Koliko je sredstava Europska unija doznačila iz svojih fondova BiH posljednjih godina

Radio Slobodna Evropa iznio je službene podatke o tomu koliko je bespovratnih sredstava Europska unija doznačila Bosni i Hercegovini u razdoblju 2020. – 2023. Brojke pokazuju da je g. 2020. isplaćeno iz fondova EU-a 121,35 milijuna eura, dogodine 89,2 mil. eura, g. 2022. svega 76,79 mil. eura, a 2023. 122,15 mil. eura. Podatke za prošlu, 2024. godinu ministarstvo financija BiH tek izračunava.

Fondovi EU-a jesu financijska potpora za projekte koje subjekti smisle i kandidiraju, a financijska potpora može iznositi od 10 do 100 posto troškova projekta, a izraženo u novcu od 500 eura do više milijuna eura.

Uglavnom postoje, kako navodi EuropeHouse.ba, tri vrste takvih financijskih potpora:

Bespovratna sredstva: Ona se daju kao potpora za predloženi i odobreni projekt za koji je potrebno sufinanciranje. Ta sredstva nisu namijenjena za djelatnosti koje su već provedene; za konkretan projekt može biti dodijeljena samo jedna, jednokratna potpora u obliku bespovratnih sredstava.

Zajmovi: Dodjeljuju se za dostupne projekte u privatnom i javnom sektoru, osobito za općine te mala i srednja poduzeća.

Jamstva (garancije): Ta sredstva, kojima se zapravo osiguravaju zajmovi uzeti od komercijalnih banaka (kao kolateral) dostupna su bankama, leasing (lizing)-tvrtkama, financijskim institucijama, malim i srednjim poduzećima itd.

Europska unija najveći je donator financijskih sredstava na svijetu. Ima više od 100 programa i podprograma, a IPA (The Instrument for Pre-accession Assistance – Instrument za pretpristupnu pomoć) samo je jedan on njih, s više od 200 natječaja godišnje.

Europska komisija dodjeljuje novac u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i jamstava s ciljem ostvarivanja projekata ili djelatnosti u svezi s politikama Europske unije. Takvi oblici financijske potpore mogu biti dodijeljeni u područjima kao što su istraživanje, obrazovanje, zdravstvo, zaštita potrošača, zaštita okoliša, humanitarne pomoći itd.

Europske institucije objavljuju natječaje. One pozivaju kandidate da predlože u određenom roku prijedlog za djelovanje ili projekt koji odgovara određenim ciljevima (koje definira Europska komisija) i koji ispunjava potrebne uvjete.

EU fondovi namijenjeni su za:

mala i srednja poduzeća

agencije i komore

centre za edukaciju

centre za istraživanje

financijske institucije

javnu upravu

organizacije civilnog društva

poduzeća

škole

sveučilišta

Za poduzetnike je u BiH kao zemlji-kandidatici na raspolaganju je novac za regionalni razvoj – namijenjen financiranju infrastrukturnih projekata na području okoliša i transporta te promicanju konkurentnosti, ujednačena regionalnog razvoja i pripravama za Europski fond za regionalni razvoj; za razvoj ljudskih potencijala – namijenjen za pripremu kohezijske politike i za Europski socijalni fond te za ruralni razvoj – namijenjen za pripravu za zajedničku poljoprivrednu politiku.

EU-ovi fondovi pokrivaju više od 30 područja : civilno društvo, ekonomija i financije, energija, građanstvo, humanitarno, informacije, industrija, inovacija, istraživanje, javno upravljanje, kultura, mediji, umjetnost, lokalni razvoj, ljudska prava, mladi, nove tehnologije, obrazovanje i trening, okoliš, klima, digitalno područje, malo i srednje poduzetništvo, poljoprivreda i ribarstvo, pravosuđe i sigurnost, promet, proširenje EU, socijalna pitanja, suradnja i razvoj, telekomunikacije, trgovina, turizam, usluge, urbanizam, zapošljavanje, zdravstvo i drugo.

U Hrvatskoj je razvijena i djeluje i mreža konzultantskih tvrtaka, koje za novac izrađuju  projekte. No, čak i kada certificirani konsultanti prirede projekt to nije jamstvo da će on biti odobren – zato što je ukupan iznos sredstava ograničen i zato što EU dodjeljuje sredstva sukladno ne samo realnim potrebama u svakoj pojedinoj zemlji, nego i sukladno prioritetima vlastitih strategija i politika. Posljednjih godina prođu imaju projekti u koje je uključena „zelena“ dimenzija.

Uvjeti za dobivanje bespovratnih sredstavama, zajmova ili jamstava iz EU-ovih fondova mnogo su rigorozniji od bilo kojih financijskih potpora koje dodjeljuju domaće institucije. U projektu se traži detaljno obrazloženje što se njime želi postići, za koga se radi, koje će te rezultate ostvariti te kako će se poslije mjeriti korist od njihova ostvarivanja. No i kad se europska sredstva dobiju, priča nije gotova. EU kontrolira kako je utrošen svaki novčić. Ako uoče nepravilnosti, mogu zatražiti povrat sredstava.

Hrvatsko nebo