Kako Kina osvaja globalno tržište automobila
Za samo nekoliko godina, Kina se razvila u najvećeg svjetskog izvoznika automobila. Time vrši pritisak na etablirane proizvođače u Europi i to ne samo agresivno niskim cijenama, analizira DW. Kina sada proizvodi i izvozi većinu svjetskih automobila i postala je tehnološka predvodnica u proizvodnji električnih automobila. Ako se želi biti uspješan kao automobilska kompanija, ovo je trenutak ugledati se na Kinu, jer tamo se pojavljuju inovacije i novi trendovi. Po studiji kompanije PwC, tradicionalno veći izvoz europskih automobila u Kinu, od kojih je većina njemačke proizvodnje, mogao bi ove godine doživjeti svoj kraj. Jer, prvi put na europsko bi tržište moglo doći više kineskih automobila nego obrnuto.
Već više od deset milijuna električnih i hibridnih automobila
Povećava se i prisutnost kineskih kompanija iz automobilske industrije i proizvođača baterija u Europi. U međuvremenu, tržište automobila je u krizi sa smanjenjem tržišnih udjela na kineskom tržištu.
„Prvi put, Kina je u jednoj godini proizvela više od deset milijuna električnih automobila, uključujući hibride”, objavio je državni i partijski lider Xi Yinping u svom novogodišnjem govoru. I tako je Narodna Republika Kina za samo nekoliko godina postala automobilska zemlja od globalnog značaja.
Tržišni udjeli VW-a i Mercedesa smanjuju se
„Ako se vratimo deset godina unatrag, sjećam se razgovora s predstavnicima njemačkih i američkih automobilskih kompanija koji su se smijali”, kaže analitičar Einar Tangen iz Instituta Taihe, trusta mozgova sa sjedištem u Pekingu. “Govorili su: ‘Kinezi žele proizvoditi električna vozila. O moj Bože! Kako je to glupo. Bacaju novac. Što oni znaju o proizvodnji automobila?’” Sada, deset godina poslije toga, to su “upravo oni”. „Oni, koji se sada pitaju kako odgovoriti na ono za što je Kina sposobna.”
Konkurencija e-automobila iz Kine posebno stvara probleme bolesnoj njemačkoj automobilskoj industriji. Posljednjih desetljeća njemački proizvođači automobila bili su snažno prisutni na kineskom tržištu, posebno Volkswagen. Ali tržišni udio danas se smanjuje.
Kupci u Kini sve više kupuju električne modele, manje motora s unutarnjim izgaranjem i preferiraju vlastite brendove. BMW, Mercedes i Volkswagen grupa, koja pored VW-a uključuje i marke Audi i Porsche, sada pokušava sustići kinesku konkurenciju. Strategija je istraživanje i razvoj u Kini – također u suradnji s kineskim tehnološkim kompanijama.
Važno je biti online
Kineske kompanije posljednjih su godina na sajmovima automobila pokazale što mogu – inovativne automobile koji su digitalno povezani s pametnim telefonima. „Sve što radi na mobitelu, mora funkcionirati i u automobilu”, kaže službenik kineskog brenda Neta, koji je osnovan 2018. godine. Aplikacije na pametnom telefonu povezane su s ekranom osjetljivim na dodir u vozilu. Automobil ne bi trebao biti električni, nego i pametan i zabavan, ali i jeftin.
Poput Nete, brojni drugi start-upovi u sektoru proizvodnje automobila osnovani su tek posljednjih godina. Kinesko državno i partijsko vodstvo u velikoj je mjeri subvencioniralo industriju i konkurencija je žestoka. Kako bi privukli kupce, proizvođači na kineskom tržištu međusobno snižavaju cijene. To je rat cijenama koji ne preživljavaju sve kompanije i koji također stvara probleme skupljim njemačkim proizvođačima automobila.
Europa kao novi cilj
Kineske kompanije također postaju sve veća konkurencija na trećim tržištima. EU se prošle godine usuglasio o dodatne carinama na električne automobile iz Kine. Po istrazi Europske komisije, visoke subvencije iz Kine dovode do viška kineskih električnih automobila, koji bi se potom prodavali na Europskom tržištu po niskim cijenama – na štetu europskih proizvođača.
Kineske kompanije sve više proizvode i u Europi. Chery već nekoliko mjeseci proizvodi u Španjolskoj, Leapmotor u Poljskoj, a tržišni predvodnik u Kini, BYD, gradi svoju prvu tvornicu u Mađarskoj. Najveći svjetski kineski proizvođač baterija za električne automobile CATL planira i svoju treću tvornicu u Europi, pored trenutnih lokacija u Njemačkoj i Mađarskoj, sada i u Španjolskoj.
HMS/Hrvatsko nebo