Jučer rasprava i o stanju u BiH Kallas: EU testira BiH može li sama donositi odluke bez stranaca

Vrijeme:4 min, 12 sec

 

Za vrijeme radnoga ručka ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije okupili su se jučer na Vijeću EU-a u Luxembourgu kako bi raspravljali o stanju na Balkanu, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.

Prema riječima visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaje Kallas, Bosna i Hercegovina se trenutačno nalazi u ozbiljnoj ustavnoj krizi, koja prijeti stabilnosti zemlje. Međutim, Kallas smatra kako se iz ove krize može izvući potencijal za jačanje zemlje. Za razliku od drugih međunarodnih i domaćih aktera, koji su zabrinuti zbog političke nestabilnosti, Kallas vidi priliku da BiH konačno postane snažnija, stabilnija i sposobna donositi samostalne odluke. To bi omogućilo zemlji da se oslobodi od prekomjerne međunarodne intervencije, koja bi se mogla smanjiti ako zemlja pokaže sposobnost upravljanja svojim pitanjima. – Bosna i Hercegovina trenutačno se nalazi u ustavnoj krizi i jasno je da je svaki pokušaj podjele zemlje neprihvatljiv. Politički lideri moraju raditi na prevladavanju podjela, a ne na njihovu daljnjem produbljivanju. Kada sam bila tamo, primijetila sam da se svi slažu u vezi s proširenjem, što je nešto na čemu bi trebali raditi. Trebali bi donijeti konkretne odluke u tom smjeru jer bi kritike međunarodne intervencije mogle nestati ako svi vide da su sposobni donositi vlastite odluke – izjavila je Kallas nakon jučerašnjeg sastanka.

Izborna reforma

Slično mišljenje iznio je i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je istaknuo važnost povratka dijalogu u BiH i provedbi izmjena Izbornog zakona, koje bi stabilizirale unutarnje prilike. Prema njegovim riječima, deeskalacija, povratak u ustavne okvire i osiguranje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda ključni su za izgradnju demokratske, prosperitetne i stabilne države. – Stoga je izborna reforma ključni prioritet – rekao je Grlić Radman, naglašavajući kako je nužno osigurati da svi konstitutivni narodi u BiH budu ravnopravni kako bi se omogućio daljnji napredak zemlje na putu prema EU. Kada je riječ o europskoj perspektivi BiH, Grlić Radman podsjetio je da Europska unija od zemalja kandidatkinja očekuje usklađivanje s njezinim vrijednostima, načelima i politikama.

– Naša očekivanja od zemalja kandidatkinja su da se usklade s vrijednostima EU-a, načelima i politikama, promicanjem regionalne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa kao sveobuhvatnim načelima – izjavio je Grlić Radman. Dodao je kako je od ključne važnosti da BiH, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, nastavi raditi na ispunjavanju kriterija za članstvo u Europskoj uniji. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također je istaknula nužnost ubrzanja procesa pristupanja zapadnog Balkana EU. Prema njezinim riječima, Europska unija ne smije dopustiti stvaranje “sive zone” na zapadnom Balkanu, a ubrzanje pristupanja tih zemalja bit će ključno za stabilnost i sigurnost Europe. Baerbock je istaknula da će Europska unija postati još jača ako joj se pridruže zemlje zapadnog Balkana. S obzirom na političke promjene u Njemačkoj, ovo je bio posljednji nastup Baerbock na sastanku Vijeća za vanjske poslove jer se očekuje da će nova njemačka vlada biti formirana početkom svibnja. Slično tome, austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger istaknula je kako je stabilnost zapadnog Balkana ključna za sigurnost Austrije i Europe. – S obzirom na geopolitičku situaciju, ne možemo si dopustiti vakuum – rekla je Meinl-Reisinger, naglašavajući kako je stabilnost na Balkanu nužna za dugoročni mir u regiji. I ona je upozorila na opasnosti koje nosi protuustavno djelovanje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji svojim postupcima ugrožava unutarnju stabilnost BiH i njezin put prema EU.

Dodikovo djelovanje izaziva zabrinutost, kako na političkom tako i na sigurnosnom planu. Zbog toga su Austrija i Njemačka zabranile Dodiku ulazak na svoje teritorije, dok je EU odlučio poduzeti daljnje mjere kako bi spriječio destabilizaciju u BiH. Meinl-Reisinger je upozorila da BiH mora imati vladu koja je sposobna djelovati u skladu s europskim vrijednostima i koja može donijeti potrebne zakone, uključujući reforme u pravosudnom sustavu, kako bi zemlja mogla otvoriti pregovore o članstvu u EU.

Konaković u Luxembourgu

Večer prije ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković sudjelovao je na neformalnoj večeri organiziranoj u Luxembourgu, gdje je iznio stavove o trenutačnoj političkoj situaciji u BiH. Konaković je istaknuo nužnost podrške proeuropskim snagama unutar BiH kako bi se ubrzao put zemlje prema članstvu u Europskoj uniji. Naglasio je važnost regionalnog mira i stabilnosti te potrebu za većom pozornošću EU-a prema BiH s obzirom na prijetnje i destabilizirajuće akcije Milorada Dodika. Tijekom boravka u Luxembourgu Konaković je također razgovarao s povjerenicom EU-a za proširenje Martom Kos. Razgovaralo se o aktualnoj situaciji u BiH, kao i o potrebnim koracima kako bi se BiH pomaknula s mrtve točke na svom europskom putu. Naglašeno je da trenutačna politička situacija zahtijeva hitnu reakciju EU-a te da je BiH potrebna stabilnost i funkcionalne institucije kako bi mogla ispuniti uvjete za pristupanje Uniji. Za napredak BiH prema Europskoj uniji ključne su reforme, uključujući donošenje važnih zakona o Sudu BiH i VSTV-u, koji će omogućiti jačanje vladavine prava i neovisnosti pravosuđa. Također BiH mora imenovati glavnog pregovarača za pristupne pregovore kako bi mogla otvoriti pregovore s EU-om. Europska unija ima ključnu ulogu u ovom procesu, ponajprije kao katalizator procesa koji bi Bosnu i Hercegovinu usmjerio prema stabilnosti i njezinu napretku.

Autor:Zoran Krešić

večernji.hr / Hrvatsko nebo

Odgovori