Mračna strana ‘uspjeha’: pandemija suicida u Južnoj Koreji

Iznenadna smrt popularne južnokorejske glumice Kim Sae-ron 16. veljače skrenula je pozornost na jedan od najvećih društvenih, a moglo bi se reći i općenitih problema Južne Koreje – suicid. Iako Republika Koreja zahvaljujući izvanrednom gospodarskom napretku posljednjih nekoliko desetljeća i prilično stabilnom političkom sustavu (uz neke iznimke poput nedavno smijenjenog predsjednika Yoona Suk-yeola) predstavlja uzorni model demokracije i kapitalizma, neželjene smrti pokazuju kako i u uspješnim državama postoji dosta manjkavosti. I to je zabrinjavajući negativni trend koji, nažalost, ne jenjava nego postaje sve izraženiji.

Neslavna statistika

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2024., Južna Koreja ima četvrtu najvišu stopu samoubojstava u svijetu, a na prvom je mjestu po suicidima među državama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Premda globalni trend samoubojstava opada, u Južnoj Koreji na sceni su suprotni trendovi – broj suicida se gotovo udvostručio tijekom posljednja dva desetljeća. Preciznije, godišnje oko 13.000 Južnih Korejaca sebi nasilno oduzme živote. Prema statistici vlade, prosječno 37,5 ljudi dnevno počini samoubojstvo, odnosno jedna nasilna smrt se dogodi svakih 39 minuta. Sa 25 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika, samoubojstvo je bilo šesti vodeći uzrok smrti, odmah nakon tumora i kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo je kako je stopa samoubojstava najveća među starijim stanovništvom. Godišnja stopa među onima u 80-im godinama je 69,8, a kod osoba u 40-im i 50-im iznosi 48,6. Najveći problem je porast samoubojstava među mladima. Od 2011. do danas samoubojstvo je vodeći uzrok smrti osoba u dobi od 10. do 24. godine.

Na problem visoke stope samoubojstava među mladima, ali i mladim slavnim osobama je ukazala smrt glumice Kim Sae-ron. Iako ne postoje detaljne statistike, po svemu sudeći Južna Koreja je vodeća u svijetu u kategoriji samoubojstava celebrityja. Zbog globalnog uspjeha južnokorejske industrije zabave, vijesti o suicidu slavnih glumaca, pjevača i drugih zabavljača dopiru do svih kutova svijeta. Dovoljno je navesti neke od najistaknutijih osoba koje su sebe lišile života posljednjih godina. U prosincu 2017. ubio se Jonghyun, glavni vokal muškog benda Shinee (27 g.), u listopadu 2019. ubila se pjevačica i glumica Sulli (25 g.), u studenom 2019. sebi je oduzela život pjevačica i glumica Goo Hara (28 g.), u prosincu 2023. život je sebi prekinuo Lee Sun-kyun (48 g.) – glumac poznat po glavnoj ulozi u filmu „Parazit“ koji je dobio Oscara. Ubijaju se i političari. Godine 2009. bivši predsjednik Roh Moo-hyun (62 g.) ubio se u trenutku kad su njegova obitelj i on bili osumnjičeni za korupciju. Također, poznati političar Roh Hoe-chan, osnivač liberalne Stranke pravde, ubio se 2018. u 61. godini dok je bio suočen s istragom skandala oko ilegalnog prikupljanja sredstava.

Slučaj Kim Sae-ron

Smrt Kim Sae-ron u dobi od samo 24 godine je osobito bolna. Glumica se proslavila kao dijete u dobi od 10 godina u filmu „Čovjek niotkuda“ iz 2010. te kasnije u južnokorejskim tv-serijama – K-dramama. Iako je dobila epitet najperspektivnije južnokorejske glumice koju su svi hvalili, sve se doslovno promijenilo preko noći. U svibnju 2022. je u pijanom stanju skrivila prometnu nesreću nakon koje je postala jedna od najomraženijih osoba. Kim je pijana vozila iznad ograničenja u Gangnam distriktu Seula kada se zabila u nekoliko objekata kao što su transformator, zaštitne ograde i ulična stabla. Zbog nesreće se pokvario transformator, a isporuka električne energije je bila prekinuta oko tri sata na 57 lokacija uključujući trgovine.

