U Siriji islamistički pobunjenici zauzeli i strategijski važan grad Hama, 200 kilometara sjeverno od Damaska
Vrijeme:3 min, 0 sec
Sirijska vojska povukla se je danas iz grada Hame nakon intenzivnih borbi s pobunjeničkim snagama koje su nadirale sa sjevera, iz smjera drugoga najvećeg grada u Sirji, Alepa, i drugih, manjih gradova i mjesta što su ih tijekom posljednjeg tjedna zauzele u iznenadnoj i munjevitoj ofenzivi. Al-Asadova vojska danas je objavila da premješta svoje trupe izvan Hame kako bi zaštitila civilno stanovništvo grada, koje bi stradalo ako bi se povele borbe po gradskim ulicama, izvijestile su agencije. No čini se da je to samo izgovor, da sirijska vojska doživljava slom. Pobunjenici su već prije toga objavili da su ušli u grad i zauzeli njegov zatvor te oslobodili zatvorenike, od kojih su mnogi bili pripadnici raznih frakcija Islamske države, Al-Nusre (Al-Kaide) i drugih paravojnih i terorističkih organizacija.
Hama je četvrti po veličini grad u toj zemlji, strategijski važan, smješten na oko 200 kilometara sjeverno od glavnog grada Damaska, između Alepa i Damaska. Još g. 1982. grad je bio poprište islamističke pobune protiv tadašnjeg predsjednika Hafeza al-Asada, oca i prethodnika sadašnjeg predsjednika, koja je završila brutalnim slamanjem pobune u kojoj su poginule ili pobijene mnoge tisuće ljudi.
Do zauzimanja Hame došlo je nekoliko dana nakon što su pobunjenici zauzeli Alep. Bio je to prvi velik napad na Alep od g. 2016., kada su sirijske vladine snage, potpomognute milicijama koje podupire Iran, dragovoljcima Hezbolaha iz Libanona i ruskim zračnim snagama, ali i kurdskih gerilskih formacija („Pešmerge), koje su imale američko zaleđe i istaknule se u borbama protiv pripadnika „Islamske države“ (ISIl, ISIS) i drugih islamističkih oružanih skupina, potisnule pobunjeničke frakcije iz istočnih dijelova grada na vrhuncu građanskog rata u Siriji.
S povlačenjem iz Hame sirijska je vojska doživjela još jedan velik poraz u građanskom ratu, koji je nekoliko godina bio zaleđen primirjem sklopljenim nakon poraza džihadističkih organizacija i skupina i zbijanjem njih i mnoštva sunitskih civila (oko tri milijuna) na vrlo malo područje u sjeverozapadnoj Siriji, nedaleko do granice s Turskom, i na još neke manje „otočiće“ drugdje.
U Damasku i dalje stoluje Bašar al-Asad (Bashar al-Assad), koji najavljuje vojni protuudar, a pomoć mu obećaju ili mu već pomažu Rusija, proiranske skupine iz Iraka i, vjerojatno, sam Iran. Analitičari su u procjenama što je krajnji cilj ove ofenzive podijeljeni. Jedni smatraju da cilj nije zauzimanje Damaska i obaranje Asada, kojega je Turska, koja stoji iz ove ofenzive i logistički ju te politički potpomaže, pozvala prije dva dana da uđe u „dijalog“ s opozicijom kako bi se za Siriju pronašlo političko rješenje. Drugi misle da se ofenziva ne će zaustaviti te da su Asadovi dani na vlasti odbrojeni.
Kinesko veleposlanstvo pozvalo je danas kineske državljane da se vrate u Kinu ili da napuste Siriju.
Osim susjednoj Turskoj, ofenziva ide na ruku i Izraelu, jer slabi ili posve sprječavanja dostavu iranskog naoružanja i opreme Hezbolahu u Libanonu kopnenim putem. Ona ide na ruku i SAD-u, jer slabi strategijsku prisutnost i moć Irana na Arabijskom poluotoku.
Pobunjeničke snage sastoje se od islamističke skupine Hajat Tahrir al-Ša (Hayat Tahrir al-Sham – HTS) i posljednjih godina uspostavljene Sirijske nacionalne armije, koju podupire Turska i koja je uvelike produžena ruka turske političke volje. Njihovo zauzimanje Alepa i Hame ponovno je stavilo u prvi plan rat koji je izbio 2011., kada su se mnogi tamošnji Sirijci, na valu Arapskog proljeća te socijalne krize i velike suše koja je izazvala oskudicu i glad, pobunili protiv vlade. Sve to događa se dok su Asadovi saveznici zaokupljeni vlastitim ratovima – Rusija, koja ratuje Ukrajini i na svom teritoriju, te Hezbollahom (poduprt od Irana), koji se bori protiv izraelskih snaga u južnom Libanonu.
Hrvatsko nebo
