Vladimir Trkmić: Ekumenski patrijarh Bartolomej I. dobit će nagradu Templeton

Kod nas u Hrvatskoj je vrlo malo poznat ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. A isto tako njegovo životno pastoralno opredjeljenje i djelovanje. Nama u Hrvatskoj nepoznata je također i Nagrada Templeton – ili „Nobelova nagrada za religiju“. Zašto je to tako? Teško je na to dati precizan i analitičan odgovor. Jedan od razloga je sigurno što hrvatski crkveni i društveni mediji premalo registriraju dobitnike te nagrade, a favoriziraju u svojim vijestima već svima dobru poznatu Nobelovu nagradu. Kakva je to nagrada Templeton i tko je Bartolomej I. vidljivo je iz jučerašnje objave austrijskog Kathpressa . Da bi se shvatila značajka i poruka te nagrade osim same vijesti Kathpressa važno je znati i druge detalje vezane uz život Bartolomeja I.

 „Washington, 10. travnja 2025. (KAP/KNA) Ekumenski patrijarh Carigrada Bartolomej I. dobit će nagradu Templeton, koja se neslužbeno smatra “Nobelovom nagradom za religiju”, za svoju predanost odgovornom upravljanju okolišem. Duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana već 30 godina nastoji izgraditi most između znanstvenog i duhovnog razumijevanja prirode, navodi se u priopćenju povodom dodjele nagrade objavljenom u četvrtak. “Bartolomej dobiva nagradu Templeton jer je zabrinutost za okoliš učinio središnjom obvezom u svojoj ulozi duhovnog vođe”, rekla je Heather Templeton Dill, predsjednica Zaklade John Templeton.

Bartolomej I. iskoristio je svoju ulogu počasnog poglavara svjetskog pravoslavlja da okupi skupine znanstvenika, učenjaka, političkih vođa i svećenstva iz katoličkog, židovskog i muslimanskog svijeta. Nagrada, vrijedna protuvrijednost od 1,28 milijuna eura, jedno je od najvećih priznanja za pojedinca u cijelom svijetu. Prethodni dobitnici bili su Majka Tereza, osnivač Taizea, brat Roger i Dalaj Lama.

„Zeleni patrijarh“ s ekološkim opredjeljenjem

85-godišnji Bartolomej svjetski je poznati teolog i ekumenist. Doktor kanonskog prava, koji govori sedam jezika, smatra se pouzdanim sugovornikom za islam i judaizam. Bartolomej I. dobio je svjetsko priznanje za svoj ekološki angažman, što mu je donijelo počasni naziv “Zeleni patrijarh” za posebna postignuća u znanosti i vjeri. Bartolomej I. rođen je 29. veljače 1940. kao Dimitrios Archondonis na turskom otoku Imbros. Studirao je na sveučilištu u Chalkiju i dobio ime apostola pri ređenju za đakona. Na usavršavanje je odlazio u Rim, Bossey u Francuskoj i München. Kao kalcedonski metropolit, Bartolomej I. postao je 1990. najviši metropolit Svetog sinoda i predsjedao je nekoliko komisija, uključujući one za kanonsko pravo i ekumenizam. Godine 1991. izabran je za patrijarha.“

Što je nagrada Templeton ili “Nobelova nagrada za religiju”

Nagrada Templeton (engleski: Templeton Prize) je međunarodna nagrada koju dodjeljuje Zaklada John Templeton, organizacija sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Utemeljena je 1972. godine i dodjeljuje se za izniman doprinos afirmiranju duhovne dimenzije života, bilo uvidom, otkrićem ili praksom. Nagrada je imenovana po Johnu Templetonu (1912–2008), britanskom poduzetniku rođenom u SAD kojeg je kraljica Elizabeta II 1987. odlikovala titulom viteza za njegove filantropske zasluge. Do 2001. nagrada je nosila naziv “Nagrada Templeton za napredak u religiji” (engleski: Templeton Prize for Progress in Religion), a od 2002. do 2008. godine “Nagrada Templeton za napredak u istraživanju ili saznanju o duhovnim stvarnostima” (engleski: Templeton Prize for Progress Toward Research or Discoveries about Spiritual Realities).

