Waters”, priopćio je Sharif jučer nakon sjednice Nacionalnog sigurnosnog vijeća Pakistana. “Bilo koji pokušaj zaustavljanja ili preusmjerivanja toka voda koje pripadaju Pakistanu prema Sporazumu Indus Waters… bit će smatran činom rata i na njega će biti odgovoreno punom snagom”, stoji u izjavi.

Moguć novi val nemira i ponovna eskalacija indijsko-pakistanskoga dugotrajnog sukoba

Napad u Pahalgamu 22. travnja označuje najgori napad na civile u toj regiji posljednjih godina. On također može izazvati novi val nemira u tom području, koje je epicentar često nasilnih sukoba za taj teritorij između dviju susjednih zemalja. Indija ima oko 1,4 milijarde stanovnika, a Pakistan 250 milijuna. Obje, osim jake konvencionalne vojne sile, raspolažu i nuklearnim oružjem.

“Potrudit ćemo se da ih stignemo do kraja svijeta”, rekao je jučer indijski premijer Narendra Modi, obećavajući da će pronaći i kazniti napadače. Nije spomenuo da su napadači iz Pakistana, ali su policijski izvori u indijskom Kašmiru tvrdili da su dvojica od trojice osumnjičenih militanata bili pakistanski državljani. Nisu objasnili kako su identificirali napadače. Napad u Pahalgamu sada prijeti ponovnoj eskalaciji sukoba.

Sporazum o vodama, potpisan g. 1960., a čiji je posrednik bila Svjetska banka, regulira podjelu voda rijeke Ind (sanskrtski: Sindhu) i njezinih pritoka između Indije i Pakistana. On je izdržao dva rata između susjeda i ozbiljne napetosti u drugim razdobljima. Sporazum nalaže da Indija, s nekoliko izuzetaka, mora dopustiti da voda sa zapadnih rijeka teče nizvodno u Pakistan.

Diplomatski odnosi između dviju zemalja već su bili slabi prije nego što su najavljene posljednje mjere i protumjere. Pakistan je protjerao indijskog izaslanika i nije postavio svog veleposlanika u New Delhiju od kada je Indija g. 2019. ukinula polu-autonomni status Kašmira. Indija često optužuje Pakistan za umiješanost u pobunu u Kašmiru, dok Islamabad tvrdi da samo pruža diplomatsku i moralnu potporu zahtjevu za samoodređenje te pokrajine.

Hrvatsko nebo