Engleskohrvatski umjesto srpskohrvatskoga?!
Vrijeme:6 min, 45 sec
Suočeni smo dakle s drskom jezičnom alternativom hrvatskome jeziku. Zakon uopće ne spominje ni makaronstvo ni novu etničku skupinu (Makaroni), niti predviđa sankcije za čimbenike pretvorbe hrvatskoga u makaronski. I tako su nas bespuća povijesne zbiljnosti vratila u razdoblje Austro-Ugarske, pa potom prve i druge Jugoslavije. Naime, kaj. U tim su razdobljima bujali oblikovatelji jezične kolonije. Jezični kolonijalizam i njegove sluge ništa nisu naučili iz povijesti. Bilo bi dobro da kolonijalisti i sluge im rade svoj posao za sebe privatno i svojim novcem, bez Hrvata i hrvatskoga bruto društvenoga proizvoda, koji, ako je vjerovati „premijeru“, enormno raste. Ali i dramatično nestaje, kako vidimo, financirajući sve i svašta, čak i (ne)postojeće Makarone i makaronstvo. Možemo zaključiti da se pretvorba Hrvata u Makarone i hrvatskoga jezika u englesko-hrvatski makaronski jezik događa u skladu s ovom taktikom: Za publiku – Bolje je hrvatski. Istodobno u praksi mic po mic: Bolje je makaronski!
Landrajući virtualnim predjelima interneta, web-stranicama na hrvatskom jeziku čovjek može zalutati u neobične predjele, nepoznate standardu, zakonu, identitetu i samopoštovanju. Opće je poznato da s vremena na vrijeme landram (skitam) i po virtualnom službenom mjestu Instituta za (hrvatski) jezik (i jezikoslovlje). Na mrežnim stranicama te državne ustanove pročitah i jednu proširenu vijest o predavanju, nadam se zanimljivu i korisnu, održanom, istina, prije dva mjeseca, ali je na stanovit način tekst proširene vijesti na žalost aktualan i danas, 11. studenoga 2024. kad sam ju posljednji put pročitao. Prenijet ću je u cijelosti…
Tekst vijesti Instituta za jezik s bezvremenskim aktualitetom…
„Predavanje prof. dr. Andree Sims
Tijekom posjeta Institutu za hrvatski jezik profesorica Andrea Sims (Ohio State University) 17. rujna 2024. u 14 sati održat će predavanje Morphological irregularity and the structure of the lexicon.
Dobro došli!
Sažetak predavanja
Linguistics has a long tradition of dividing morphological patterns into ‘regular’ and ‘irregular’ types, equating these with rule-governed (productive) morphological behavior and exceptions, respectively. In recent years, however, evidence has accumulated that no sharp line can be drawn between rule-governed behavior and exceptionality. In this talk, I explore an alternative approach to morphological productivity which focuses on better modeling of the network structure of the lexicon. I show how this approach offers insight into two kinds of so-called inflectional irregularity: defectiveness (no inflected form to express some inflectional meaning) and overabundance (more than one inflected form to express some inflectional meaning). Data will be drawn primarily from Russian and Croatian.“ (http://ihjj.hr/clanak/predavanje-prof-dr-andree-sims/7713/).
Rađa se nova etnička skupina…
Nije mi jasno je li riječ o Institutu za hrvatski jezik, ili o Institutu za hrvatsko-engleski. Zbunjen sam činjenicom da je tekst državne ustanove pisan sa svega dvije rečenice na hrvatskomu, od kojih je druga – „Dobro došli!“, a većina (pod međunaslovom: Sažetak predavanja), na engleskomu. Mješavina hrvatskih i engleskih odlomaka jednoga teksta nije hrvatski standard. Je li onda riječ o novom jeziku, mješavini hrvatskoga i engleskoga, teško mi je reći s obzirom na sve okolnosti koje prate hrvatski jezik još od godine 1850., od tzv. Bečkog dogovora.
Uobičajeno je tekst sastaviti na materinskom jeziku, a onda prevesti ga i odvojeno objaviti na stranom jeziku. Ne vjerujem da u Institutu nema osoba koje su sposobne prevesti Sažetak (engl. Summary), niti da u njem ne postoji prosječan urednik koji bi znao prirediti tekst za objavu u skladu s hrvatskim standardom, Zakonom i dobrim običajima.
Prema aktualnom, prilično nesavršenom, moguće u prihvaćenom obliku, duhu i slovu nepotrebnom Zakonu o hrvatskom jeziku, mogli bismo reći da je Institut prekršio Zakon, ali može mirno spavati budući da Zakon ne predviđa nikakve sankcije prema bilo kome i za mnogo drastičnije stvari od pisanoga načina kojim je predstavljeno jedno predavanje. Naime, kaj: „Javne obavijesti i promidžbene poruke u govorenom, pisanom (tiskanom ili rukopisnom) ili elektroničkom obliku donose se na hrvatskom jeziku“ (Zakon o hrvatskom jeziku, čl. 11). A ovdje je uistinu riječ o javnoj obavijesti!
