Prizivni odjel Suda BiH imat će predsjednika, a rješenja o VSTV-u stroža su nego u EU

Ministarstvo pravosuđa Bosne i Hercegovine ponovno je u središtu političkih rasprava jer se očekuje usvajanje dvaju ključnih reformskih zakona – Zakona o Sudu BiH i cjelovitog Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Ovi zakoni, koji su nužni za nastavak europskog puta BiH, mjesecima su predmet političkih prijepora. Ministar pravosuđa Davor Bunoza ističe da je nacrt Zakona o Sudu BiH usklađen s međunarodnim standardima i može se uskoro naći u zakonodavnoj proceduri. Također, naglašava da su u reformi VSTV-a napravljeni značajni pomaci unatoč kritikama i pokušajima osporavanja. Usvajanje ovih zakona ključno je za pozitivno izvješće europskih institucija u ožujku.

Večernji list: Poštovani ministre, za nastavak europskog puta potrebno je još usvojiti Zakon o Sudu BiH i cjelokupni Zakon o VSTV-u. U kojoj su fazi ta zakonska rješenja?

– Nacrt Zakona o Sudu BiH je pripremljen, usklađen s međunarodnim standardima i moguće je da će se taj zakon naći ovaj tjedan na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara. Što se tiče cjelokupnog Zakona o VSTV-u, prošli smo tjedan održali online sastanak s predstavnicima Venecijanske komisije i potvrdili su nam da smo dosta njihovih sugestija ugradili u nacrt Zakona o VSTV-u, ali uskoro očekujemo i konačno pismeno mišljenje Venecijanske komisije. Nacrt zakona trenutačno se nalazi na e-konzultacijama, gdje svatko može dati sugestije na taj zakon. Moguće je da ćemo u ovom mjesecu ova dva bitna zakona već imati u zakonodavnoj proceduri kako bi BiH u ožujku dobila pozitivno izvješće Europske komisije.

Večernji list: Koji su ključni prijepori u Zakonu o Sudu BiH?

– I dalje je sporno sjedište drugostupanjskog suda, ali smatram da tu moramo naći kompromis jer je sjedište drugostupanjskog suda manje bitno u odnosu na druge vrlo bitne stvari koje smo regulirali u nacrtu Zakona o Sudu BiH. Cilj nam je novim zakonom osigurati u potpunosti neovisnost drugostupanjskog suda, gdje bi suce birao VSTV, kao i da prvostupanjski i drugostupanjski sud imaju zasebne predsjednike sudova, a što trenutačno nije slučaj. Precizirali smo i nadležnosti ovog suda u skladu s međunarodnim standardima. To je i bit ovog nacrta novog zakona i ne vidim razlog da nacrt zakona koji Ministarstvo pravosuđa BiH predlaže ne bude usvojen u zakonodavnoj proceduri.

Večernji list: Ima li napretka u reformi Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) i kako komentirate neke prigovore da prijedlog izmjena zakona nije usklađen s očekivanjima europskih pravnih autoriteta?

– Napretka definitivno ima jer se prvi put sudskim putem mogu preispitivati odluke VSTV-a o izboru nositelja pravosudnih dužnosti, zatim, propisana je disciplinska odgovornost članova VSTV-a, propisana je obveza javne objave imena srodnika nositelja pravosudnih dužnosti koji rade u pravosuđu, odvjetništvu, uskoro bi trebao biti u funkciji poseban Odjel pri VSTV-u koji će provjeravati financijska izvješća nositelja pravosudnih dužnosti i članova uže obitelji, a ta izvješća bit će objavljena. Sve su to značajne novine za naše pravosuđe, ali mnogo je onih koji nastoje uvjeriti javnost da je zakon neprovediv, iako se zapravo zakon već provodi u praksi. Usvojili smo teška zakonska rješenja koja se nisu mogla desetljećima usvojiti. Mnogima je u interesu osporiti sve što radimo, vjerojatno kako ne bi došlo do istinske reforme pravosuđa. Dobronamjerne kritike uvijek prihvaćamo, ali i dalje smatram da su izmjene i dopune Zakona o VSTV-u koje smo usvojili zapravo mnogo strože i zahtjevnije u odnosu na ista zakonska rješenja u drugim državama članicama EU-a.

Večernji list: Kako ocjenjujete stanje u Vijeću ministara BiH nakon posljednjeg raskola u državnoj koaliciji?

– Mi smo nakon “navodnog” raskola već održali sjednicu, a u međuvremenu su usvojena dva važna reformska zakona – Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o kontroli granica, čiji je predlagač bilo Vijeće ministara. Politička situacija možda jest “zategnuta”, normalno je da imamo različita mišljenja ili stavove, doista se susrećemo s brojnim izazovima, ali svi smo svjesni odgovornosti koja leži na nama i nadam se da ćemo pokazati zrelost i odgovornost te u idućem razdoblju usvojiti dva preostala reformska zakona – Zakon o Sudu BiH i VSTV-u. Ne treba zaboraviti da je ovaj sastav Vijeća ministara, na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krištom, bio predlagač teških zakona koje se desetljećima nije moglo usvojiti. Sve to rezultiralo je otvaranjem pristupnih pregovora s EU-om.

Večernji list: Kako ocjenjujete stanje u pravosuđu posljednje dvije godine, ima li poboljšanja?

– Iako to možda nije popularno reći, ali činjenica je da se u izvješću o napretku BiH navodi napredak u radu pravosuđa, zatim da i naše pravosuđe šalje poruku kako nema nedodirljivih. Rezultati svega što radimo ne mogu doći preko noći, pa čak možda ni za godinu dana, ali sam uvjeren da smo na dobrom putu. Donijeli smo važna zakonska rješenja, zaključili sporazum s Eurojustom, uskoro će Ministarstvo pravosuđa predložiti još neka važna zakonska rješenja za naše pravosuđe. Ako pažljivo analizirate europsko izvješće o napretku BiH iz ožujka 2024. godine, a što je bilo razlog da se odobre pristupni pregovori Bosni i Hercegovini s EU-om, u tom izvješću najviše se pozitivnih stvari iz Bosne i Hercegovine odnosi upravo na naše pravosuđe. Definitivno smo poboljšali odnosno pokrenuli neke stvari koje se desetljećima nisu mogle pokrenuti. Ali, ponavljam, pred nama je još uvijek težak zadatak i brojni izazovi nas čekaju.

Večernji list: Za kraj, uskoro se očekuje odluka Velikog vijeća Suda u Strasbourgu u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH”. S obzirom na to da ste bili u timu BiH, kakvu odluku očekujete?

– Nezahvalno je prejudicirati kakva će odluka biti, ali mogu reći da sam zadovoljan onim što sam čuo i vidio na raspravi pred Velikim vijećem u Strasbourgu. Imali smo dosta problema uopće osigurati da zastupnica BiH pred Europskim sudom Monika Mijić i dođe na sud s obzirom na sve ciljane opstrukcije, medijsku hajku s kojima smo se susretali u ovom predmetu. Uvjeren sam da smo pravno argumentirano dokazali pred Velikim vijećem sve obmane, zloupotrebe koje su rađene u ovom predmetu, pa i očiglednu neosnovanost apelacije gosp. Kovačevića, a što je imalo za posljedicu pogrešnu prvostupanjsku odluku. Upravo iz upita sudaca na održanoj raspravi primijetili smo da su i oni shvatili zapravo o čemu je riječ u ovom predmetu i doista se nadamo pozitivnoj odluci za Bosnu i Hercegovinu.

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo