DW: Prosvjed u Beogradu 15. ožujka: uvod u sljedeću, završnu fazu?

Kraj “obojene revolucije”, Dan D ili još jedan u nizu prosvjeda poslije kojeg će sve ostati isto? Mnogo se očekuje od predstojećeg prosvjeda u subotu 15. ožujka u Beogradu. Koliki su realni dometi? – istražila je Iva Manojlović, izvjestiteljica Deutsche Welle-a (DW) iz Beograda.

Nakon cjelodnevne blokade velikog prometnog čvorišta Autokomanda u Beogradu krajem siječnja, „prosvjedni karavan” kretao se od sjevera prema jugu Srbije. Od Novog Sada, preko Kragujevca do Niša – masovni prosvjed sada se vraća u prijestolnicu. Studenti u blokadi pozvali su na veliko okupljanje u subotu 15. ožujka u Beogradu, a planove organizacije još uvijek kriju od očiju javnosti.

Ipak, taj datum mnogi ocjenjuju kao Dan D, čime aludiraju na konačno razrješenje političke i društvene krize. Doduše, svatko na svoj način.

„Imamo državu i pokazat ćemo vam državu”

Predstavnici vlasti posljednjih dana često su upozoravali na nerede, iako su studenti ponovo pozvali na mirno okupljanje. Tako je predsjednik Aleksandar Vučić, gostujući na javnom servisu RTS, rekao da su državne strukture dobro upućene u planove pojedinaca koji će zloupotrijebiti „blokadere”, te da je „gotovo nemoguće izbjeći nasilje u subotu, jer će biti počinjena najteža kaznena djela protiv Republike Srbije”.

„Ne računamo na dobru volju rulje. Imamo državu i pokazat ćemo vam državu. Izdržat će naše postrojbe udar, ali će se onda država ponašati kako treba, uzvratit će i uhitit će sve izgrednike”, kazao je predsjednik.

Sugovornici DW-a ističu da je takav narativ vrlo opasan i štetan, ali da se plasira samo s jednim ciljem – sprječavanje omasovljenja prosvjeda.

Hoće li stvarno biti Dana D?

Novinar Boško Jakšić podsjeća da studentski prosvjedi nikad nisu izazivali nasilje, zbog čega najave nereda od najviših državnih dužnosnika „mogu biti priprava terena, i to nas posebno zabrinjava”.

„Narativ o Danu D fabricira vlast, prikazujući ga kao dan invazije, rata, sukoba. Govoriti tako dramatično ima za cilj da se ljudi uplaše od potencijalnog nasilja i procijene da im je bolje ostati kod kuće”, ocjenjuje Jakšić za DW.

„Tom retorikom on (Vučić, op.ur.) više ne isključuje represiju, već se to tumači kao zadatak države da obrani sebe. Međutim, ovdje je problem izjednačavanja države i vlasti. Nitko ne ugrožava državu, već je u pitanju ozbiljna kritika sustava, tako da je ta priča o obojenoj revoluciji izmišljotina i dosta prozirna manipulacija, koja ne prolazi.”

„Psihološki rat protiv vlastitog naroda”

Otvorena najava eskalacije nasilja zabrinjava i psihologinju Anu Mirković, koja takve istupe predstavnika vlasti ocjenjuje kao „psihološki rat koji se vodi protiv vlastitog naroda”. „Taj rat je grub, beskrupulozan i ne bira sredstva, a u ovoj ofanzivi koju je pokrenuo ima jedan jedini cilj – da što manje ljudi petnaestog dođe u Beograd. Zato sije strah, mržnju, pokušava sve premjestiti na teren na kojem je on apsolutno dominantan, gdje ima punu kontrolu i osjeća se lagodnije”, pojašnjava za DW Mirković.

Ona je također skeptična prema najavama da će to biti presudan dan u bilo kom pogledu, ali vjeruje da će nas nepredvidljivost studenata, koji su pokazali da su mudri i promišljeni, „uvesti u neku sljedeću fazu, koja će ujedno biti i završna”. „Zato mislim da njegove (Vučićeve, op.ur.) propagandne kampanje kojima želi osporiti masovnost prosvjeda nemaju nikakvu šansu, da će se snaga naroda pokazati u svom punom kapacitetu, i to je njegova najveća noćna mora”, navodi psihologinja.

Što kažu studenti?

Studenti veoma pažljivo iznose informacije o predstojećoj blokadi, navodeći da je u pitanju velika i kompleksna organizacija do sada najvećeg prosvjeda.

Kako kaže studentica Marija Maček, najavljenih nereda se ne boje, jer vjeruju da će se lako prepoznati „kad netko nastupa kao pojedinac, a kada kao dio kolektiva”. Ipak, ističe da će dodatni problem biti kako zaštititi studente koji kampiraju ispred Predsjedništva, pripadnike tzv. grupe Studenti 2.0, koji se protive blokadama fakulteta.

„Iako se s njima ne slažemo ideološki, mi ne smijemo dozvoliti da ih netko dira. Na isti način kao što bi čuvali ljude koji su došli na naš prosvjed, moramo čuvati i ljude ispred Predsjedništva. Dosta toga ulazi u tu jednadžbu, ali vjerujem da ne će biti većih problema”.

Izvanredno stanje ili nastavak blokada

U medijima se posljednjih dana govorilo i o mogućnosti uvođenja izvanrednog stanja, koje bi navodno nastupilo u slučaju velikih nemira tijekom predstojećeg prosvjednog okupljanja. Boško Jakšić ne isključuje tu mogućnost. Ističe da je „stupanj neizvjesnosti velik, jer vlast nema odgovor i jedino je logično da će posegnuti za represijom ili izvanrednim stanjem”.

„Vučić je pokušavao svim mogućim instrumentima pacificirati prosvjede. U početku represijom preko svojih plaćenih batinaša, pa pokušajem podmićivanja studenata jeftinim stambenim kreditima, zatim pričom o stranim obavještajnim službama, Hrvatima, Albinu Kurtiju i obojenoj revoluciji. Kad ništa od toga nije prošlo, ne može se isključiti mogućnost da se u trenutcima posvemašnjeg očaja posegne i za proglašenjem izvanrednog stanja”, ocjenjuje Jakšić.

Politologinja Andrijana Lazarević ipak smatra da „ne možemo govoriti o izvanrednom stanju u ustavnopravnom smislu”. Ona smatra da je najrealniji scenarij nastavak blokada.

„Ovi prosvjedi već su postavili neke političke granice koje buduće vlade ne će moći lako ignorirati. Iako zahtjevi nisu u cijelosti ispunjeni, mobilizacija je stvorila novu političku realnost u kojoj vlast mora napraviti određene ustupke. Blokade bi mogle dovesti do ’resetiranja’ političke stvarnosti i pritiska na institucije da se određeni zahtjevi ispune”, smatra Lazarević.

Što poslije 15. ožujka?

Marija, inače studentica završne godine logopedije na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu, za DW kaže da se malo čega boje, ali podsjeća da studenti i ovim prosvjedom mnogo toga „stavljaju na kocku”.

„Svjesni smo svega što možemo izgubiti. Cijela ova blokada jest žrtvovanje na visokoj razini, možemo izgubiti cijelu godinu. Plašimo li se? Ne, jer smo se spremni žrtvovati za viši cilj, tj. za naše zahtjeve”, kaže ona.

A na pitanje što nakon prosvjeda, šarmantno nam odgovara da se za to obratimo nadležnim institucijama. „Mi smo u ovom trenutku pogrješni ljudi koje to trebate pitati.“

DW/Hrvatsko nebo