Iako je već sljedeći dan izrazila duboko kajanje i platila kaznu od 20 milijuna vona (13.900 USD), mediji i javnost joj nisu nikada oprostili. Dapače, uzeli su je na zub. Postala je predmet medijskog i internetskog nasilja koje se nastavilo do nedavnog suicida. Skoro svu zaradu od glume morala je uplatiti osobama koje su pretrpjele štetu u prometnoj nesreći, a plaćala je i njena filmska produkcija kuća Gold Medalist. Filmske kompanije nisu joj htjele davati uloge i zato je jedno vrijeme morala raditi kao konobarica. Njene namjere da se vrati kroz kazalište rezultirali su online vrijeđanjem, U biti, suicid Kim je posljedica linča javnosti. U tri godine od nesreće do suicida mediji su o njoj objavili oko 2.000 članaka. Njen otac je za smrt okrivio YouTube.

Uzroci medijskog linča slavnih osoba

Očito je kako južnokorejsko društvo ima određene manjkavosti koje pogoduju brutalnom javnom linču slavnih osoba koje potom jedini izlaz traže u samouništenju. Celebrity kultura u Južnoj Koreji je nemilosrdna te se glumci, pjevači i modeli nose sa zubatim kriterijima kako svojih menadžera tako i javnosti. Iako slavne osobe imaju vatrene baze obožavatelja, one se preko noći mogu okrenuti protiv svojih idola. Vidljivo je kako južnokorejske mase lako postaju ljubomorne i zavidne. Ipak, postoje donekle racionalni uzroci tih vrlo negativnih ljudskih osobina. Profesor sociologije Huh Chang-deog sa Sveučilišta Yeungnam u Gyeongsanu konstatirao je: „Zbog društvenih problema koji su trenutačno prisutni u Koreji, kao što su visoke cijene života, mnogi Korejci imaju tendenciju razviti osjećaj da su siromašni i žele više, uspoređujući se sa slavnima. To stavlja slavne osobe u središte poštovanja, ali, ironično, budi i osjećaj ljubomore i mržnje prema njima“.

Drugi profesor sociologije, Choi Hang-sub sa Sveučilišta Kookmin u Seulu, rekao je da su pažnja i popularnost koju slavne osobe u Koreji dobivaju „mač s dvije oštrice“, budući da se emocije povezane s ljubomorom mogu ojačati kada slavna osoba pogriješi. Nakon smrti velikih zvijezda 2019. političari su namjeravali donijeti zakone u Nacionalnoj skupštini kako bi obeshrabrili online linč. Predviđalo se da komentatori na društvenim mrežama pišu pod pravim imenima i budu kažnjeni za širenje dezinformacija i sl. Međutim, zakoni koji bi kažnjavali zlostavljače nisu doneseni. Nema sumnje zašto. Klikanje po portalima donosi zaradu njihovim vlasnicima. Slavne žene nose se s većim medijskim linčom nego njihovi muški kolege. Profesor Seol Dong-hoon s Nacionalnog sveučilišta Jeonbuk primjećuje da postoji velika razlika između prisiljavanja da se netko slavan suoči s posljedicama svog nedjela i neprestanog linča zbog iste pogreške. „Svaki pojedinac zaslužuje priliku za iskupljenje, ali južnokorejsko društvo to često odbija dati onima koji su pali u nemilost. Umjesto toga, kontinuirano pojačava njihove prijestupe, čineći gotovo nemogućim da krenu naprijed“, mudro zaključuje Seol.

Materijalni uspjeh ne donosi sreću

Za razliku od celebrityja, obični ljudi se ne ubijaju, ili se rijetko ubijaju kao rezultat linča na društvenim mrežama. Ipak, 99% samoubojstava čine smrti više-manje prosječnih Južnih Korejaca. Postavljaju se pitanja zašto je to tako? Njihova zemlja je jedna od najuspješnijih država svijeta u gospodarskom i tehnološkom razvoju. Od 1960-ih do danas Seul je prošao impresivan put od siromašne zemlje razorene ratom do azijske gospodarske sile (G11). Tajne uspjeha su razborito provedena industrijalizacija i privatizacija, stalne inovacije i kvalitetan obrazovni sustav. Danas je Republika Koreja među vodećima u svijetu na polju tehnologije, elektronike, automobilske industrije, a snažna je i južnokorejska meka sila –  K-pop i filmska industrija. U političkom smislu, Južni Korejci su stvorili stabilne demokratske institucije i provode mudru vanjsku politiku. Seul je postao utjecajan akter u međunarodnim odnosima, posebno u odnosu na Sjevernu Koreju. Sve navedeno bi trebalo donijeti prosperitet običnim ljudima koji se vidi kroz sretan život. Ipak, to ne mora biti slučaj.

