Prvi sastanak Trumpa i Putina najvjerojatnije u Saudijskoj Arabiji

Peter Hegseth: Nerealan je cilj povratak na granice Ukrajine prije 2014.; SAD ne vjeruje da će članstvo Ukrajine u NATO-u biti ishod dogovorenoga rješenja; američke postrojbe ne će biti raspoređene u Ukrajinu

Za Ukrajinu i svijet 12. veljače 2025. bio je neobičan dan ne toliko po svojem početku koliko nastavku i završetku. Počeo je ruskim napadom na civilne objekte, kijivski okrug Obolonski napadnut je balističkim projektilima. Poginula je jedna osoba i ranjeno njih četvero, među njima i dijete. Toga ranoga jutra nije bio samo Kijiv meta, napadnuti su i drugi ukrajinski gradovi i naselja rojevima besposadnih letjelica i projektilima. To je svakodnevna slika Ukrajine gotovo tri godine koliko traje ruska agresija na tu zemlju. Osim borbe na crtama ukrajinske i ruske bojišnice (kursko područje), ruska vojska prakticira redovito raketiranje civilnih gradskih ciljeva. Po snazi tih napada, odabiru ciljeva, zaključiti je kako su ukrajinske snage prethodnoga dana pogodile neku rafineriju nafte ili objekt ruske vojne infrastrukture na teritoriju Ruske Federacije, neko rusko zapovjedno mjesto na okupiranom ukrajinskom području i slično.

Raketni napadi po civilnim ciljevima bili su specijalnost i srpske vojske za vrijeme hrvatskoga obrambenoga rata, od 1991. do 1995.

Izjave američkoga ministra obrane Hegsetha izazvale pozornost članova Kontaktne skupine

Nakon jutarnjega ruskoga raketiranja ukrajinskih gradova, dan je krenuo u drugom smjeru. Pozornost je bila okrenuta prema Bruxellesu, gdje je na sastanku Kontaktne skupine za pitanja obrane Ukrajine američki ministar obrane Peter Brian Hegseth izjavio kako trebamo „zaustaviti ovaj razorni rat i započeti trajni mir kombinirajući moć naših saveznika s realnom procjenom situacije na bojnom polju“, prenijeli su mediji.

Napomenuvši kako SAD želi da Ukrajina bude „suverena i bogata“, dodao je kako je „povratak na granice Ukrajine koje su bile prije 2014. nerealan cilj“. Po njegovu mišljenju stremljenje tom varljivom cilju samo bi „produžilo rat i dovelo do većih patnja“.

„Trajni mir za Ukrajinu mora uključivati vjerodostojna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat više ne počne. To ne smije biti Minsk 3“, rekao je te s tim u svezi napomenuo kako Sjedinjene Države „ne vjeruju da će članstvo Ukrajine u NATO-u biti realan ishod dogovorenoga rješenja“.

„Umjesto toga, bilo kakva sigurnosna jamstva moraju biti podržana od strane europskih i neeuropskih snaga. Ako te snage budu raspoređene kao mirovne snage u Ukrajini u bilo kojem trenutku, one ne bi trebale biti misija NATO-a i ne bi trebale biti obuhvaćene člankom 5.“, naglasio je prvi čovjek Pentagona, dodavši kako bi trebala „postojati pouzdana međunarodna kontrola crte dodira između Ukrajine i Rusije“. Pritom je napomenuo kako u sklopu sigurnosnih jamstava „američke postrojbe ne će biti raspoređene u Ukrajini“.

Umerov: Ukrajina želi biti NATO država i članica EU

Nakon sastanka ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov izjavio je, kako javlja Ukrinform, da je ukrajinsko stajalište „nepromijenjeno“. “Želimo biti NATO država. Bit ćemo država NATO-a, bit ćemo država Europske unije. Održavamo našu obrambenu sposobnost i sposobni smo to učiniti. Imamo svoje prioritete. Svaki zaključak donijet ćemo zajedno sa svojim narodom“, rekao je Umerov.

Trump: Prvo što smo se složili jest zaustaviti milijunske smrti koje se događaju u ratu Rusija – Ukrajina

Navečer 12. veljače postalo je poznato da je tijekom jutra po američkom vremenu predsjednik SAD-a Donald Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Upravo sam imao dug i vrlo produktivan telefonski razgovor s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovarali smo o Ukrajini, Bliskom istoku, energiji, umjetnoj inteligenciji i raznim drugim temama. Obojica smo se osvrnuli na veliku povijest naših naroda i činjenicu da smo se tako uspješno zajedno borili u Drugom svjetskom ratu“, napisao je američki predsjednik, dodavši da je prvo što su se složili bilo kako žele zaustaviti milijunske smrti koje se događaju u ratu Rusija – Ukrajina.

