Koliko je protuzračna obrana u Europi sposobna braniti zemlje od ruskih raketnih napada?

Dva bivša visoka američka vojna zapovjednika izjavila su da europski zračni štit nije spreman odgovoriti na razmjere prijetnje iz Rusije, dok je šef operativne postrojbe američke mornarice za zračnu i proturaketnu obranu rekao za Radio Slobodna Europa (RSE) da je presretanje neprijateljske vatre “uvijek igra mačke i miša”. Europske zemlje pokreću opsežni program ponovnog naoružavanja, dogovoren prošlog mjeseca, s protuzračnom obranom na vrhu popisa za kupovinu. “Vidite što se dogodilo u velikim gradovima u Ukrajini. To bi se dogodilo i u nekim velikim gradovima u Europi”, rekao je za RSE Philip Breedlove, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi. “Ako sjedite tamo i mislite da ste pod nekim čarobnim balonom kao u televizijskim emisijama, to nije dobro”, dodao je.

Svakodnevno rusko bombardiranje Ukrajine zorno je pokazalo važnost protuzračne obrane. Po analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona iz veljače, Rusija je od početka invazije 2022. dnevno u prosjeku lansirala 24,3 projektila i bespilotnih letjelica na Ukrajinu. Ukupno je to više od 25.000.

Posljedice su bili nestanci struje, uništena infrastruktura i velike civilne žrtve. Rusija se koristila raznim raketama, od bespilotnih letjelica preko modificiranih klizećih bombi iz sovjetske ere do krstarećih raketa. Isto tako, postoje protiv njih različiti oblici obrane.

“Mi to radimo u gornjoj atmosferi, iznad 100 kilometara. Sva ova presretanja… događaju se u svemiru”

Komodor Mike Dwan, zapovjednik Udarne postrojbe 64 američke mornarice, rekao je za RFE/RL da NATO-ova “preklapajuća vatrena polja” pružaju puni spektar zaštite.

Dwan je stacioniran sa Šestom flotom u Napulju, u Italiji, ali je govorio iz američkog pogona za protubalističke rakete u Redzikovu na poljskoj obali Baltika. Njegovo zapovjedništvo pokriva tu bazu, sličnu onoj u rumunjskom Deveselu, i flotilu američkih razarača koji djeluju iz Španjolske.

Za ciljanje balističkih projektila koriste sustav nazvan Aegis.

“Mi to radimo u gornjoj atmosferi, iznad 100 kilometara. Sva ova presretanja… događaju se u svemiru”, rekao je Dwan.

Sustav je prošle godine dva puta uspješno korišten protiv iranskih balističkih projektila srednjeg dometa ispaljenih na Izrael. “Postavili smo kapacitet, lanac ubijanja, koji je vrlo sličan onome što imamo ovdje za prijetnju koja dolazi prema NATO-u.”

Sustav se oslanja na mrežu senzora, no to je, kaže Breedlove, i njegova slabost.

“Neko vrijeme je postojao lažni osjećaj da, u redu, imamo Deveselu, imamo Poljsku, imamo ova dva divna kapaciteta koje su Amerikanci osigurali, ali, znate, oni filmovi gdje vidite te zapovjedne centre i da se svaki ispaljeni projektil napada – to je fikcija”, rekao je.

Vjerojatnost uništenja projektila u samoobrani između 30 i 95 posto

U ovom polju bogatom žargonom, Breedlove je spomenuo POK – vjerojatnost ubojstva. To bi se kretalo od 95 posto u područjima s visokom gustoćom senzora do samo 30 posto u drugim područjima. Europa treba “podebljati mrežu”, rekao je Breedlove. Nije htio ulaziti u to gdje bi to trebalo učiniti. “Zemlje apsolutno znaju gdje su. Doveli smo ih u centre za simulaciju projektila i pokazali im kako to funkcionira”, dodao je Breedlove.