Uzroci smrti običnih ljudi

Prema službenim podacima, u 86 posto slučajeva glavna zdravstvena stanja koja navode osobe da počine suicid su bolesti mentalnog zdravlja poput depresije, ovisnosti, anksioznosti i poremećaja spavanja. Ukupno je 61 posto suicida posljedica obiteljskih problema, a 53 posto onih bračnih. Oko 59 posto suicida bilo je posljedica ekonomskih poteškoća kao što su nemogućnost plaćanja kredita, smanjenje prihoda i siromaštvo. Otprilike 57 posto samoubojstava bilo je povezano s problemima na radnom mjestu (međuljudski odnosi, prevelika očekivanja). Tek oko 31 posto suicida povezano je s problemima tjelesnog zdravlja.

Pozadina pandemija suicida

S obzirom na statistike može se zaključiti kako su vodeći razlozi pandemije suicida: negativni učinci gospodarskog razvoja, društveni pritisak za ostvarenje uspjeha, društvena nejednakost, rastuće siromaštvo i porast nezaposlenosti mladih. Psihičko zdravlje stanovnika pogoršano je ubrzanim nacionalnim razvojem i transformacijom iz tradicionalnog ruralnog društva u moderno urbano društvo u vremenu jedne generacije. Unatoč gospodarskom prosperitetu, društveni izazovi poput usamljenosti i neravnoteže između privatnog i poslovnog života postali su ozbiljan problem.

Visoka razina društvenog pritiska proizlazi iz kulture koja je opsjednuta konkurentnošću i uspješnošću. Dugi radni sati i visoka konkurencija u obrazovanju i poslu doveli su do povećane stope stresa i depresije. Kultura koja ne trpi neuspjeh pridonosi alarmantnom porastu stopa samoubojstava među tinejdžerima i mlađim odraslim osobama. Prema istraživanju provedenom 2023., gotovo 43 posto učenika osnovnih i srednjih škola razmišljalo je o tome da si oduzme život zbog stresa u školi.

Društvena nejednakost značajno doprinosi visokoj stopi suicida. Velika razlika između bogatih i siromašnih, otežan pristup stabilnim poslovima stvara osjećaj beznađa kod onih koji ne mogu pratiti tempo društvenih očekivanja. Mnogi stariji građani, bez adekvatne socijalne pomoći, suočeni su s financijskom nesigurnošću i društvenom izolacijom, što ih navodi na fatalne odluke. Tu se nadovezuje problem rastućeg siromaštva. Godine 2021. relativna stopa siromaštva među starijima iznosila je preko 39 posto – druga najviša u OECD-u. Najčešći razlozi za suicidalne misli među starijim osobama bili su zdravstveni i financijski problemi. I radno aktivne osobe suočene su s financijskim pritiscima (npr. dugovi) i nesigurnim tržištem rada. Posljedice su stres i depresija, što povećava rizik od najcrnjeg scenarija.

Problem koji se mora riješiti

Otkako je južnokorejska vlada pokrenula svoj prvi program prevencije samoubojstava 2004., vlada i nevladine organizacije poduzele su različite kampanje za smanjenje iznimno visoke stope samoubojstava, ali bez značajnijeg uspjeha. Iako su uvedene dobre mjere, poput ograničavanja pristupa smrtonosnim lijekovima, postavljanja sigurnosnih barijera na željezničkim prugama i mostovima te poboljšanja usluga mentalnog zdravstva, društveni i ekonomski pritisci i dalje ostaju snažni okidači suicida. Što učiniti sljedeće? Potrebne su sustavne reforme koje će smanjiti nejednakost, osigurati socijalnu sigurnost i promicati ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Bez strukturalnih promjena, problem suicida će ostati ozbiljan izazov za južnokorejsko društvo u budućnosti jednako kao i rekordno niska stopa nataliteta.

geopolitika.news / Hrvatsko nebo