KAKO RAZBITI MEDIJSKU BLOKADU?

Protekli predsjednički izbori, na kojima je kandidat ljevice Zoran Milanović uvjerljivo porazio kandidata HDZ-a Dragana Primorca, još jednom su pokazalipravo lice domaćih sredstava priopćavanja. U razdoblju uoči početka izbornog natjecanja mediji su gotovo u potpunosti ignorirali Milanovićeve suparnike, pričemu je najviše „stradao“ umjereni desničar Tomislav Jonjić, koji je priliku za javni nastup na Hrvatskoj televiziji dobio tek na kraju kampanje za prvi krugizbora. Iako se Jonjić s pravom žalio na takav pristup, on sam nije ponudio nikakvo rješenje za razbijanje informativne blokade.

Lijevo-liberalni novinari, i njihovi strani pokrovitelji, danas uživaju u potpunoj dominaciji nad šačicom „desničara“, a ni vladajući HDZ-ovci nisu baš presretni s takvim razvojem događaja. U izbornoj noći predsjednik vlade Andrej Plenković i ministar pravosuđa Damir Habijan izrazili su nezadovoljstvo porazom svog kandidata, čemu je, po njihovom mišljenju, kumovalo i pristrano medijsko izvještavanje. Ako se čak i vladajuća stranka žali na medije, što bi tek trebali reći „desničari“?

„Porečka grupa traži zakon o podjeli HRT-a“

Nakon više od mjesec dana najavljivanja, „porečki četverac“ – HSLS, HSS, HNS i IDS, u utorak je javnosti predstavio svoj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
Hrvatskoj radioteleviziji, kojima za sebe traže 2. program.. U obrazloženju prijedloga četiriju stranaka centra stoji kako je, po sadašnjem zakonu, javno poduzeće HRT „u vlasništvu Republike Hrvatske, dakle svih njezinih građana bez obzira na to kojoj stranci pripadaju ili za koju glasuju.“ Pozivajući se na isti
zakon „porečki četverac“ ističe kako je „HRT dužna istinito, objektivno i pravodobno obavještavati javnost o političkim, gospodarskim, kulturnim, sportskim i drugim događajima u zemlji i inozemstvu“.

Četiri su stranke ocijenile kako navedeno nije moguće provesti dok postoji samo jedno Vijeće HRT-a te su, slijedom toga, predložile osnivanje dvaju vijeća
HRT-a – Vijeće Prvoga i Vijeće Drugoga Programa HRT-a. Po tom bi prijedlogu, sastav Vijeća Prvog programa predlagala parlamentarna većina, a Vijeće Drugog programa formiralo bi se na temelju prijedloga parlamentarne manjine, dakle saborske oporbe. O programskoj i uređivačkoj politici Prvog programa HTV-a i HR-a i o imenovanju glavnih i odgovornih urednika tih programa odlučivalo bi Vijeće Prvog programa, a iste bi nadležnosti za Drugi program HRT-a imalo Vijeće Drugog programa..

Stranke ističu kako za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u Državnom proračunu te da će se „donošenjem ovog zakona Hrvatska potvrditi kao zemlja visokih demokratskih dosega, slobode medija i istinskog političkog pluralizma“. – zapisala je novinarka Sandra Bartolović u Vjesniku „daleke“ 1997. godine. Što se u međuvremenu promijenilo? Možemo li prijedlog tadašnje oporbe smatrati zastarjelim?

No HRT-taxation without representation

Sve što je rečeno 1997. vrijedi i danas, jasno, uz stanovite izmjene kojima bi se obuhvatilo čitavu oporbu, a ne samo ljevičare. Na već spomenutim predsjedničkim izborima kandidati desno od HDZ-a, Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić, Miro Bulj i Branka Lozo dobili su, unatoč medijskoj blokadi, 20%
glasova birača, što znači da bi i njima trebao pripasti dio „kolača“ na javnoj televiziji. Prema tome, uz „Vijeće Prvoga i Vijeće Drugoga Programa HTV-a“, prema vizionarskom prijedlogu „porečkog četverca“, trebalo bi dodati i Vijeće Trećega Programa u koje bi članove birala desna saborska oporba. Hrvatska bi se time potvrdila kao „zemlja visokih demokratskih dosega, slobode medija i istinskog političkog pluralizma“. No, to nije jedini razlog za promjene!

Dosadašnje iskustvo pokazalo je da politički neutralni, „nesvrstani“ novinarski profesionalci nigdje ne postoje, a ponajmanje u Hrvatskoj. Pa, kad je već tako,
zašto građani, koji plaćanjem pristojbi održavaju HTV na životu, ne bi imali svoje autentične predstavnike na javnoj televiziji? Dvadeset posto birača desnog centra i desnice ne predstavlja nitko, iako i ti građani uredno plaćaju tv- pretplatu! „No taxation without representation!“ – rekli su Amerikanci prije 250 godina, pa je vrijeme da se i Hrvati probude i nešto poduzmu. Do kada će pretplatnici tolerirati lijevo-liberalnu tiraniju?

Autor:Dinko Pejčinović

Hrvatsko nebo