Na Redžikovu se nalaze po tri lansera s po osam projektila. Bi li njihov kapacitet mogao biti preopterećen? “Sasvim je moguće da bude preopterećen”, rekao je Dwan. “Ovdje u Poljskoj imamo svoje unaprijed planirane odgovore za prioritetno pokrivanje, a u Rumunjskoj imamo svoje sustave razarača na moru… Uvijek postoji igra mačke i miša koliko ih je ispaljeno i koliko ih možemo oboriti”, dodao je.

Prijetnja od ruskih dronova i slojevita protuzračna obrana

Međutim, Dwan naglašava važnost odvraćanja. Ako Aegis ne može presresti projektil, drugi sloj obrane, poput baterije Patriot, trebao bi to riješiti.

“Slojevita odbrana” bi značila da “svaki potencijalni protivnik zaista mora da razmisli ne samo dvaput, već možda tri ili četiri puta”, pre nego što napadne.

Breedlove je rekao da je još jedna ključna ranjivost NATO-a obrana bespilotnim letjelicama, područje u kojem Rusija sada ima više iskustva.

“Imamo razornu količinu bespilotnih letjelica koje napadaju (Ukrajinu), dok američka protuzračna obrana, a još je to manje europska, nije spremna za takvu vrstu ratovanja, u velikom broju”, rekao je. “Neprijatelj je sada na steroidima”, ističe Bridlav.

Neke zemlje, poput Francuske, Španjolske i Italije, nisu se pridružile inicijativi za nebeski štit

Ben Hodges, bivši šef američkih snaga u Europi, dao je sličnu ocjenu kada je prošlog mjeseca govorio za RFE/RL.

“Znate, nikad, nikad nismo imali dovoljno protuzračne obrane da pokrijemo sve… Dajete prioritet onome što treba zaštititi”, rekao je. “Ne postoji takva stvar kao što je totalni štit”.

Hodges je rekao da će vojni planeri NATO-a uzeti podatke o “tipičnom danu” ruskih napada u Ukrajini “i primijeniti ih na luke Bremerhaven ili Gdansk ili Klaipeda u Litvi, na primjer, i izračunati, imamo li dovoljno zračne i raketne obrane? Nisam siguran da imamo.”

Njemačka je predvodila Europsku inicijativu za nebeski štit (ESSI) 2022. godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Okupljajući 24 europske zemlje, cilj mu je omogućiti zajedničku nabavu sustava zračne i proturaketne obrane i poticati interoperabilnost.

Međutim, neke zemlje, poput Francuske, Španjolske i Italije, nisu se pridružile. Francuska ga je kritizirala zbog uključivanja neeuropskih sustava (kao što je Patriot) i komponenti.

Borbeni zrakoplovi kompenziraju neke od europskih slabosti

Hodges je rekao da borbeni zrakoplovi NATO-a kompenziraju neke od europskih slabosti.

“Naše zračne snage su kritični dio toga. Mislim da će nam vjerojatno povećanje količine zračnih snaga koje imamo, posebno s Finskom i Švedskom… dati sposobnosti koje Ukrajinci trenutno nemaju za suprotstavljanje ruskim zračnim i raketnim napadima”, rekao je.

Hodges je dodao da su zračne snage također ključni američki doprinositelj protuzračnoj obrani. Međutim, napori Europe da osnaži svoju obranu dolaze u vrijeme nesigurnosti u vezi s trenutnom predanošću SAD-a njezinoj sigurnosti. Dakle, kako bi Europa prošla bez sudjelovanja SAD-a?

“Najveća praznina bile bi američke zračne snage, rano upozoravanje, obavještajni podaci… a zatim američki doprinos zračnom zapovjedništvu NATO-a u Ramsteinu”, rekao je. ESSI predviđa korištenje sustavom Arrow-3, kojim se može presresti i balističke projektile. Međutim, to će potrajati, a ni oni se ne proizvode u Europi, jer su ih razvili Izrael i SAD.

RFE/Hrvatsko nebo