„Dogovorili smo se da ćemo surađivati, vrlo blisko“, napisao je, navodeći kako su se složili da njihovi timovi „odmah započnu pregovore, a počet ćemo tako što ću nazvati ukrajinskoga predsjednika Zelenskoga da ga obavijestim o razgovoru“. Američki predsjednik u nastavku objave kaže kako je zamolio državnoga tajnika Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltza te veleposlanika i posebnoga izaslanika Stevea Witkoffa da vode pregovore, koji će, uvjeren je, biti uspješni.

„Milijuni ljudi poginuli su u ratu koji se ne bi dogodio da sam bio predsjednik, ali dogodio se, pa mora završiti. Životi više ne bi trebali biti izgubljeni!“, napisao je, uz ino, američki predsjednik na društvenoj mreži Truth Social Post.

Nakon telefonskih razgovora s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da datum sastanka s čelnikom Kremlja još nije određen, ali da će se sastanci održati „i ovdje i tamo“. A prvi pregovori vjerojatno će se održati u Saudijskoj Arabiji u „ne tako dalekoj budućnosti“, javio je Glas Amerike.

Američki predsjednik obećao je nastaviti pomagati Ukrajini. Upitan hoće li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazočiti sastanku, Trump je rekao: „Prvo ćemo imati prvi sastanak. A onda ćemo vidjeti što možemo učiniti u vezi drugoga sastanka.“ Dodao je da Zelenskoga vidi uključenoga u pregovarački proces, ali je nagovijestio da tako ne će biti stalno jer će se u Ukrajini morati održati izbori.

Trump je rekao kako ćemo „vjerojatno imati prekid vatre u nekom trenutku, u ne tako dalekoj budućnosti“.

Upitan hoće li Ukrajina morati ustupiti teritorij, Trump je rekao: „Morat će učiniti ono što moraju učiniti.“ Rekao je i da njegov posjet Kijivu trenutačno nije u planu, ali ako ga pozovu da će razmisliti o tome. „Razmislio bih o odlasku, nema problema“, komentirao je.

Peskov: Moskva započela pripreme za formiranje pregovaračke skupine za rješavanje „situacije u Ukrajini“

Tajnik za medije ruskoga predsjednika Dimitrij Peskov izjavio je kako je Moskva započela pripreme za formiranje pregovaračke skupine za „rješavanje situacije u Ukrajini“, prenose danas Ria Novosti.

„Naravno, počelo je. Čim predsjednik donese odgovarajuću odluku, obavijestit ćemo vas“, rekao je novinarima.

Prema njegovim riječima, Kremlj vidi potrebu da se što prije organizira sastanak Vladimira Putina i njegova američkoga kolege Donalda Trumpa , ali rad na tom tek počinje i još se ne može govoriti o konkretnim datumima.

Komentirajući jučerašnji razgovor, koji je trajao gotovo sat i pol, rekao je kako je bio vrlo važan jer između Moskve i Washingtona nije bilo kontakata na visokoj razini nekoliko godina. Prošla američka administracija činila je sve da se rat nastavi, ali nova nastoji da zavlada mir, dodao je.

Glasnogovornik ukrajinskoga predsjednika Sergij Nikiforov rekao je da je razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskoga trajao oko sat vremena.

Kako je predsjednik izvijestio na Telegramu, tijekom telefonskoga razgovora s Donaldom Trumpom razgovarali su o mogućnostima postizanja mira, suradnji na području tehnologije te pripremi novoga sporazuma o sigurnosti te gospodarskoj i resursnoj suradnji.

„Predsjednik Trump izvijestio me je o detaljima svojega razgovora s Putinom. Ukrajina želi mir više nego itko drugi. Definiramo naše zajedničke korake s Amerikom kako bismo zaustavili rusku agresiju i zajamčili pouzdan, trajan mir. Kao što je predsjednik Trump rekao: ‘učinimo to’“, zaključio je Zelenski.

Rubio: Dug je put kako bi se pravedno okončao rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine

Američki državni tajnik Marco Rubio smatra kako će trebati prijeći dug put kako bi se pravedno okončao rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. To je rekao u telefonskom intervjuu za CNN, prenose mediji.

„Ovo je težak sukob. Ovo nije jednostavan sukob i ne radi se samo o njegovu okončanju. Predsjednik je jasno dao na znanje da ga želi okončati jer ima puno smrti i puno razaranja, ali radi se o pravednom završetku u kojem Ukrajina ostaje suverena i neovisna država. Možemo okončati ovaj vrlo skup i destruktivan sukob. Dug je put do toga. Ne će biti lako“, rekao je Rubio.

Dodao je kako SAD želi da rat završi što je prije moguće, ali nitko ne može točno reći kada bi se to moglo dogoditi.

Po njegovim riječima rat mora završiti i na kraju nastupiti stabilnost kako za dvije godine ne bi došlo do rata, a Ukrajinci zadržati svoj suverenitet i nacionalni integritet.

Ischinger: Put do mira bit će težak i bolan

Bivši njemački veleposlanik u SAD-u i Velikoj Britaniji Wolfgang Ischinger smatra da put do mira u Ukrajini ne će biti brz, a američko-ruski pregovori ne će završiti za nekoliko tjedana.

Predsjednik Zaklade Münchenske sigurnosne konferencije, koji je predsjedao Münchenskom konferencijom od 2008. do 2022. godine, izjavio je da će put do mira biti „težak i bolan“, piše portal Politico, prenose mediji.

Smatra kako je pusta želja onih koji vjeruju da su Ukrajini potrebna samo sigurnosna jamstva i crta prekida vatre te da se pregovori mogu završiti za nekoliko tjedana.

Moramo se pripremiti za „dug i iznimno složen proces koji će trajati mnogo mjeseci“, rekao je, dodavši kako ruski predsjednik Vladimir Putin ne će prihvatiti dojam da pleše po taktu Washingtona. „Cjelokupna sigurnosna situacija u Europi, ukidanje sankcija, kontrola nad nuklearnim i konvencionalnim oružjem, opća strateška stabilnost – o svemu tome trebat će razgovarati“, istaknuo je bivši voditelj Münchenske konferencije.

Naglasio je da će Putin tražiti ravnopravnost s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a sigurno zna dvije stvari: to da će „Trump otići zauvijek prije početka 2029.“ te da će pod svaku cijenu htjeti „izbjeći vojni sukob s Rusijom“.

Ischinger tvrdi kako Zapad „ni na koji način ne bi trebao smanjiti svoju potporu Ukrajini – naprotiv, treba ju ojačati“, jer, po njegovim riječima, „što je niža cijena prekida vatre, to će mir biti skuplji“.

Cijena za Putina mora biti što veća, smatra njemački diplomat koji je mišljenja da Trump ne bi trebao žuriti sa sastankom s Putinom: raniji sastanak bio bi „apsolutno nezaslužena nagrada za ruskoga čelnika“. Dvojica čelnika, smatra Ischinger, trebala bi se sastati „tek na kraju obećavajućega pregovaračkoga procesa“.

Osim toga ruska strana „možda planira iznenadni vojni napad ili veliku ofenzivu kako bi potkopala zapadne ili ukrajinske ideje o temelju pregovora“. Stoga „mora biti mjesta za realizam“, rekao je, izrazivši sumnju da će postrojbe europskih zemalja moći čuvati crtu prekida vatre.

Sibiha: Ne može se razgovarati o Ukrajini bez Ukrajine ili o Europi bez Europe

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je danas francuskomu  Le Mondu da europske zemlje ne bi trebale biti isključene iz budućih mirovnih pregovora s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, javljaju ukrajinski mediji.

„U našem je interesu da zajedno radimo na okončanju rata 2025. Ne želimo samo da prestanu borbe“, izjavio je, dodavši kako se ne može razgovarati „o Ukrajini bez Ukrajine ili o Europi bez Europe“.

Sibiha je naglasio da je zagovornik trajnoga mirovnoga sporazuma sklopljenoga uz sudjelovanje Ukrajine i Europe, u zamjenu za sigurnosna jamstva.

Po njegovim riječima pristupanje Ukrajine NATO-u ostaje najpouzdaniji način da savez jamči vlastitu sigurnost te kako u procesu pristupnih pregovora ne bi trebalo biti kompromisa na štetu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Sibiha je podsjetio da su na posljednjem sastanku na vrhu NATO-a u Washingtonu u srpnju 2024. svi saveznici izjavili da je put Ukrajine u NATO nepovratan, a perspektiva članstva upisana je u ukrajinski Ustav.

„Članstvo u Savezu nije stvar milostinje. Pridonijet ćemo transatlantskoj sigurnosti sa svojih 110+ brigada, našom vojnom stručnošću i našom tehnologijom. Razvijamo složene proizvode koje testiramo izravno na bojnom polju. Povećali smo veličinu naše obrambene industrije šest puta kako bismo postali samodostatniji. Ovo je također dio sigurnosnih jamstava“, objasnio je.

(mc, hkv)

hkv.hr / Hrvatsko nebo