Iranska valuta rekordno pala zbog američke politike „maksimalnog pritiska”, gospodarska kriza zbog Trumpovih sankcija može izazvati pobunu?

Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na rekordno nisku razinu naprama američkom dolaru, dok politika „maksimalnog pritiska” predsjednika SAD-a Donalda Trumpa protiv iranskoga gospodarstva i dalje uzima svoj danak, izvijestile su agencije.  Od jučer jedan je dolar u mjenjačnicama koštao više od milijun riala, u trenutku kada su se mjenjačnice ponovno otvarale nakon proslave perzijske Nove godine, Nowruza.

AP je izvijestio da su na Ferdowsi ulici u Teheranu, u srcu iranskih tržišta valuta, neki prodavači isključili elektroničke displeje na svojim mjenjačnicama koji prikazuju trenutne tečaje jer su očekivali da će rijal dodatno pasti.

Trump je ponosno pokrenuo kampanju “maksimalnog pritiska” protiv iranskoga gospodarstva koju bijaše započeo tijekom svoga prvog mandata. Washington nastoji takvim pritiskom natjerati Teheran da pregovara o svom nuklearnom programu. Teheran tvrdi da je njegov nuklearni sektor namijenjen isključivo za civilne svrhe, dok Sjedinjene Države optužuju Iran da hoće proizvesti nuklearno oružje.

“Kampanja maksimalnog pritiska opustošila je iransko gospodarstvo i uskratila mu ključne izvore. Nuklearni Iran nije više opcija”, rekao je 1. travnja američki zakonodavac Mike Lawler, republikanac iz New Yorka. I demokratski zastupnici priznali su prijetnju koju znači Iran, ali su istaknuli važnost diplomacije.

Trump je g. 2018. povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma s Iranom sklopljenoga g. 2015. u mandatu Baracka Obame, a potpisanog i s drugim svjetskim silama, te je ponovo uveo sankcije koje bijahu ukinute u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa.

Kada je taj sporazum stupio na snagu, za jedan dolar trebalo je platiti 32.000 rijala, a sada treba više od milijun rijala.

Trump je zaprijetio da će bombardirati Iran ako ne postigne dogovor s Washingtonom. Teheran je odbacio tu prijetnju, opisujući ju kao “uvrjedu” za mir i sigurnost. Krajem ožujka, Iran je dostavio službeni odgovor na pismo koje je poslao Trump, koji je predložio izravne pregovore za postizanje novog nuklearnog sporazuma. Iran je u odgovoru odbacio ponuđene izravne pregovore, sve dok je kampanja “maksimalnog pritiska” na snazi, ali su kontradiktorne izjave iz Teherana navele neke stručnjake na nagađanje da bi takvi pregovori mogli ipak biti nastavljeni.

Javni bijes raste u Iranu dok se ekonomska situacija zemlje pogoršava pod teškim američkim sankcijama, što vrši pritisak na reformističkog predsjednika Masuda Pezeshkiana (Pezeškiana), koji je izabran lani; njegov izbor pobudio je nade u bolje odnose sa Zapadom.

“Ova ekonomska kriza učinit će da izgledi za promjene u Iranu budu nemogući u očima naroda… Ljutito i gladno društvo može izaći na ulice u bilo kojem trenutku”, rekao je u veljači Saeed Peyvandi, profesor sociologije na Sveučilištu Paris 13, za Radio Farda RSE.

Jedan umirovljenik, koji je naveo samo svoje ime, Saeed, zbog straha od odmazde, rekao je za AP da bi, ako Iran prestane sa svojom neprijateljskom politikom prema vanjskom svijetu, moglo doći do financijskog olakšanja. “Želimo li živjeti udobno, trebali bismo održavati dobre odnose sa susjedima. Ne bismo im trebali pokazivati zube. Oni bi učinili isto.”

Agencije/Hrvatsko nebo