Tekst je, međutim, donesen na mješovitom hrvatsko-engleskom makaronskom jeziku (engl. macaronic language). Od makarona draži su mi špageti, stoga bih činjenični slučaj nazvao špagetni jezik. U oba slučaja, makaronstvu ili špagetarstvu, dobro je znati o njima i ovo: „Mješoviti jezik može označavati pojavu nove etničke ili kulturne skupine.” (https://hr.wikipedia.org/wiki/Mije%C5%A1ani_jezici). Na tragu logike nomen est omen ta bi se nova etnička skupina mogla nazvati Makaroni ili Špageti i protezala bi se ozemljem i omorjem od Londona do Iloka, tj. obuhvaćala bi cjelokupni teritorij Republike Hrvatske, jadan bio da ne bio. Sa sjedištem u Institutu? Tȁ bilo bi jako nezgodno da imamo dva instituta, jedan za hrvatski, a drugi za makaronski. Na prvi pogled bolje je imati jedan, zadužen za oba sadržaja.
Neki od mjehurića Sekretarove sapunice
Generalni sekretar Instituta, sjećamo se, tvrdi: „Danas je zasigurno naš jezik, kao uostalom i većina europskih jezika, ugrožen sveprisutnošću engleskoga jezika. No, uloga je nas jezikoslovaca da pratimo njegove mijene i da pomognemo njegovim govornicima da se u svojem jeziku osjećaju dobro te da se ne boje služiti njime.“ (https://www.vecernji.hr/kultura/jedan-od-ciljeva-mi-je-osnivanje-muzeja-hrvatskoga-jezika-1753867).
Kako se dogodilo da je sveprisutnost engleskoga jezika zavladala i u Institutu pod njegovim mudrim dugogodišnjim vodstvom? Teško je to objasniti s obzirom na to da je sam sebe nazvao „idejni začetnik i urednik portala Bolje je hrvatski!“ (https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljko_Jozi%C4%87).
Još je teže shvatiti kad se u obzir i širi kontekst ubroji i ovaj navod s mrežne stranice bolje.hr u kojemu stoji: „Poštovani korisnici mrežnih stranica Bolje je hrvatski! Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na ovim stranicama nalaze se prijedlozi hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskome jeziku. S obzirom na to da je takvih riječi u posljednje vrijeme u hrvatskome javnom i medijskom prostoru sve više, nastojat ćemo za neke od njih predložiti odgovarajuće hrvatske riječi. (http://bolje.hr/)“
Postavlja se zdravorazumsko pitanje treba li stvarati prijedloge hrvatskih zamjena za neke engleske riječi ako na tim istim institutskim stranicama nisu u tekstu navedene samo pojedine engleske riječi, već cijeli tekst ili njegov pretežni dio?! Unbelievable (hrv. nevjerojatno).
Za publiku – Bolji je hrvatski. U praksi – bolji je makaronski.
Nije prvi, niti zadnji put da na djelu imamo primjer „njegovanja“, da ne rečem češljanja hrvatskoga jezika drot-kefom. Primjerice, u Pojmovniku Mrežnika, nacionalnoga mrežnog rječnika hrvatskog standardnog jezika, susrećemo golemu hrpu engleskih riječi (pa se i tu može govoriti o jezičnom Jakuševcu). Čini se da je u naravi stvari više riječ o nekom englesko-hrvatskom objasnidbenom rječniku, a ne o rječniku hrvatskoga standardnog jezika. Odvjetnici hrvatskoga jezika, kao i prije u razdoblju bratstva i jedinstva „srpskohrvatskoga jezika“, miješaju hrvatski i engleski jezik stvarajući neki jezični englesko-hrvatski nadomjestak koji ne pripada ni hrvatskomu ni engleskomu standardu. Kome onda pripada? Makaronima! Što se rimuje s mađaronima, ili možda s Mađaronima.
Suočeni smo dakle s drskom jezičnom alternativom hrvatskome jeziku. Zakon uopće ne spominje ni makaronstvo ni novu etničku skupinu (Makaroni), niti predviđa sankcije za čimbenike pretvorbe hrvatskoga u makaronski. I tako su nas bespuća povijesne zbiljnosti vratila u razdoblje Austro-Ugarske, pa potom prve i druge Jugoslavije. Naime, kaj. U tim su razdobljima bujali oblikovatelji jezične kolonije. Jezični kolonijalizam i njegove sluge ništa nisu naučili iz povijesti. Bilo bi dobro da kolonijalisti i sluge im rade svoj posao za sebe privatno i svojim novcem, bez Hrvata i hrvatskoga bruto društvenoga proizvoda, koji, ako je vjerovati „premijeru“, enormno raste. Ali i dramatično nestaje, kako vidimo, financirajući sve i svašta, čak i (ne)postojeće Makarone i makaronstvo. Možemo zaključiti da se pretvorba Hrvata u Makarone i hrvatskoga jezika u englesko-hrvatski makaronski jezik događa u skladu s ovom taktikom: Za publiku – Bolje je hrvatski. Istodobno u praksi mic po mic: Bolje je makaronski!
I tu je kraj današnjoj skitnji. Landral bum i dalje…
Povezano:
Nenad Piskač/Hrvatsko nebo