Ceremonija dodjele najčešće se organizira u londonskoj Buckinghamskoj palači i prezentaciju vodi princ Filip, vojvoda od Edinburgha. Novčana vrijednost nagrade je prilagođena tako da premašuje iznos Nobelove nagrade, s obzirom da je Templeton osobno smatrao da su potonje ignorirale duhovnost. Godine 2015. vrijednost nagrade iznosila je 1,200.000 £ čime je predstavljala drugu najlukrativniju anualnu nagradu koja se dodjeljuje individuama od strane filantropske organizacije, odmah iza nagrade za fundamentalnu fiziku (engleski: Fundamental Physics Prize). O kriterijima dodjele Templetona odlučuje grupa sastavljena od ličnosti iz različitih akademskih disciplina i religijskih tradicija.

Tko je Bartolomej I. – njegov odnos prema kršćanima

Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. (grčki: Οικουμενικός Πατριάρχης Βαρθολομαίος) (29. veljače 1940.), 271. je vrhovni poglavar Ekumenske Carigradske patrijaršije i „prvi među jednakima“ (lat. “Primus inter pares”) patrijarsima Pravoslavne crkve. Njegova titula glasi: Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I.

Jedinstveni položaj u pravoslavlju status i autoritet

Kao prvi među jednakima, Carigradska patrijaršija i njegov patrijarh imaju osobiti položaj u pravoslavlju. Kao prvi po časti među pravoslavnim episkopima (primus inter pares), carigradski patrijarh Bartolomej I. predsjeda osobno ili putem izaslanika svakim saborom pravoslavnih crkvenih poglavara, te ima ulogu glasnogovornika pravoslavlja, posebice u ekumenskim susretima s drugim kršćanskim crkvama. On je i izravni poglavar pravoslavnih episkopija u Sjevernoj i Južnoj Americi, zapadnoj Europi, Australiji i Novom Zelandu, Hong Kongu, jugoistočnoj Aziji, Koreji i dijelovima današnje Grčke.

Aktivnosti patrijarha Bartolomeja I.

Kao arhiepiskop carigradski i ekumenski patrijarh Bartolomej I. posebice je aktivan na međunarodnom planu. Njegova djelatnost odmah nakon što je ustoličen za patrijarha posebice je važna u pogledu obnove pravoslavnih crkava negdašnjeg istočnog bloka poslije pada komunizma u tim zemljama. Založio se za čvršće povezivanje pravoslavnih povijesnih crkava unutar samog pravoslavlja.

Suradnja s drugim vjerskim zajednicama

Nastavljajući praksu svojih prethodnika Bartolomej I. nastavio je dijalog pomirenja s Katoličkom crkvom koju su inicirali prvi puta papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora povijesnim činom ukidanja međusobnog izopćenja Rima i Carigrada kojim su se 1054. udaljili Istok i Zapad i kojim je kulminirao veliki raskol. Znakovito je nekoliko događaja na tom planu. 2004. papa Ivan Pavao II. je u znak prijateljstva i pomirenja dviju crkava Pravoslavnoj crkvi vratio ostatke dvojice svetaca iz 4. stoljeća, koje su stoljećima bile čuvane u bazilici sv. Petra u Vatikanu, svetog Ivana Zlatoustog i Grgura Nazijanskog. Papa Benedikt XVI. posjetio je patrijarha Bartolomeja I. u njegovoj rezidenciji na Fanaru 2006.

Povijesni je trenutak 19. ožujka 2013. Carigradski i ekumenski patrijarh Bartolomej prisustvovao je ustoličenju novog pape Franje u bazilici Svetog Petra u Vatikanu. Prvi je to put poslije gotovo 1000 godina da jedan carigradski patrijarh prisustvuje ustoličenju novog pape. Patrijarh Bartolomej I. u stalnom je dijalogu i s drugim vjerskim zajednicama unutar kršćanstva posebice s protestantima, ali i nekršćanima, muslimanima i Židovima.

Hrvatsko nebo